Indeks rodne ravnopravnosti 2021: mali napredak i veliki gubici

ukljuciseKomentari isključeni za Indeks rodne ravnopravnosti 2021: mali napredak i veliki gubici

Od ukupno 100, EU ima 68 bodova u Indeksu rodne ravnopravnosti, objavio je danas Evropski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE). Ovo je veoma malo povećanje od samo 0,6 poena u odnosu na prošlu godinu.  

„Evropa je ostvarila veoma mali napredak u rodnoj ravnopravnosti. No, pojavljuju se veliki gubici kao rezultat pandemije COVID-19. Ekonomske posljedice za žene traju duže, dok je očekivani životni vijek muškaraca smanjen. Naši rezultati Indeksa mogu pomoći evropskim liderima da se suoče s različitim efektima pandemije na žene i muškarce i ublaže nejednake kratkoročne i dugoročne posljedice,” rekla je Carlien Scheele, direktorica EIGE-a.

Švedska i Danska su ponovo najbolje na ovogodišnjem Indeksu, a slijedi ih Holandija, koja je preskočila Finsku i Francusku i osvojila treće mjesto. Luksemburg, Litvanija i Holandija su se najviše poboljšale od prošlogodišnjeg izdanja. Slovenija je bila jedina zemlja koja je nazadovala. Postoje velike varijacije u rezultatima rodne ravnopravnosti između zemalja. Oni se kreću od 83,9 bodova u Švedskoj do 52,6 bodova u Grčkoj.

U centru pažnje je COVID-19, mentalno zdravlje i seksualno i reproduktivno zdravlje

Ovogodišnji Indeks fokusira se na veze između zdravlja i rodne ravnopravnosti – oblasti koje je pandemija koronavirusa izložila više nego ikada. Na primjer, žene su previše zastupljene u zdravstvenom sektoru i stoga se suočavaju s većim rizikom od zaraze virusom. Zdravstveni radnici su se takođe suočili sa akutnim mentalnim stresom tokom pandemije zbog preopterećenosti i gledanja kako pacijenti pate i umiru.

Muškarci sa COVID-19 bili su u većem riziku od hospitalizacije od žena. Ovo je povezano s njihovim zdravstvenim ponašanjem i već postojećim stanjima kao što su kardiovaskularne bolesti i dijabetes, koji su češći među muškarcima.

Natalitet je opao, posebno u zemljama koje su najviše pogođene pandemijom. Psihološki problemi, ekonomska nesigurnost i povećanje neplaćenog rada na brizi za žene doveli su parove do toga da odgađaju rađanje djece – ili da ih uopšte nemaju. To je također došlo u vrijeme kada je uslugama seksualnog i reproduktivnog zdravlja bilo teže pristupiti.

S obzirom na to da pandemija COVID-19 predstavlja izazov bez presedana za kolektivno mentalno blagostanje i cjelokupno zdravlje građana Europe, od ključne je važnosti da kreatori politike integriraju brige o rodnoj ravnopravnosti u zdravstvene i druge mjere oporavka kako bi postigli najbolje rezultate za sve.

Izvor: EIGE

COPYRIGHT © 2014. ALL RIGHTS RESERVED.