Banjaluci je potrebna KUĆA LJUDSKIH PRAVA: Inicijativu je podržalo 15 organizacija, dvije lokacije su idealne

VijestiKomentari isključeni za Banjaluci je potrebna KUĆA LJUDSKIH PRAVA: Inicijativu je podržalo 15 organizacija, dvije lokacije su idealne

Helsinški parlament građana Banjaluka u publikaciji (O)živimo javne prostore pokrenuo je priču o potrebi da Banjaluka dobije Kuću ljudskih prava, koju bi mogle koristiti civilne organizacije u različite svrhe.

Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka rekao je da je zamisao da ovu kuću koristi nekoliko organizacija civilnog društva iz Banjaluke, koje se bave različitim poljima djelovanja, od klasičnih ljudskopravaških organizacija, mirovnih organizacija, organizacija koje pružaju besplatnu pravnu pomoć, koje se bave zaštitom životne sredine, pravima žena i mladih, koje se bave transparentnošću rada vlasti i borbom protiv korupcije. Pored toga, kuća bi trebala da  ima i prostor za konferencije i seminare, koji bi koristile, ne samo organizacije koje su u kući, nego i sve druge. Ideja je da se u ovom prostoru skoro svakodnevno odvijaju neke aktivnosti poput debata, tribina, okruglih stolova, izložbi ili koncerata.

“U našem bliskom okruženju ovakav koncept imaju Beograd i Zagreb, a nekad je postojao i u Sarajevu. Mi smo u bliskoj saradnji sa obje ove Kuće. Naše kolege koje rade tamo prenose nam značajna iskustva. Ovakav koncept važan je iz nekoliko razloga, od onih tehničke prirode, pa i samoodrživosti organizacija, gdje bi nekoliko organizacija dijelilo troškove iznajmljivanja prostora, koje trenutno same finansiraju, a koji nisu zanemarivi. Tu su i mnoge druge stvari poput raznih servisa, od čišćenja, nabavki, do računovodstva, koje bi moglo biti zajedničko i jeftinije”, kaže za BUKU Žolja.

Sa druge strane, on kaže da bi jedna ovakva institucija omogućila kontinuirano praćenje stanja ljudskih prava i imala bi veće mogućnosti za pravovremenu i jedinstvenu reakciju civilnog društva na kršenja ljudskih prava. Cilj Kuće je da kroz saradnju domaćih i međunarodnih organizacija civilnog društva i institucija sveobuhvatnije i konzistentnije djeluje u oblasti ljudskih prava i time doprinese demokratizaciji društva.

Kuće ljudskih prava u Beogradu i Zagrebu su postale najznačajnije institucije za zaštitu ljudskih prava u Srbiji odnosno Hrvatskoj.

Žolja kaže da je zamisao da ova Kuća ljudskih prava bude jedan od centara dešavanja u cijelom gradu, pa i šire.

“Tu bi bio, ne samo centar kritičke misli, nego i centar za kulturno-umjetnička dešavanja, poput izložbi i koncerata. Plan nam je da to bude mjesto gdje će se razgovarati o najrelevantnijim tamama, gdje ćemo dovoditi stručnjake, nosioce vlasti, studente i novinare. Novinari će na jednom mjestu moći da nađu sagovornike iz raznih oblasti. Zajednički prostor mogu koristiti sve druge organizacije i institucije, po uzoru na Kuću ljudskih prava u Beogradu, koja se nalazi u strogom centru grada, ima prostor koji sve organizacije u Beogradu mogu besplatno da koriste. I taj prostor je svakodnevno u upotrebi”, ističe on.

 

Foto: Hotel Krajina, jedna od idealnih lokacija za Kuću ljudskih prava u Banjaluci

Podršku za ovu ideju Žolja kaže da su dobili od skoro svih relevantnih i aktivnih udruženja u Banjaluci, od kojih su neka izrazila želju da budu dio Kuće, a neka su podržala samo ideju, jer je ovakva jedna inicijativa veoma značajna za razvoj civilnog društva u Banaluci, Republici Srpskoj i Bosni i Hrecegovini. Inicijativu je podržalo 15 organizacija.

Aleksandar Žolja  kaže da je današnji trend da javni prostori sve više postaju privatno vlasništvo.

“Najočitiji primjeri jesu uništavanja zelenih površina i parkova i njihovo pretvaranje u građevinska zemljišta, koja su privatna svojina. Naravno, tu su i objekti koji pod ‘veoma čudnim okolnostima’ preko noći pripadnu privatnim investitorima. Ponekad su to zaštićeni objekti. Najsvježiji primjer je zgrada radija, koja je srušena i gradi se hotel, a radi se o zaštićenom objektu od strane države. Institucije su postale veoma slabe da odole interesima privatnog kapitala, zato je važno da građani i organizacije dižu glas da bi spriječili devastiranje grada, koje ima dugoročne posljedice”, pojašnjava on.

MOGUĆE LOKACIJE

Žolja kaže da je pozitivno to što je Gradska uprava krenula u popis nekretnina koje su u vlasništvu grada, tako da ćemo konačno imati uvid u prostorije sa kojima grad raspolaže. Nakon toga, naš sagovornik kaže da je potrebno raditi na mehanizmima na koji način upravljati i raspolagati tom imovinom.

“Mi smo uputili inicijativu Gradskoj upravi za dodjelu prostora za Kuću ljudskih prava za dva objekta, za hotel Krajinu i za prostor bivšeg Radničkog univerziteta. U prvom slučaju grad nije nadležan, jer se radi o vojnoj imovini za koju je jako teško utvrditi ko raspolaže tim objektom i kakav je status tog objekta, dok je grad u sudskom sporu vezano za Radnički univerzitet. Tu je sad i područje hirurgije koja se preselila na Paprikovac gdje se otvara prostor i gdje smo uputili prijedlog da novi Regulacioni plan za ovo područje sadrži objekat za Kuću ljudskih prava”, rekao nam je Žolja.

Tekst preuzet sa: www.6yka.com

COPYRIGHT © 2014. ALL RIGHTS RESERVED.