Predstavljeni glavni nalazi istraživanja o rodno zasnovanoj diskriminaciji na radnom mjestu

VijestiKomentari isključeni za Predstavljeni glavni nalazi istraživanja o rodno zasnovanoj diskriminaciji na radnom mjestu

Zakon o zabrani diskriminacije je donesen prije deset godina i konferencija, organizovana od strane OSCE-a,  je bila prilika da se sagledaju dosadašnji postignuti rezultati, efekti ovog Zakona i njegovi nedostaci prilikom primjene.

Konferencija održana 21. i 22. aprila 2019. godine u Sarajevu je okupila više od stotinu sudija/kinja, advokata/ica, pravnika/ca, predstavnika/ca međunarodnih i domaćih organizacija, raznih ministarstava, kao i zastupnika/ca entitetskih parlamenata itd, koji su izlagali i diskutovali na teme izazova u primjeni procesnih odredbi Zakona o zabrani diskriminacije, individualnoj i kolektivnoj diskriminaciji u BiH, značaju strateškog parničenja, ulozi ombudsmena u zaštiti od diskriminacije i koji su efekti njihovih preporuka. Takođe, bilo je riječi i o situacionom testiranju, kao metodi utvrđivanja diskriminacije i pribavljanja dokaza koji vjerodostojno oponašaju situaciju diskriminacije i njegovoj (ne)primjeni u BiH.

U okviru panela Mehanizmi za zaštitu od rodno zasnovane diskriminacije, Lejla Gačanica je predstavila glavne nalaze istraživanja o rodno zasnovanoj diskriminaciji na radnom mjestu na kojem je Helsinški parlament građana Banja Luka radio proteklih godinu dana. Kao problem, koji je prepoznat prilikom realizacije ovog istraživanja jeste u bazi  podataka (CMS) nije naveden pokazatelj „osnov diskriminacije“ pa se samim tim ne može doći do podataka o vrsti diskriminacije koja je prijavljena. Neophodno je proširenje CMS-a, između ostalih i  ovim kriterijumom, jedan  je od zaključaka konferencije. Takođe, učesnici/ce su donijeli, između ostalih,  i sljedeće preporuke kojima se od relevantnih tijela zahtjeva:

– Osigurati potpunu funkcionalnost i redovno ažuriranje centralne baze podataka o predmetima diskriminacije

– Donošenje izmjena i dopuna Zakona o ombudsmenu za ljudska prava BiH kojima bi se osigurala finansijska nezavisnost,  povećenje budžeta i postojećih kapaciteta Institucije ombudsmana,

– Da sudovi osiguraju da se presude u predmetima diskriminacije izvrše u predviđenom roku,

– Da se sudijama/kinjama pruže jasne smjernice o načinu razmatranja preporuka Institucije ombudsmana kada se one koriste kao dokazi u postupcima u skladu sa Zakonom o zaštiti od diskriminacije

– Dosljedno primjenjivati pravilo o teretu dokazivanja, kao sredstvo za osiguranje prava na pravično suđenje,

– Neophodno je u lokalnim zajednicama pokrenuti kampanju za podizanje svijesti o samom pojmu diskriminacije i kako je prepoznati, kao i o dostupnim pravnim mehanizmima za zaštitu od diskriminacije,

– Objavljivati godišnje izvještaje o pojavama diskriminacije i specijalne izvještaje o pitanjima diskriminacije…

Ove i ostale preporuke za relevantna tijela (entitetska i državna zakonodavna tijela, pravosudne organe, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, sindikate, Instituciju ombudsmena BiH, entitetske vlade i domaće i međunarodne organizacije u BiH) su takođe navedene i  u izvještaju pod nazivom Procjena rada institucija BiH u borbi protiv diskriminacije koji je radio OSCE i koji je prezentovan na ovoj konferenciji.

#DiscriminationDoesntWork #DiskriminacijaNeRadi

COPYRIGHT © 2014. ALL RIGHTS RESERVED.