|
Da li je i kako serija „Seks i grad“ promijenila žene? |
 |
 |
 |
|
Da li je i kako serija „Seks i grad“ promijenila žene“?
Banjaluka, 30. maj 2013.
Nijedna serija kao „Seks i grad” nije toliko prerasla granice televizijskog programa i zabave. Četiri Njujorčanke u svojim tridesetima, uspješne, finansijski nezavisne, neudate, napravile su pravu malu revoluciju među ženskim svijetom, a ni muškarci nisu ostali po strani. Na sesiji održanoj u utorak 28. maja u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske, Tanja Šljivar, dramaturginja i spisateljica iz Banjaluke, sa privremenom adresom u Beogradu, analizirajući seriju sa aspekta njene struke, dramaturgije, smjestila ju je, žanrovski, u melodramu, dok je feministički gledano, regresivna sa izraženim elementima patrijarhalnosti, a ima i ksenofobičnosti i mizoginije. Ono što je dobro u ovoj seriji, rekla je Tanja Šljivar, je tematizovanje ženskog prijateljstva, otvorenosti i solidarnosti što predstavlja nadomjestak porodice sa svojim vrijednostima u megalopolisu zvanom Njujork, u kojem se brzo i površno živi. Ako se u serijama i filmovima ženama nude instrukcije za život, može se postaviti pitanje, rekla je Tanja Šljivar, koliko je to primjenljivo u našem balkanskom kontekstu, gdje se teško i siromašno živi, društvo je dominantno muško i sa jakom tradicijom? Osim pronicljive i duhovite analize glavnih heroina “Seksa i grada”, Tanja Šljivar je pročitala odlomak iz njene drame „Pošto pašteta“, koja se izvodi u beogradskom Ateljeu 212. U veoma dinamičnoj diskusiji, koja je uslijedila nakon analize, jedna od učesnica sesije je kazala da je ova serija velika iluzija, kao tipičan produkt holivudske filmske “industrije svijesti” i da u samoj Americi ima malo sličnih primjera, odnosno da je stvarnost mnogo brutalnija i drugačija. Studenti i studentkinje postavljali su pitanja i razgovarali o dobrim i lošim stranama emancipacije žena, muško-ženskim odnosima, pokušajima preslikavanja ove serije u zemljama regiona. Zaključeno je da o mnogim „škakljivim” temama i sadržajima rodne ravnopravnosti, kojima smo svakodnevno izloženi, treba razgovarati u porodici, školi i obavještavati se u medijima iz više uglova.
Banja Luka, 30. maj 2013.
 Nijedna serija kao „Seks i grad” nije toliko prerasla granice televizijskog programa i zabave. Četiri Njujorčanke u svojim tridesetima, uspješne, finansijski nezavisne, neudate, napravile su pravu malu revoluciju među ženskim svijetom, a ni muškarci nisu ostali po strani. Na sesiji održanoj u utorak 28. maja u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske, Tanja Šljivar, dramaturginja i spisateljica iz Banjaluke, sa privremenom adresom u Beogradu, analizirajući seriju sa aspekta njene struke, dramaturgije, smjestila ju je, žanrovski, u melodramu, dok je feministički gledano, regresivna sa izraženim elementima patrijarhalnosti, a ima i ksenofobičnosti i mizoginije. Ono što je dobro u ovoj seriji, rekla je Tanja Šljivar, je tematizovanje ženskog prijateljstva, otvorenosti i solidarnosti što predstavlja nadomjestak porodice sa svojim vrijednostima u megalopolisu zvanom Njujork, u kojem se brzo i površno živi. Ako se u serijama i filmovima ženama nude instrukcije za život, može se postaviti pitanje, rekla je Tanja Šljivar, koliko je to primjenljivo u našem balkanskom kontekstu, gdje se teško i siromašno živi, društvo je dominantno muško i sa jakom tradicijom? Osim pronicljive i duhovite analize glavnih heroina “Seksa i grada”, Tanja Šljivar je pročitala odlomak iz njene drame „Pošto pašteta“, koja se izvodi u beogradskom Ateljeu 212. U veoma dinamičnoj diskusiji, koja je uslijedila nakon analize, jedna od učesnica sesije je kazala da je ova serija velika iluzija, kao tipičan produkt holivudske filmske “industrije svijesti” i da u samoj Americi ima malo sličnih primjera, odnosno da je stvarnost mnogo brutalnija i drugačija. Studenti i studentkinje postavljali su pitanja i razgovarali o dobrim i lošim stranama emancipacije žena, muško-ženskim odnosima, pokušajima preslikavanja ove serije u zemljama regiona. Zaključeno je da o mnogim „škakljivim” temama i sadržajima rodne ravnopravnosti, kojima smo svakodnevno izloženi, treba razgovarati u porodici, školi i obavještavati se u medijima iz više uglova.
|
|
Dobitnici novinarskih nagrada "Srđan Aleksić" |
|
|
|
|
Banjaluka, 21. maj 2013.
Helsinški parlament građana Banja Luka i Fondacija Cure iz Sarajeva organizovaće 31. maja 2013. godine u Sarajevu svečanu, treću dodjelu novinarskih nagrada „Srđan Aleksić“.
Na ovogodišnji konkurs za novinarsku nagradu „Srđan Aleksić“ ukupno je stiglo 10 televizijskih i radijskih priloga i 21 web i novinski tekst, a odlukom žirija nagrade za profesionalno izvještavanje o marginalizovanim grupama u BiH ove godine dobiće pet novinarki i novinara.
U kategoriji štampanih medija žiri je odlučio da dodijeli dvije prve nagrade i to Fahrudinu Benderu, novinaru lista Oslobođenje iz Bihaća i novinarki "Slobodne Bosne" Danki Savić.
U kategoriji web poratala prva nagrada biće dodijeljena novinaru portala novinar.me Mladenu Lakiću, a druga Đorđu Vujatoviću, novinaru web portala RTRS.
Odlukom žirija ove godine neće biti dodijeljene nagrade u kategoriji radijskih priloga, dok će druga nagrada za TV prilog biti dodijeljena Enisi Alibalić, novinarki RTV Tuzlanskog kantona.
Nagrađeni tekstovi i prilozi govore o različitim marginalizovanim grupama u našem društvu, kao što su osobe sa invaliditetom, pripadnici LGBT populacije, povratnici i ratni veterani i na afirmativan i angažovan način skreću pažnju na probleme sa kojima se ove grupe susreću.
Novinarska nagrada „Srđan Aleksić“ dodjeljuje se za profesionalno izvještavanje o marginalizovanim grupama u Bosni i Hercegovini, a ustanovljena je u okviru projekta „X-Press“, koji se realizuju uz podršku Evropske unije, i čiji cilj je poboljšanje položaja marginalizovnih i ranjivih grupa u našem društvu putem zajedničkih akcija nevladinog sektora i medija.
Sponzor novinarske nagrade Srđana Aleksić je kompanija M:tel
 Helsinški parlament građana Banja Luka i Fondacija CURE iz Sarajeva organizovaće 31. maja 2013. godine u Sarajevu svečanu, treću dodjelu novinarskih nagrada „Srđan Aleksić“. Na ovogodišnji konkurs za novinarsku nagradu „Srđan Aleksić“ ukupno je stiglo 10 televizijskih i radijskih priloga i 21 web i novinski tekst, a odlukom žirija nagrade za profesionalno izvještavanje o marginalizovanim grupama u BiH ove godine dobiće pet novinarki i novinara.
U kategoriji štampanih medija žiri je odlučio da dodijeli dvije prve nagrade i to Fahrudinu Benderu, novinaru lista Oslobođenje iz Bihaća i novinarki "Slobodne Bosne" Danki Savić.
U kategoriji web poratala prva nagrada biće dodijeljena novinaru portala novinar.me Mladenu Lakiću, a druga Đorđu Vujatoviću, novinaru web portala RTRS.
Odlukom žirija ove godine neće biti dodijeljene nagrade u kategoriji radijskih priloga, dok će druga nagrada za TV prilog biti dodijeljena Enisi Alibalić, novinarki RTV Tuzlanskog kantona.
Nagrađeni tekstovi i prilozi govore o različitim marginalizovanim grupama u našem društvu, kao što su osobe sa invaliditetom, pripadnici LGBT populacije, povratnici i ratni veterani i na afirmativan i angažovan način skreću pažnju na probleme sa kojima se ove grupe susreću.
Novinarska nagrada „Srđan Aleksić“ dodjeljuje se za profesionalno izvještavanje o marginalizovanim grupama u Bosni i Hercegovini, a ustanovljena je u okviru projekta „X-Press“, koji se realizuju uz podršku Evropske unije, i čiji cilj je poboljšanje položaja marginalizovnih i ranjivih grupa u našem društvu putem zajedničkih akcija nevladinog sektora i medija.
Sponzor novinarske nagrade Srđan Aleksić je kompanija M:tel.
|
|
Da li je i kako serija „Seks i grad“ promijenila žene? |
|
|
|
|
Da li je i kako serija „Seks i grad“ promijenila žene?
Banja Luka, 21. maj 2013.
Na sesiji, zakazanoj za utorak 28. maja 2013. godine sa početkom u 18.00 časova u sali br. 29 u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske, Tanja Šljivar, dramaturginja i književnica iz Banjaluke, govoriće o popularnoj seriji „Seks i grad“, koja je izvršila veliki uticaj na žene širom svijeta pa i na Balkanu i šta ta serija nudi: novi identitet žena u potrošačkom i maskulinizovanom društva u kom žena dobija priliku da bude subjekat i ostvaruje svoje snove? Da li su ove „četiri njujorške jahačice apokalipse” pomjerile granice ženske emancipacije, krivci za toliko neudatih žena, djevojke iz komšiluka kojima vrišti biološki sat ili, po prvi put, imaju i novac i moć kao muškarci?
Čitalačka sesija je dio projekta „Ženska strana politike“ koji realizuje Helsinški parlament građana Banja Luka, a čiji je cilj afirmacija koncepta rodne ravnopravnosti u BiH.
Banja Luka, 21. maj 2013.
 Na sesiji, zakazanoj za utorak 28. maja 2013. godine sa početkom u 18.00 časova u sali br. 29 u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske, Tanja Šljivar, dramaturginja i književnica iz Banjaluke, govoriće o popularnoj seriji „Seks i grad“, koja je izvršila veliki uticaj na žene širom svijeta pa i na Balkanu i šta ta serija nudi: novi identitet žena u potrošačkom i maskulinizovanom društva u kom žena dobija priliku da bude subjekat i ostvaruje svoje snove? Da li su ove „četiri njujorške jahačice apokalipse” pomjerile granice ženske emancipacije, krivci za toliko neudatih žena, djevojke iz komšiluka kojima vrišti biološki sat ili, po prvi put, imaju i novac i moć kao muškarci? Čitalačka sesija je dio projekta „Ženska strana politike“ koji realizuje Helsinški parlament građana Banja Luka, a čiji je cilj afirmacija koncepta rodne ravnopravnosti u BiH.
|
|
IT-Trening za nevladine organizacije i medije |
|
|
|
|
Banja Luka/Zenica, 20. maj 2013.
 Kako proširiti informacije koristeći se internetom? Kako napisati dopadljiv članak internet korisnicima i kako ciljnu grupu redovno obavještavati o aktivnostima vaše organizacije?
Ovo su samo neke od tema obrađenih sa učesnicima iz nevladinih organizacija i lokalnih onlajn medija, na IT-treningu u Infoteci Zenica 15. i 16. maja, a u organizaciji HPG BL, Fondacije CURE i Centra za pravnu pomoć ženama Zenica. U fokusu treninga bilo je korišćenje društvenih mreža i poboljšanje onlajn komunikacije novim metodama i alatkama.
Kroz predavanje, učesnici su razvijali vještine pisanja za web, razgovarali o pozitinim i negativnim aspektima korišćenja društvenih mreža u aktivizmu, te naučili kako kreirati blog, vlog, podcast i onlajn prezentaciju u cilju poboljšanja multimedijalnog imidža njihovih web stranica.
Trening je dio projekta X-press, organizovan od strane Helsinškog parlamenta građana Banja Luka i Fondacije CURE Sarajevo. Projekat finansijski podržava Evropska Unija, s ciljem da utiče na odgovarajuće institucije da se bave gorućim pitanjima različitih marginalizovanih grupa u BiH, zajedničkim aktivnostima u saradji sa nevladinim organizacijama.
|
|
|
„Helsinški parlament građana Banja Luka“, u sklopu akcije „Random acts of kindness“ (globalna organizacija koja finansira mini projekte dobročinstva), organizuje humanitarnu karaoke zabavu. Zabava će se održati u Studenskom centru Index 14. juna sa početkom u 21.00.
