Ako Zakon o radu štiti poslodavce, ko će štiti radnike i radnice?

VijestiKomentari isključeni za Ako Zakon o radu štiti poslodavce, ko će štiti radnike i radnice?

U organizaciji Helsinškog parlamenta građana Banja Luka, juče, 23.7.2020. godine održan je online radni sastanak čija su tema bile Izmjene i dopune Zakona o radu Federacije BiH. Cilj ovog sastanka je bila i prezentacija predloženih izmjena i dopuna Zakona o radu FBiH koje su Vladi Federacije BiH uputili Sindikat trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine i Gender centar Federacije BiH, kao i razmatranje predloženih zakonskih rješenja koje je Vlada Federacije BiH dostavila u hitnu proceduru i njihov uticaj na položaj i prava radnika i radnica.

Naime, izmjene i dopune ovog Zakona se odnose na organizaciju procesa rada u vanrednim uslovima, skraćivanje i preraspodjelu radnog vremena, smanjenje plaća, način ostvarivanja prava na godišnji odmor, plaćeno i neplaćeno odsustvo, te uvođenje instituta upućivanja radnika na čekanje posla. Takođe, propisana je i obaveza usklađivanja važećih kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih opštih akata sa odredbama ovog zakona čime se oni dodatno derogiraju jer bi se na svako pitanje koje je različito uređeno kolektivnim ugovorom ili drugim opštim aktom, primjenjivao ovaj zakon što je od ranije više puta proglašeno neustavnim.

Predložene izmjene su naišle na otpore i reakcije sindikata i kantonalnih vlada, dok je Gender centar FBiH dostavio prijedloge iz rodne perspektive. Usvajanjem izmjena i dopuna o Zakona o Radu FBiH, Vlada Federacije će omogućiti poslodavcima da legalno nastave kršiti radna i ljudska prava radnika i radnica, a Savez samostalnih sindikata BiH pozvao je poslanike Parlamenta FBiH da ne usvoje izmjene i dopune Zakona o radu, koje smatraju skandaloznim.

„Kod nas se sa svakim izmjenama Zakona o radu smanjuju prava radnika. Ne podržavamo predložene izmjene i rješenja, ne damo poslodavcima da rade šta žele, a to im daje ovaj prijedlog izmjena i dopuna Zakona. Pitam se zašto poslodavci ovako panično žele da se usvoje izmjene i dopune Zakona o radu, osim ako im ne ide u prilog?“, rekao je panelista radnog sastanka Fikret Plivčić iz Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine.

Do sada nijedan Zakon o radu nije bio u redovnoj proceduri, svi su donošeni bez šireg uključivanja zainteresovanih strana u pregovore i po hitnom postupku, a isključivo na štetu radnika, mišljenje je Amera Zuljevića, zastupnika u Domu naroda Parlamenta FBiH koji je bio jedan od učesnika sastanka.

„Ovakve izmjene i dopune vode legalizaciji praksi koju su neki poslodavci razvili tokom prethodno proglašenog stanja nesreće u FBiH. Ove prakse su pokazale, prema podacima pružatelja pravne pomoći, brojne zloupotrebe postojećeg zakonodavstva i nerijetko uključuju ucjene, potpisivanja sporazumnih raskida radnih odnosa, ‘slanje na biro a obavezan dolazak na posao dok se primaju naknade za nezaposlenost’, te će imati značajniji uticaj na žene radnice, uzimajući u obzir strukturu zaposlenih u sektorima i zanimanjima koji su najizloženiji primjeni ovih odredbi u stanjima nesreće (pandemije) u FBiH“, naglasila je Lejla Gačanica, moderatorica sastanka i autorica istraživanja o Rodno zasnovanoj diskriminaciji u oblasti rada u BiH.

Prema podacima Službe za zapošljavanje FBiH,  u januaru 2020. na evidenciji nezaposlenih je bilo 179.953 žene, dok je taj broj u aprilu mjesecu bio za skoro 24.000 veći, a u maju 2020. se broj nezaposlenih žena smanjio samo za 1500, iz čega se može zaključiti da su žene te koje “će osjetiti posljedice krize, iz razloga što, češće nego muškarci, imaju privremene, povremene i nesigurne poslove, gdje su i plate, obično, dosta niže”, kako je navedeno u Analizi položaja žena u oblasti rada i zapošljavanja za vrijeme stanja uzrokovanog pandemijom koronavirusa (COVID-19) i stručno mišljenje na nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu FBiH. O ovoj analizi na sastanku je govorila panelistkinja Lejla Hodović iz Gender centra Federacije BiHnaglašavajući da je analiza dostavljena svim izvršnim i zakonodavnim institucijama i tijelima Federacije, ali da nije bilo očekivanih reakcija i intresovanja za inkorporiranje konkretnih preporuka u predložene izmjene i dopune Zakona o radu. 

Zajednički stav predstavnika/ca sindikata, gender mehanizama, organizacija civilnog društva, međunarodnih organizacija i zastupnika Federalnog parlamenta koji su prisustvovali sastanku je da su predložene izmjene i dopune Zakona neprihvatljive i daju mogućnost poslodavcima da sav rizik poslovanja za vrijeme vanrednog ili stanja nesreće prebace na radnike i njihove porodice. Takođe, neophodno je da se sve izmjene Zakona moraju precizirati da se radi o članovima primjenjivim isključivo za vrijeme zvanično proglašenog stanja prirodne ili druge nesreće u BIH, te Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ne smije izgubiti iz vida jedan od ciljeva kojem Bosna i Hercegovina teži, u smislu ispunjavanja međunarodnih obaveza, a to je postizanje polne ravnopravnosti.

Naglašena je potreba usaglašavanja Zakona o radu FBiH, ali i Zakona o radu RS i Brčko distrikta, u pogledu zabranjenih osnova za diskriminaciju iz Zakona o zabrani diskriminacije, na način da radna zakonodavstva uključuju sve zabranjene osnove iz ovog zakona, kao i prošireno normiranje viktimizacije kroz Zakonu o radu kako bi se obuhvatile sve vrste štetnog postupanja ili posljedica koje proizlaze iz takvih postupaka, kao što je navedeno u EU direktivama o jednakom postupanju.

Radni sastanak je dio projekta “Unapređenje ženskih radnih prava” koji je podržan od strane Evropske unije i Švedske agencije za razvoj i saradnju.

COPYRIGHT © 2014. ALL RIGHTS RESERVED.