Zakon o zabrani diskriminacije je donesen prije deset godina i konferencija, organizovana od strane OSCE-a, je bila prilika da se sagledaju dosadašnji postignuti rezultati, efekti ovog Zakona i njegovi nedostaci prilikom primjene.
Konferencija održana 21. i 22. aprila 2019. godine u Sarajevu je okupila više od stotinu sudija/kinja, advokata/ica, pravnika/ca, predstavnika/ca međunarodnih i domaćih organizacija, raznih ministarstava, kao i zastupnika/ca entitetskih parlamenata itd, koji su izlagali i diskutovali na teme izazova u primjeni procesnih odredbi Zakona o zabrani diskriminacije, individualnoj i kolektivnoj diskriminaciji u BiH, značaju strateškog parničenja, ulozi ombudsmena u zaštiti od diskriminacije i koji su efekti njihovih preporuka. Takođe, bilo je riječi i o situacionom testiranju, kao metodi utvrđivanja diskriminacije i pribavljanja dokaza koji vjerodostojno oponašaju situaciju diskriminacije i njegovoj (ne)primjeni u BiH.
U okviru panela Mehanizmi za zaštitu od rodno zasnovane diskriminacije, Lejla Gačanica je predstavila glavne nalaze istraživanja o rodno zasnovanoj diskriminaciji na radnom mjestu na kojem je Helsinški parlament građana Banja Luka radio proteklih godinu dana. Kao problem, koji je prepoznat prilikom realizacije ovog istraživanja jeste u bazi podataka (CMS) nije naveden pokazatelj „osnov diskriminacije“ pa se samim tim ne može doći do podataka o vrsti diskriminacije koja je prijavljena. Neophodno je proširenje CMS-a, između ostalih i ovim kriterijumom, jedan je od zaključaka konferencije. Takođe, učesnici/ce su donijeli, između ostalih, i sljedeće preporuke kojima se od relevantnih tijela zahtjeva:
– Osigurati potpunu funkcionalnost i redovno ažuriranje centralne baze podataka o predmetima diskriminacije
– Donošenje izmjena i dopuna Zakona o ombudsmenu za ljudska prava BiH kojima bi se osigurala finansijska nezavisnost, povećenje budžeta i postojećih kapaciteta Institucije ombudsmana,
– Da sudovi osiguraju da se presude u predmetima diskriminacije izvrše u predviđenom roku,
– Da se sudijama/kinjama pruže jasne smjernice o načinu razmatranja preporuka Institucije ombudsmana kada se one koriste kao dokazi u postupcima u skladu sa Zakonom o zaštiti od diskriminacije
– Dosljedno primjenjivati pravilo o teretu dokazivanja, kao sredstvo za osiguranje prava na pravično suđenje,
– Neophodno je u lokalnim zajednicama pokrenuti kampanju za podizanje svijesti o samom pojmu diskriminacije i kako je prepoznati, kao i o dostupnim pravnim mehanizmima za zaštitu od diskriminacije,
– Objavljivati godišnje izvještaje o pojavama diskriminacije i specijalne izvještaje o pitanjima diskriminacije…
Ove i ostale preporuke za relevantna tijela (entitetska i državna zakonodavna tijela, pravosudne organe, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, sindikate, Instituciju ombudsmena BiH, entitetske vlade i domaće i međunarodne organizacije u BiH) su takođe navedene i u izvještaju pod nazivom Procjena rada institucija BiH u borbi protiv diskriminacije koji je radio OSCE i koji je prezentovan na ovoj konferenciji.
