Povodom Svjetskog dana slobode štampe u Klubu novinara Banjaluka održan je doručak sa novinarima.

Novinari u RS i BiH moraju biti više solidarni u borbi za svoja prava. Novinarstvo je izuzetno teška i podcijenjena profesija u RS i BiH i zbog toga treba razmotriti inicijativu da novinari dobiju beneficirani radni staž, ocijenili su danas banjalučki novinari.

Na mini debati održanoj povodom Međunarodnog dan slobode medija u Klubu novinara Banjaluka, Udruženja BH novinara, javnost je upozorena na novinarska profesija je i u najrazvijenijim zemljama svrstana među najrizičnije i upravo zato u nekim zapadnim državama novinarska profesija ima poseban status.

Beneficirani radni staž je potreban upravo zbog zbog težine i prirode posla kojim se novinari bave, a što svjedoče statistički podaci o napadima i pritiscima na novinare, ali i o kratkom životnom vijeku novinara u RS i BiH - istakao je predsjednik Kluba  novinara BHN Banjaluka Siniša Vukelić.

Novinari su ponovo apelovali na zvaničnike i institucije u Banjaluci, RS i BiH da više poštuju radno vrijeme novinara, da se najavljene konferencije, događaje i izjave održavaju u zakazanim terminima.

Takođe, najviši zvaničnici moraju u praksi pokazati da više cijene novinare, umjesto što im se obraćaju ili vrijeđaju na ličnoj osnovi i odbijaju odgovoriti na pitanja, te tako pružaju negativan primjer koji slijede ostali. To pokazuje i šokantan podatak iz istraživanja koje je provelo Udruženje BH novinara uz podršku Fondacije „Fridrih Ebert“, a koje pokazuje da svaki peti građanin BiH  smatra da je opravdano udariti novinara.

Novinari u Klubu novinara Banjaluka su minutom ćutanja odali počast prerano preminulom kolegi, glavnom uredniku dnevnog lista Press Goranu Mihajloviću.

“Doručak sa novinarima” je jedna od aktivnosti koje Helsinški parlament građana sa Fondacijom Cure realizuje u okviru projekta “X-press II” koji finansira EU.

---

Banja Luka, 3. maj 2013.

Na doručku sa novinarima i mini debati održanoj povodom Međunarodnog dan slobode medija u Klubu novinara Banjaluka, Udruženja BH novinara, da je novinarska profesija i u najrazvijenijim zemljama svrstana među najrizičnije i upravo zato u nekim zapadnim državama novinarska profesija ima poseban status.

Novinari u RS i BiH moraju biti više solidarni u borbi za svoja prava. Novinarstvo je izuzetno teška i podcijenjena profesija u RS i BiH i zbog toga treba razmotriti inicijativu da novinari dobiju beneficirani radni staž, ocijenili su danas banjalučki novinari.

Beneficirani radni staž je potreban upravo zbog težine i prirode posla kojim se novinari bave, a što svjedoče statistički podaci o napadima i pritiscima na novinare, ali i o kratkom životnom vijeku novinara u RS i BiH - istakao je predsjednik Kluba novinara BHN Banjaluka Siniša Vukelić.

Novinari su ponovo apelovali na zvaničnike i institucije u Banjaluci, RS i BiH da više poštuju radno vrijeme novinara, i da najavljene konferencije, događaje i izjave održavaju u zakazanim terminima.

Takođe, najviši zvaničnici moraju u praksi pokazati da više cijene novinare, umjesto što im se obraćaju ili vrijeđaju na ličnoj osnovi i odbijaju odgovoriti na pitanja, te tako pružaju negativan primjer koji slijede ostali. To pokazuje i šokantan podatak iz istraživanja koje je provelo Udruženje BH novinara uz podršku Fondacije „Fridrih Ebert“, a prema kojem svaki peti građanin BiH  smatra da je opravdano udariti novinara.

Novinari u Klubu novinara Banjaluka su minutom ćutanja odali počast prerano preminulom kolegi, glavnom uredniku dnevnog lista Press Goranu Mihajloviću.

“Doručak sa novinarima” je jedna od aktivnosti koje Helsinški parlament građana sa Fondacijom CURE realizuje u okviru projekta “X-press II” koji finansira EU.

---

---

Ženski pokret u nama i oko nas

Banjaluka/Sarajevo, 26. april  2013.

Dvanaesta čitalačka sesija, održana u četvrtak 25. aprila  u sarajevskoj galeriji „Boris Smoje“, bila je posvećena razvoju ženskog pokreta u Bosni i Herzegovini. Predavačica mr Zlatiborka Popov Momčinović sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu govorila je o ženskom pokretu kroz istoriju, od antičke Grčke u kojoj žena nije ni postojala kao individua jer je samo građanin- muškarac imao prava da bude aktivan u politici i društvu.  Nastankom modernog društva, od francuske buržoaske revolucije, ženski pokret je nastajao uporedo sa nastankom tog društva i, zapravo, biva pokret unutar pokreta, otpor od diskriminacije unutar otpora. U 20. vijeku, kada žene formalno dobijaju svoja prava, diskriminacija se ipak nastavlja,  ali na suptilniji način.  Na osnovu istraživanja koje je mr Popov Momčinović  radila o ženskom pokretu u BiH, učesnici su diskutovali o tome da li ženski pokret uopšte postoji. Zaključak je da on postoji onoliko koliko ima solidarnosti među ženama koje su organizovane u svim krajevima BiH, i kojima je cilj osnaživanje i aktivnost žena u bilo kojoj sferi djelovanja. Takođe je bilo govora o broju učešća žena u civilnom društvu i političkom životu, to jest da je odnos muškaraca i žena u politici 5:1, dok je u civilnom društvu obrnuto što govori da žene i ženski pokret predstavljaju alternativnu i kontrakulturnu snagu koja može u budućnosti donijeti promjene u društvu, ali samo ukoliko postoji masovnost i posvećenost koju jedan pokret treba da ima. Bitno je istaći da žene u BiH, osim što moraju pružati otpor diskriminaciji na osnovu pola,  ne zapadaju u zamku etničkih podjela i diskriminatornih politika, što predstavlja uspješan otpor sumornom političkom životu u državi. I upravo snaga žena jeste u toj kolektivnosti i kolektivnom unutar nesređenog sistema koji karakteriše našu državu.

Na kraju sesije, učesnici/e su obilježili/e Narandžasti dan- Dan protiv nasilja nad ženama, u cilju solidarnosti i podrške svim ženama koje su pretrpjele neki vid nasilja.

Dvanaesta čitalačka sesija, održana u četvrtak 25. aprila u sarajevskoj galeriji „Boris Smoje“, bila je posvećena razvoju ženskog pokreta u Bosni i Herzegovini. Predavačica mr Zlatiborka Popov Momčinović sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu govorila je o ženskom pokretu kroz istoriju, od antičke Grčke u kojoj žena nije ni postojala kao individua jer je samo građanin- muškarac imao prava da bude aktivan u politici i društvu. Nastankom modernog društva, od francuske buržoaske revolucije, ženski pokret je nastajao uporedo sa nastankom tog društva i, zapravo, biva pokret unutar pokreta, otpor od diskriminacije unutar otpora. U 20. vijeku, kada žene formalno dobijaju svoja prava, diskriminacija se ipak nastavlja, ali na suptilniji način. Na osnovu istraživanja koje je mr Popov Momčinović radila o ženskom pokretu u BiH, učesnici su diskutovali o tome da li ženski pokret uopšte postoji. Zaključak je da on postoji onoliko koliko ima solidarnosti među ženama koje su organizovane u svim krajevima BiH, i kojima je cilj osnaživanje i aktivnost žena u bilo kojoj sferi djelovanja. Takođe je bilo govora o broju učešća žena u civilnom društvu i političkom životu, to jest da je odnos muškaraca i žena u politici 5:1, dok je u civilnom društvu obrnuto što govori da žene i ženski pokret predstavljaju alternativnu i kontrakulturnu snagu koja može u budućnosti donijeti promjene u društvu, ali samo ukoliko postoji masovnost i posvećenost koju jedan pokret treba da ima. Bitno je istaći da žene u BiH, osim što moraju pružati otpor diskriminaciji na osnovu pola, ne zapadaju u zamku etničkih podjela i diskriminatornih politika, što predstavlja uspješan otpor sumornom političkom životu u državi. I upravo snaga žena jeste u toj kolektivnosti i kolektivnom unutar nesređenog sistema koji karakteriše našu državu.

Na kraju sesije, učesnici/e su obilježili/e Narandžasti dan- Dan protiv nasilja nad ženama, u cilju solidarnosti i podrške svim ženama koje su pretrpjele neki vid nasilja.

---

---

Nominacija Slađane Ujić za nagradu

Banjaluka, 23. april 2013.

Helsinški parlament građana Banjaluka nominovao je ove godine Slađanu Ujić, predsjednicu Udruženja žena “Snop” iz Gučeva pokraj Rogatice za međunarodnu “Nagradu za žensku kreativnost u ruralnom životu” koju Vrhovna svjetska ženska fondacija (World Women Summit Foundation) od 1994. godine dodjeljuje  ženama i ženskim organizacijama širom svijeta za izuzetnu kreativnost, hrabrost i posvećenost u poboljšanju kvaliteta života u seoskim sredinama.

Svjetska ženska fondacija je,  u proteklih 19 godina, dodijelila više od 300 nagrada ženama i organizacijama koje su pokrenule stvari sa mrtve tačke u svojim seoskim sredinama i  predano radile  na tome da žene na selu imaju pristup obrazovanju, ekonomskom razvoju, kreditima, posjedovanju zemlje i učestvovanju u procesu donošenja odluka, hrabro rušeći duboko usađene stereotipe i predrasude o ulozi i mjestu žene na selu.

Zašto mislimo da Slađana Ujić treba da bude nominovana za ovu nagradu?

Od 2005. godine kad je osnovala Udruženje žena “Snop” Rogatica, koje se, kao jedino udruženje  na području opština Rogatica, Han Pijesak i Sokolac,  bavi brojnim problemima žena,  Slađana Ujić je, udruživši svoju veliku energiju i odlučnost sa ženama iz njenog kraja, uspješno privela kraju  oko 15 projekata, od kojih ćemo spomenuti “samo” neke: adaptacija seoske škole I vodovoda, nabavka 14 plastenika obezbjeđivanje prihoda za žene i članove njihovih domaćinstava, nabavka 3 tkalačka stroja I pokretanje radionice tkanja sa idejom da se reafirmiše ženski ručni rad i tako obezbjedi ekonomska samoodrživost žena na selu, ali i razvije seoski turizam i očuva velika narodna tradicija tog kraja.  Osim projekata, Slađana Ujić učestvuje u brojnim  kampanjama, inicira akcije u cilju boljeg života za žene i stalno radi na svom obrazovanju. Kao žena koja je rođena   i cijeli život živi na selu, smatrali smo da od nje nema bolje osobe, koja zna koji su stvarni problemi, potrebe i potencijali žena na selu. Slađana Ujić je svojim ličnim primjerom pokazala i dokazala  da promjena svijeta oko nas počinje prvo u nama samima.  Iako je od malena život nije štedio, vedrina i nepokolebljivost da se uvijek može bolje, nikad je nije napustila.

Prošle godine izabrana je za ministricu za ruralni razvoj u Ženskoj alternativnoj vladi BiH, što je još jedna potvrda da kvalitet I predanost radu ne ostaju nezmijećeni.

15. oktobra ove godine, na Međunarodni dan seoskih žena, kad međunarodni žiri saopšti imena dobitnica ove Nagrade, nadamo se da će naša Slađana Ujić  iz Podgaja bb pored Rogatice biti jedna od njih.

Svjetska ženska fondacija je, u proteklih 19 godina, dodijelila više od 300 nagrada ženama i organizacijama koje su pokrenule stvari sa mrtve tačke u svojim seoskim sredinama i predano radile na tome da žene na selu imaju pristup obrazovanju, ekonomskom razvoju, kreditima, posjedovanju zemlje i učestvovanju u procesu donošenja odluka, hrabro rušeći duboko usađene stereotipe i predrasude o ulozi i mjestu žene na selu.

Prošle godine izabrana je za ministricu za ruralni razvoj u Ženskoj alternativnoj vladi BiH, što je još jedna potvrda da kvalitet I predanost radu ne ostaju nezmijećeni.

15. oktobra ove godine, na Međunarodni dan seoskih žena, kad međunarodni žiri saopšti imena dobitnica ove Nagrade, nadamo se da će naša Slađana Ujić iz Podgaja bb pored Rogatice biti jedna od njih.

---

---

Alternativni oblici političkog djelovanja žena u BiH – Ženski pokret u nama, ženski pokret oko nas

Banjaluka, 17. april 2013.

Na sesiji, koja će biti upriličena u četvrtak 25. aprila 2013. godine sa početkom u 18.00 časova u galeriji “Boris  Smoje”, ul. Radićeva 11 u Sarajevu, mr Zlatiborka Popov Momčinović, profesorka na Filozofskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, govoriće o ženskom pokretu kao kreativnoj i kontrakulturnoj snazi, koja proširuje horizonte političkog učešća u našoj zemlji kroz alternativni prostor. Dio sesije će biti posvećen profiliranju ženskog pokreta u BiH u posljednjih dvadeset godina, s naglaskom na drugačiju političku paradigmu koju su aktivistkinje izgradile i grade kroz vlastite grupe, organizacije, mreže i konverzacijske susrete koji se odupiru zavodljivom zovu sveopšte depolitizacije u koju vodi etnopolitika.

Čitalačka sesija je dio projekta „Ženska strana politike“ koji realizuje Helsinški parlament građana Banjaluka, a čiji je cilj afirmacija koncepta rodne ravnopravnosti u BiH.

---

Na sesiji, koja će biti upriličena u četvrtak 25. aprila 2013. godine sa početkom u 18.00 časova u galeriji “Boris Smoje”, ul. Radićeva 11 u Sarajevu, mr Zlatiborka Popov Momčinović, profesorka na Filozofskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, govoriće o ženskom pokretu kao kreativnoj i kontrakulturnoj snazi, koja proširuje horizonte političkog učešća u našoj zemlji kroz alternativni prostor. Dio sesije će biti posvećen profiliranju ženskog pokreta u BiH u posljednjih dvadeset godina, s naglaskom na drugačiju političku paradigmu koju su aktivistkinje izgradile i grade kroz vlastite grupe, organizacije, mreže i konverzacijske susrete koji se odupiru zavodljivom zovu sveopšte depolitizacije u koju vodi etnopolitika.

Čitalačka sesija je dio projekta „Ženska strana politike“ koji realizuje Helsinški parlament građana Banjaluka, a čiji je cilj afirmacija koncepta rodne ravnopravnosti u BiH.

---

---