Otvoren Konkurs za novinarsku nagradu Srđan Aleksić PDF Štampa El. pošta

Banja Luka, 19. novembar 2012.

Helsinški parlament građana Banja Luka i Fondacija Cure raspisuju

K O N K U R S

za profesionalno izvještavanje o marginalizovanim i ranjivim grupama

Na konkursu mogu učestvovati novinari i novinarke štampanih, elektronskih i online medija iz Bosne i Hercegovine čiji tekstovi i/ili prilozi afirmišu i promovišu profesionalno medijsko izvještavanje o marginalizovanim grupama u Bosni i Hercegovini i rezultiraju konkretnim akcijama i pomacima u praksi.

Nagrada se raspisuje u četiri kategorije:
1. za tekstove u štampanim medijima do 10.000 karaktera
2. za radijske priloge dužine od 1 minut i 30 sekundi do 5 minuta
3. za televizijske priloge dužine od 1 minut i 30 sekundi do 5 minuta i
4. za tekstove na web portalima do 10 000 karaktera

Za nagradu konkurišu prilozi i tekstovi objavljeni u periodu od 31.marta 2012. do 31. marta 2013. godine.
Jedan kandidat/kandidatkinja može poslati maksimalno tri teksta/priloga na konkurs.

Prijave sa kopijama objavljenih tekstova i/ili audio-vizuelnih priloga (koji trebaju biti i u elektronskoj formi), sa podacima o kandidatu/kinji, uz potvrdu urednika o datumu objave sadržaja, slati na adresu:

Helsinški parlament građana
„Za novinarsku nagradu“
Miše Stupara 68, 78 000 Banjaluka

Za više informacija obratite se na:
tel. 051/432-750, e-mail:  Ova adresa el. pošte zaštićena je od spam napada, treba omogućiti JavaSkript da biste je videli ili web: www.hcabl.org

 
Održana radionica ,,Ženska izborna kampanja-rezultati lokalnih izbora 2012.'' PDF Štampa El. pošta
Održana radionica ,,Ženska izborna kampanja-rezultati lokalnih izbora 2012.''
Banja Luka, 19. novembar 2012.
U periodu od 16. do 18. oktobra održana je radionica u Laktašima namijenjena evaluaciji ženske izborne kampanje, u sklopu koje se okupilo deset organizacija iz BiH koje su svojim aktivnostima davale podršku kandidatkinjama na nedavno održanim lokalnim izborima.
Na radionici je bilo riječi o rezultatima izbora, sa naglaskom na učešće žena u skupštinama opština, a posebno se raspravljalo i o najavljenom zatvaranju izbornih lista. Učesnice su zaključile da ovakve liste  nisu demokratične bez obzira što bi za rezultate mogle imati veći procenat učešća žena  u zakonodavnim organima, te da  na vrh izbornih lista ne bi došli ''sposobni’’, nego podobni i poslušni kandidati/kinje s obzirom da su stranke u BiH liderskog tipa.
Radionica  se realizovala o okviru projekta ,,Žena i pravo danas'' uz finansijsku podršku Kvinna till Kvinna fondacije iz Švedske.
S.M.

Banja Luka, 19. novembar 2012.
laktai.-19.11.2012U periodu od 16. do 18. novembra održana je radionica u Laktašima namijenjena evaluaciji ženske izborne kampanje, u sklopu koje se okupilo deset organizacija iz BiH koje su svojim aktivnostima davale podršku kandidatkinjama na nedavno održanim lokalnim izborima.
Na radionici je bilo riječi o rezultatima izbora, sa naglaskom na učešće žena u skupštinama opština, a posebno se raspravljalo i o najavljenom zatvaranju izbornih lista. Učesnice su zaključile da ovakve liste nisu demokratične bez obzira što bi za rezultate mogle imati veći procenat učešća žena u zakonodavnim organima, te da na vrh izbornih lista ne bi došli ''sposobni’’, nego podobni i poslušni kandidati/kinje s obzirom da su stranke u BiH liderskog tipa.
Radionica se realizovala o okviru projekta ,,Žena i pravo danas'' uz finansijsku podršku Kvinna till Kvinna fondacije iz Švedske.
S.M.

 
,,Govor mržnje u printanim i On line medijima u BiH“ PDF Štampa El. pošta
,,Govor mržnje u printanim i On line medijima u BiH“
Tuzla, 16. novembar 2012.
“Doručak sa novinarima” u restoranu Tržni centar „Dramar“ Tuzla, tema ovog doručka bila je: “Govor mržnje u printanim i On line medijima u BiH“. Na ovu temu govorio je Dr. sc Enes Osmančević, docent na Filozofskom fakultetu u Tuzli.
Jezik mržnje je jedna od najznačajnijih karakteristika medija u zemljama na području bivše Jugoslavije. U Bosni i Hercegovini jezik mržnje nije iščezao, on je evoluirao, promijenio je oblik i nositelje. Umjesto mržnje spram pripadnika drugih nacionalnosti i vjerske pripadnosti, karakterističnim za javnu komunikaciju devedesetih godina 20- stoljeća, sada je dominantna ideološka isključivost i netrpeljivost. Promoviraju je partijski lideri,a pronose njihove pristalice, koje su nerijetko instruirane u partijskim propagandnim štabovima kako da šire mržnju u socijalnim mrežama,sakriveni iza lažnih profila-rekao je Dr.sc Enes Osmančević.  Vijeće za štampu pokrenulo je akciju pod nazivom "Niste nevidljivi" kojoj je cilj procesuiranje i sankcioniranje onih koji šire govor mržnje.Princip je zasnovan na samoregulaciji koju trebaju da prihvate, prije svih, kreatori web portala.Ukoliko se ustanovi govor mržnje, počiniocima prijeti kazna zatvora. Međutim, sa druge strane se postavlja pitanje provodivosti Zakona, ali i zainteresiranosti svih subjekata koji se trebaju uključiti u borbu protiv toga. Napredak je moguć ukoliko se novinari, Vijeće za štampu, nevladin sektor, policija i nadležni sudovi više angažiraju oko ovog problema.
Doručak s novinarima je jedna od aktivnosti u okviru projekta X-Press II, čiji je cilj senzibilizacija medija za izvještavanje o marginalizovanim i ranjivim grupama u našem društvu, kako bi, preko medija, utjecali na relevantne institucije.

Tuzla, 16. novembar 2012.
tuzla1-doruakTema trećeg po redu "Doručka sa novinarima" održanog u Tuzli bila je: “Govor mržnje u printanim i On line medijima u BiH“.
"Jezik mržnje je jedna od najznačajnijih karakteristika medija u zemljama na području bivše Jugoslavije. U Bosni i Hercegovini jezik mržnje nije iščezao, on je evoluirao, promijenio je oblik i nositelje. Umjesto mržnje spram pripadnika drugih nacionalnosti i vjerske pripadnosti, karakterističnim za javnu komunikaciju devedesetih godina 20-og stoljeća, sada je dominantna ideološka isključivost i netrpeljivost. Promoviraju je partijski lideri, a pronose njihove pristalice, koje su nerijetko instruirane u partijskim propagandnim štabovima kako da šire mržnju u socijalnim mrežama, sakriveni iza lažnih profila", rekao je uvodničar sesije Dr Enes Osmančević sa Filozofskog fakulteta u Tuzli.
tuzla2-doruakS tim u vezi Vijeće za štampu je pokrenulo akciju pod nazivom "Niste nevidljivi" kojoj je cilj procesuiranje i sankcioniranje onih koji šire govor mržnje. Princip je zasnovan na samoregulaciji koju trebaju da prihvate, prije svih, kreatori web portala. Ukoliko se ustanovi govor mržnje, počiniocima prijeti kazna zatvora. Međutim, sa druge strane se postavlja pitanje provodivosti Zakona, ali i zainteresiranosti svih subjekata koji se trebaju uključiti u borbu protiv toga. Napredak je moguć ukoliko se novinari, Vijeće za štampu, nevladin sektor, policija i nadležni sudovi više angažiraju oko ovog problema, objašnjava Osmančević.
Doručak s novinarima je jedna od aktivnosti u okviru projekta X-Press II koji finasira Evropska unija, a čiji je cilj senzibilizacija medija za izvještavanje o marginalizovanim i ranjivim grupama u našem društvu, kako bi, preko medija, uticali na relevantne institucije.

 
Radionica ,,Ženska izborna kampanja-rezultati lokalnih izbora 2012.'' PDF Štampa El. pošta
Radionica ,,Ženska izborna kampanja-rezultati lokalnih izbora 2012.''
Banja Luka, 15. novembar 2012.
U organizaciji ,,Udruženih žena'' i ,,Helsinškog parlamenta građana'' Banja Luka u periodu od 16. do 18. novembra biće održana radionica na temu ,,Ženska izborna kampanja-rezultati lokalnih izbora 2012.'' Radionici u Laktašima prisustvovaće deset organizacija iz čitave BiH koje su za vrijeme izborne kampanje svojim aktivnostima davale podršku ženama kandidatkinjama neovisno o partijskoj pripadnosti.
Predstavnice organizacija imaće priliku predstaviti svoje aktivnosti kao i izborne rezultate u svojim regijama, sa akcentom na učešće žena u skupštinama opština.  U toku radionice predviđen je period za zajedničku analizu kao i planiranje daljih aktivnosti sa ciljem podrške ženama u političkom i javnom životu BiH.
Učešće na radionici najavile su organizacije iz Tomislavgrada, Višegrada, Bijeljine, Modriče, Tuzle, Bratunca, Zenice, Sarajeva i Banjaluke.
Radionica se realizuje o okviru projekta ,,Žena i pravo danas'' uz finansijsku podršku Kvinna till Kvinna fondacije iz Švedske.
S.M.

Banja Luka, 15. novembar 2012.
U organizaciji ,,Udruženih žena'' i ,,Helsinškog parlamenta građana'' Banja Luka u periodu od 16. do 18. novembra biće održana radionica na temu ,,Ženska izborna kampanja-rezultati lokalnih izbora 2012.'' Radionici u Laktašima prisustvovaće deset organizacija iz čitave BiH koje su za vrijeme izborne kampanje svojim aktivnostima davale podršku ženama kandidatkinjama neovisno o partijskoj pripadnosti.
Predstavnice organizacija imaće priliku predstaviti svoje aktivnosti kao i izborne rezultate u svojim regijama, sa akcentom na učešće žena u skupštinama opština. U toku radionice predviđen je period za zajedničku analizu kao i planiranje daljih aktivnosti sa ciljem podrške ženama u političkom i javnom životu BiH.
Učešće na radionici najavile su organizacije iz Tomislavgrada, Višegrada, Bijeljine, Modriče, Tuzle, Bratunca, Zenice, Sarajeva i Banjaluke.
Radionica se realizuje o okviru projekta ,,Žena i pravo danas'' uz finansijsku podršku Kvinna till Kvinna fondacije iz Švedske.
S.M.

 
Radionica sa studentima novinarstva u Banjaluci PDF Štampa El. pošta
Radionica sa studentima novinarstva u Banjaluci
Banja Luka, 7. novembar 2012.
Na Filozofskom fakultetu političkih nauka u Banjaluci  juče je održana radionica sa studentima pod nazivom „Standardi u izvještavanju o marginalizovanim grupama“.
Radionicu je vodila novinarka Milkica Milojević, a radionici je prisutvovalo 25 studentica i studenata odsjeka za novinarstvo kao i profesorica Radmila Čokorilo. Milojevićka je upoznala studente sa najugroženijim marginalizovanim grupama u našem društvu i načinima na koji mediji izvještavaju o njima. „Pored toga što su daleko od procesa donošenja odluka, ove grupe su takođe i medijski zapostavljene, što ih dodatno marginalizuje i udaljava od mogućnosti da uživaju sva prava koja su im zagarantovana Ustavom“, istakla je Milojevićka.
Kod medijskog predstavljanja različitih marginalizovanih grupa problem je  i stereotipno izvještavanje, koje je, prema ocjeni Milijevićke, posljedica nemara novinara, tabloidizacije, nedostatka znanja, saosjećanja i hrabrosti, ali i nespremnosti novinara da prihvate izazov. Posebnu pažnju, prema njenim riječima, treba obratiti i na jezik, odnosno terminologiju koja se upotrebljava kada se izvještava o marginalizovanim grupama, kako bi se izbjegla upotreba uvredljivog i diskriminatornog jezika koji često poziva na otvoren otpor i mržnju prema određenim manjinskim grupama. Ono čime novinar/ka treba da se vodi jeste profesionalizam, odnosno pridržavanje kodeksa i zakona kada je u pitanju izvještavanje o marginalizovanim grupama, poručila je Milkica Milojević. Nakon izlaganja usljedila su pitanja studenata kojih zaista nije bilo malo. Interesovao ih je  odnos medija nekad i sad, iz ličnog iskustva novinarke Milojević. Najviše pitanja bilo je u u vezi odnosa novinar – urednik, kako da novinar istraje i progura svoju priču koja možda ne odgovara uredniku. U ugodnom razgovoru koji je trajao nešto više od dva sata završena je druga radionica sa studentima.

Banja Luka, 7. novembar 2012.
radionica3-blNa Fakultetu političkih nauka u Banjaluci  juče je održana radionica sa studentima pod nazivom „Standardi u izvještavanju o marginalizovanim grupama“.
Radionicu je vodila novinarka Milkica Milojević, a radionici je prisutvovalo 25 studentica i studenata odsjeka za novinarstvo kao i profesorica Radmila Čokorilo. Milojevićka je upoznala studente sa najugroženijim marginalizovanim grupama u našem društvu i načinima na koji mediji izvještavaju o njima. „Pored toga što su daleko od procesa donošenja odluka, ove grupe su takođe i medijski zapostavljene, što ih dodatno marginalizuje i udaljava od mogućnosti da uživaju sva prava koja su im zagarantovana Ustavom“, istakla je Milojevićka.
Kod medijskog predstavljanja različitih marginalizovanih grupa problem je  i stereotipno izvještavanje, koje je, prema ocjeni Milijevićke, posljedica nemara novinara, tabloidizacije, nedostatka znanja, saosjećanja i hrabrosti, ali i nespremnosti novinara da prihvate izazov. Posebnu pažnju, prema njenim riječima, treba obratiti i na jezik, odnosno terminologiju koja se upotrebljava kada se izvještava o marginalizovanim grupama, kako bi se izbjegla upotreba uvredljivog i diskriminatornog jezika koji često poziva na otvoren otpor i mržnju prema određenim manjinskim grupama. Ono čime novinar/ka treba da se vodi jeste profesionalizam, odnosno pridržavanje kodeksa i zakona kada je u pitanju izvještavanje o marginalizovanim grupama, poručila je Milkica Milojević.
radionica1-bl
Nakon izlaganja usljedila su pitanja studenata kojih zaista nije bilo malo. Interesovao ih je  odnos medija nekad i sad, iz ličnog iskustva novinarke Milojević. Najviše pitanja bilo je u u vezi odnosa novinar – urednik, kako da novinar istraje i progura svoju priču koja možda ne odgovara uredniku. U ugodnom razgovoru koji je trajao nešto više od dva sata završena je druga radionica sa studentima.
E.V.

 
<< Početak < Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Sledeća > Kraj >>

Strana 10 od 44

 

 

ZSpolitika

 

Info pult

Helsinški parlament građana Banja Luka, Fondacija “Cure” i Udruženje mladih novinara RS–UMNORS raspisuju
KONKURS
za novinarsku nagradu
„Srđan Aleksić“
za profesionalno izvještavanje o marginalizovanim i ranjivim grupama
Na konkursu mogu učestvovati novinari i novinarke štampanih i elektronskih medija iz Bosne i Hercegovine čiji tekstovi i/ili prilozi afirmišu i promovišu profesionalno medijsko izvještavanje o marginalizovanim grupama u Bosni i Hercegovini i rezultiraju konkretnim akcijama i pomacima u praksi.
Prijedloge za nagrade mogu slati i medijske kuće i nevladine organizacije u BiH.
Nagrada se raspisuje u četiri kategorije:
1. za tekstove u štampanim medijima do 10.000 karaktera
2. za radijske priloge dužine od 1 minut i 30 sekundi do 5 minuta
3. za televizijske priloge dužine od 1 minut i 30 sekundi do 5 minuta
4. za izvještavanje o marginalizovanim grupama u kontinuitetu.
Za nagradu konukurišu prilozi i tekstovi objavljeni u periodu od dana objavljivanja konkursa do 31. marta 2011. godine.
Prijave sa kopijama objavljenih tekstova i/ili audio-vizuelnih priloga, sa podacima o kandidatu/kinji, uz potvrdu urednika o datumu objave sadržaja, slati na adresu:
Helsinški parlament građana
„Za novinarsku nagradu“
Krfska 84
78 000 Banjaluka
Za više informacija obratite se na tel: 051/432-750 ili
e-mail: azolja@hcabl.org
Projekat, „X-Press - socijalna uključenost putem medija", finansira Evropska unija



NOVINARSKA NAGRADA SRĐAN ALEKSIĆ 2013


Medijski pokrovitelji:

 

web-logo-bhrt

web-logo-rtrs

bllive

mondo-logo

radiosarajevologo

buka

mrea_mira

vidiportal

mc

 

Godišnji izvještaj / Annual report 2012

godinji_2012-covergodinji_2012-cover

Revizorski izvjestaj / Audit Report 2011

pdf_imagepdf_image