88% ulica u velikim gradovima nosi imena po muškim istorijskim ličnostima

VijestiKomentari isključeni za 88% ulica u velikim gradovima nosi imena po muškim istorijskim ličnostima

Holandske aktivistice okupljene u feminističkoj grupi De Bovengrondse odlučile su neformalno preimenovati ulice diljem zemlje u čast žena postavljanjem ploča s njihovim imenima. One su bile potaknute istraživanjem  portala De Correspondent koje je pokazalo da čak 88% ulica u velikim gradovima nosi imena po muškim istorijskim ličnostima (tekst možete preuzeti sa: https://voxfeminae.net/vijesti/feministicka-skupina-u-akciji-preimenovanja-nizozemskih-ulica-po-zasluznim-zenama/)

Slilčnu akciju imao je i Helsinški parlament građana još 2015. godine. Ovo je podsjećanje na taj 8. decembar kada smo organizovali akciju simboličnog postavljanja naziva ulica koje nose imena žena u parku ispred Muzeja savremene umjetnosti u Banjaluci. Među nazivima ulica koje smo postavili našla su se imena žena o kojima se malo ili skoro ništa ne zna. Tako malo ko zna da je Gizela Januševiski bila prva doktorica u Banjaluci koja je radila od 1899. godine. Nakon zatvaranja državne ordinacije, otvorila je privatni dispanzer u kojem je liječila, uglavnom, žene i djecu od infekcija, respiratornih i polnih bolesti, a obavljala je i manje hirurške operacije. Umrla je 2. marta 1943. godine u nacističkom koncentracionom logoru Terezienštat, a za svoj cjelokupni predani rad 1937. dobila je i austrijsko državno odlikovanje za zasluge. Tu su bila i imena Adele Ber Vukić, prve školovane bh. slikarke, Julke Popović-Srdić, koje je bila jedna od malobrojnih žena koje su se prije Drugog svjetskog rata okušale na spisateljskom polju u banjalučkom kulturno-društvenom životu, pa Julije Pejnović, koja je bila istaknuta banjalučka operska pjevačica, glumica i pedagoginja. Predavala je klavir i solo pjevanje u Muzičkoj školi u Banjaluci.  Pored njih, bila su tu i imena Nasihe Kapidžić Hadžić, pjesnikinje, Milene Mrazović, prve novinarke i urednice u BiH, Vahide Maglajlić, narodne herione, hajdučice Mare, te Šemse Kadune, prve banjalučke ktitorke. Ova akcija je bila naš doprinos Inicijativi da se 8. decembar proglasi Danom sjećanja na žene žrtve rata, ali i inicijativi da se u lokalnim zajednicama poveća broj ulica koje će nositi imena žena koje su uticale na društveni život i razvoj svojih zajednica.

Nedavna analiza koju je uradio Helsinški parlament građana pokazala je da od ukupno 650 ulica u Banjaluci, samo 5,4% njih nosi ime po nekoj od žena.

COPYRIGHT © 2014. ALL RIGHTS RESERVED.