Projekat: Partnerstvo za promjenu

Aktuelno0 comments
w_logo_7

Banja Luka, 20. januar 2009.

Projekat „Linkovi za promjenu“ – Podrška implementaciji Zakona o ravnopravnosti polova u BiH je nastavak projekta „Ravnopravnost polova i sudska praksa u BiH“, koji za opšti cilj ima podršku eliminaciji polne diskriminacije putem inicijativa umrežavanja političarki, profesionalki, studentica i aktivistkinja u aktivnostima usmjerenih prema implementaciji Zakona o ravnopravnosti polova i povezanih zakona, kao i zaštiti i promociji ženskih ljudskih prava. Aktivnosti unutar dvogodišnjeg mandata projekta će uključivati: monitoring implementacije zakona u praksi; okrugle stolove na temu – Zakon o ravnopravnosti polova – Buduće perspektive; sastavljanje komentara zakona; održavanje tematskih prezentacija za učesnike projekta u javnim institucijama koje su zadužene za implementaciju Zakona o ravnopravnosti BiH; izrada Rječnika rodnih pojmova, diskriminacije i kriminalnih prekršaja zasnovanih na polu; izrada brošure o projektnim aktivnostima; predavanja na univerzitetima na temu ravnopravnosti polova, ženskih ljudskih prava, mehanizama i inicijativa za njihovu zaštitu; tematske sastanke sa ugroženim grupama i žrtvama diskriminacije; radionice za obuku planiranja manjih inicijativa za podršku implementacije Zakona o ravnopravnosti polova; i medijsku promociju projektnih aktivnosti i publikacija. Realizacija projekta je započela 15. januara 2009. godine, a projekat finansira Institut za otvoreno društvo & Mreža Soros fondacija.

w_logo_7


 

Radionica: „Pisanje i budžetiranje mini-projekata“

Sarajevo, 26. maj 2011.

Hca Banja Luka je u okviru drugog ciklusa projekta „Partnerstvo za promjenu – Praćenje primjene implementacije Zakona o ravnopravnosti polova u BiH“ organizovao četvrtu radionicu na temu „Pisanje i budžetiranje mini-projekata“, 24. i 25. maja 2011. godine u Hotelu Bosnia u Sarajevu.

Ovom posljednjom radionicom u okviru projekta još jednom smo pružili mogućnost ženskim nevladinim organizacijama koje su tek osnovane da nauče kako da osmislile i budžetiraju mini projekte, koji bi se ticali promocije ženskih prava, ravnopravnosti polova, osnaživanja žena, poboljšanja statusa žena u lokalnoj zajednici, i sl. Učesnice/i su imale/i priliku da kroz praktični rad prođu kroz cijeli ciklus pripreme projektnog prijedloga, te su ocijenili radionicu kao izuzetno korisnom za njihovo lično osnaživanje kojim će dati značajan doprinos u radu u svojim udruženjima.

Kao i na prošlim radionicama, treneri su bili Aleksandar Živanović i Danijel Malić, a učesnice/ci su došle/i iz sljedećih organizacija: CZM “Nada” Kakanj, Centar za pravnu pomoć ženama Zenica, UG “Espo” Kaldanj-Vlasenica, UG “Primanatur” Doboj, UG “Život” Zenica, UG “Aurora” Sokolac, UG “Podrška” Sokolac.


 

 

Helsinški parlament građana Banja Luka i Udružene žene konačno su, nakon tri i po godine, dobile odgovor od Suda BiH u vezi sa tužbom koju su podnijele u martu 2007. godine protiv Centralne izborne komisije BiH zbog verifikovanja mandata članovima Savjeta ministara BiH među kojima nije bila nijedna žena!
U rješenju koje nam je od Suda BiH stiglo 16. decembra, navodi se da se tužba odbacuje. Sud nije ni razmatrao predmet naše tužbe, već ju je odbacio iz „procesno-pravnih“ razloga, navodeći da predmet njihovih razmatranja može da bude samo konačni upravni akt, a da odluka Centralne izborne komisija o verifikaciji mandata članovima Savjeta ministara BiH to nije!
„U konkretnom slučaju, predmet pobijanja nije odluka Centralne izborne komisije BiH, nego potvrde o ispunjavanju uslova za imenovanje na funkciju ministra i zamjenika ministra u Savjetu ministara BiH, a ta potvrda nije konačna upravni akt u smislu člana 8. Zakona o uspravnim sporovima BiH…..Iz naprijed navedenih razloga, tužba je odbačena kao nedozvoljena i Sud se nije upuštao, niti se mogao upuštati, u osnovanost tužbenih prigovora, koji bi eventualno mogli biti od značaja samo u slučaju da se predmet meritorno rješavao“, navodi se u obrazloženju sudskog rješenja koje je potpisao predsjednik sudskog vijeća za upravne sporove Davor Žilić.
U tužbi koju su podnijeli Helsinški parlament građana i Udružene žene je bilo jasno navedeno da je Centralna izborna komisija, verifikujući muški sastav Savjeta ministara BiH, direktno prekršila Zakon o ravnopravnosti polova čiji član 15 propisuje „ravnomjernu zastupljenost oba pola u organima odlučivanja na svim nivoima“, ali i član 7 UN Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (Aneks I Ustava BiH).
S obzirom da je Centralna izborna komisija ignorisala naša upozorenja i s obzirom da su se gender mehanizmi proglasili nenadležnim po ovom pitanju, bili smo prinuđeni da zaštitu ženskih ljudskih prava – pravo na ravnopravno učešće u javnom i političkom životu- zatražimo sudskim putem.
Helsinški parlament građana i Udružene žene neće odustati od nastojanja da se obezbijedi dosljedna primjena svih zakona, uključujući i  Zakon o ravnopravnosti polova BiH, čije odredbe i dalje ostaju mrtvo slovo na papiru! Jer, kako drugačije tumačiti konstantno  ignorisanje i izbjegavanje primjene ovog zakona, kako od najviših organa zakonodavne i izvršne vlasti, tako i od sudske vlasti koja je za sedam godina donijela, slovom i brojem, dvije presude na osnovu Zakona o ravnopravnosti polova!
I dok smo mi čekali odgovor Suda BiH na našu tužbu, dosadašnji muški sastav Savjeta ministara BiH priveo je kraju svoj izborni mandat.
Kako se ovo ne bi ponovilo, ženske nevladine organizacije su uputile otvorena pisma nosiocima vlasti da prilikom konstituisanja izvršne vlasti na svim nivoima uvaže Zakon o ravnopravnosti polova BiH i obezbijede rodnu izbalansiranost u organima upravljanja i donošenja odluka. Više o ovom inicijativama vidjeti na:
Projekat: Žena danas
http://zenezenama.org/bos/inicijativa_ZZ.pdf
Sud BiH odbacio tužbu zbog kršenja Zakona o ravnopravnosti polova BiH!
rjesenjeBanja Luka, 20. decembar 2010.
Helsinški parlament građana Banja Luka i Udružene žene konačno su, nakon tri i po godine, dobile odgovor od Suda BiH u vezi sa tužbom koju su podnijele u martu 2007. godine protiv Centralne izborne komisije BiH zbog verifikovanja mandata članovima Savjeta ministara BiH među kojima nije bila nijedna žena!
U rješenju koje nam je od Suda BiH stiglo 16. decembra, navodi se da se tužba odbacuje. Sud nije ni razmatrao predmet naše tužbe, već ju je odbacio iz „procesno-pravnih“ razloga, navodeći da predmet njihovih razmatranja može da bude samo konačni upravni akt, a da odluka Centralne izborne komisija o verifikaciji mandata članovima Savjeta ministara BiH to nije!
„U konkretnom slučaju, predmet pobijanja nije odluka Centralne izborne komisije BiH, nego potvrde o ispunjavanju uslova za imenovanje na funkciju ministra i zamjenika ministra u Savjetu ministara BiH, a ta potvrda nije konačna upravni akt u smislu člana 8. Zakona o uspravnim sporovima BiH… Iz naprijed navedenih razloga, tužba je odbačena kao nedozvoljena i Sud se nije upuštao, niti se mogao upuštati, u osnovanost tužbenih prigovora, koji bi eventualno mogli biti od značaja samo u slučaju da se predmet meritorno rješavao“, navodi se u obrazloženju sudskog rješenja koje je potpisao predsjednik sudskog vijeća za upravne sporove Davor Žilić.
U tužbi koju su podnijeli Helsinški parlament građana i Udružene žene je bilo jasno navedeno da je Centralna izborna komisija, verifikujući muški sastav Savjeta ministara BiH, direktno prekršila Zakon o ravnopravnosti polova čiji član 15 propisuje „ravnomjernu zastupljenost oba pola u organima odlučivanja na svim nivoima“, ali i član 7 UN Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (Aneks I Ustava BiH).
S obzirom da je Centralna izborna komisija ignorisala naša upozorenja i s obzirom da su se gender mehanizmi proglasili nenadležnim po ovom pitanju, bili smo prinuđeni da zaštitu ženskih ljudskih prava – pravo na ravnopravno učešće u javnom i političkom životu- zatražimo sudskim putem.
Helsinški parlament građana i Udružene žene neće odustati od nastojanja da se obezbijedi dosljedna primjena svih zakona, uključujući i  Zakon o ravnopravnosti polova BiH, čije odredbe i dalje ostaju mrtvo slovo na papiru! Jer, kako drugačije tumačiti konstantno  ignorisanje i izbjegavanje primjene ovog zakona, kako od najviših organa zakonodavne i izvršne vlasti, tako i od sudske vlasti koja je za sedam godina donijela, slovom i brojem, dvije presude na osnovu Zakona o ravnopravnosti polova!
I dok smo mi čekali odgovor Suda BiH na našu tužbu, dosadašnji muški sastav Savjeta ministara BiH priveo je kraju svoj izborni mandat.
Kako se ovo ne bi ponovilo, ženske nevladine organizacije su uputile otvorena pisma nosiocima vlasti da prilikom konstituisanja izvršne vlasti na svim nivoima uvaže Zakon o ravnopravnosti polova BiH i obezbijede rodnu izbalansiranost u organima upravljanja i donošenja odluka. Više o ovom inicijativama vidjeti na:

D.D.

 


Prezentacija Alternativnog izvještaja o implementaciji CEDAW konvencije i ženskih ljudskih prava u BiH

Banjaluka, 9. decembar 2010.

Uprkos svih međunarodnih konvencija, deklaracija i rezolucija koje je ratifikovala BiH i domaćih zakona koji štite i promovišu ženska ljudska prava, žene u BiH su i dalje neravnopravne i diskriminisane u svim oblastima javnog života. Ovo je jedan od zaključaka Alternativnog izvještaja o implementaciji CEDAW konvencije i ženskim ljudskim pravima u BiH za 2010. godinu kojeg smo predstavili danas u Banjaluci zajedno našim partnericama i autoricama ovog izvještaja koji će biti upućen Komitetu Ujedinjenih nacija za eliminaciju svih oblika diskriminacije nad ženama.

Govoreći o ekonomskim pravima žena, Fedra Idžaković iz organizacije „Prava za sve” je istakla da je procentualno više žena zaposleno na osnovu ugovora na određeno vrijeme, te da „procentualno više žena radi u neformalno sektoru, prvenstveno u trgovinskim i ugostiteljskih radnjama”.

„Pored toga, uočeno je da na listama zavoda za zapošljavanje, sa visokom stručnom spremnom ima više nezaposlenih žena, nego muškaraca sa istom spremom. Od 136 doktora nauka koliko ih je 2007. promovisano u BiH, samo 45 je bilo žena”, navela je Idžaković dodajući da žene u BiH dobijaju manje plate za isti posao koji obavljaju i muškarci. „Siromaštvo u BiH ima žensko lice”, kazala je Idžaković.

Kada je riječ o političkoj participaciji žena, Gordana Vidović, iz organizacije Budućnost Modriča, je istakla da su glavne prepreke većoj participaciji žena i dalje stereotipna i tradicionalna shvatanja rodnih uloga.

„Niko ne dovodi u pitanje muški angažman u politici. Niko te muškarce ne pita imaju li porodicu i kako usklađuju svoje obaveze”, navela je Vidović dodajući da se žene u BiH i dalje percipiraju kao „čuvarice porodice”.

Ona je dodala da u izvršnoj vlasti na državnom nivou žena uopšte nema, a da u je njihov uticaj u političkih partijama minoran.

 

picture 006

Jedan od najvećih problema ostaje borba protiv nasilja u porodici. „Žene nastavljaju biti žrtve nasilja u porodici i svjedokinje neadekvatnog odgovora institucija na prijavljeno nasilje”, istakla je Natalija Petrić dodajući da je poražavajuće što „institucije i dalje tolerišu nasilje kao društveno prihvatljivo ponašanje”.

Petrić je dodala da u BiH postoji 9 sigurnih kuća za žene žrtve nasilja koje se svakodnevno susreću sa preprekama u radu. „Država ne ispunjava svoje zakonske obaveze da finansira rad ovih skloništa”, istakla je Petrićka.

U pisanju Alternativnog izvještaja je učestvovalo 8 nevladinih organizacija, a koordinatori su bili Helsinški parlament građana Banja Luka i Prava za sve, uz podršku međunarodnih organizacija CARE International, UNIFEM i Fondaciju otvorenog društva.

D.D.


Radionica: „Pisanje i budžetiranje mini-projekata“

small-scale teslicTeslić, 1. i 2. novembar 2010.

Hca Banja Luka je u okviru drugog ciklusa projekta „Partnerstvo za promjenu – Praćenje primjene implementacije Zakona o ravnopravnosti polova u BiH“ organizovao treću radionicu na temu „Pisanje i budžetiranje mini-projekata“, 1. i 2. novembra 2010. godine u Hotelu Kardijal, Banja Vrućica.

Ovom radionicom smo pružili mogućnost ženskim nevladinim organizacijama koje su tek osnovane da nauče kako da osmislile i budžetiraju mini projekte, koji bi se ticali promocije ženskih prava, ravnopravnosti polova, osnaživanja žena, poboljšanja statusa žena u lokalnoj zajednici, i sl. Najbolji projektni prijedlozi i ideje koji su formulisani u toku ova dva radna dana dobiće finansijsku podršku iz budžeta našeg projekta.

Treneri na ovoj radionici su bili Aleksandar Živanović iz Udruženja medijatora BiH i Danijel Malić iz udružena Plava sfera iz Banja Luke. U ovoj radionici je učestvovalo 11 organizacija iz Dervente, Prnjavora, Podršanice, Prijedora, Ljubije, Banja Luke, Doboja, itd. Proglašenje projekata koji su dobili mini-grantove će se obaviti 17. decembra 2010. godine.


Tematski sastanak sa institucijama: „Primjena ZRP-a u radu Centara za socijalni rad“

Brčko, 22. juni 2010.

Prvi sastanak sa institucijama, a ujedno i prva aktivnost drugog ciklusa projekta „Partnerstvo za promjenu“ održan je na temu „Primjena ZRP-a u radu Centara za socijalni rad“. Na sastanku su učestvovali/e predstavnici/e Centara za socijalni rad iz Brčkog, Banja Luke, Modriče, Doboja, Tuzle, itd.

Uvodničarka, Vera Sladojević, socijalna radnica iz Centra za socijalni rad Banja Luka, je rekla da se unutar Centara za socijalni rad do sada niko nije pozivao na ZRP, a pored toga malo ko zna šta uopšte znače pojmovi ravnopravnosti polova. Sami socijalni radnici nisu upoznati sa ovim Zakonom. Postoje samo neki slučajevi kada se roditelji – muškarci ili žene – predstavljaju kao žrtve te pokušavaju kroz pozivanje na razne zakone da zloupotrebe priznavanje njihovih prava, pa između ostalog i na ZRP.

U diskusiji smo saznali da se u svom radu, socijalni radnici/ce se susreću sa slučajevima diskriminacije po osnovu pola: npr. slučaj nasilja u porodica gdje žena kao žrtva nasilja po izlasku iz sigurne kuće svaki put kada se zaposli doživljava zlostavljanje od strane bivšeg muža koji dolazi na radno mjesto, te ona dobija otkaz za otkazom, a sve sa ciljem da joj se oduzme roditeljsko pravo jer nije zaposlena, te nije u mogućnosti da izdržava djecu.

Pored tema koje se tiču primjene rodne ravnopravnosti u radu Centara za socijalni radi, bilo je govora i o mnogobrojnim problemima sa kojima se susreću socijalni/radnici u svom radu u smislu pružanja pomoći najugroženijim kategorijama našeg društva.

Finalni zaključak sa ovog sastanka je bio da je potrebno osnaživanje statusa Centara za socijalni rad, jer iako imaju ovlaštenja, ne mogu ih upotrijebiti, kako nemaju samostalnost u donošenju odluka (zavise od suda, policije, zdravstvenih ustanova – a tu izostaje saradnja), te nisu ni zaštićeni kao službena lica. Pored toga, potrebno je organizovati treninge za socijalne radnike/ce na temu rodne ravnopravnosti i ostalih tema koje se tiču rada sa najugroženijim grupama, kao i razmjena iskustava između Centara.


Radionica: “Pisanje i budžetiranje projekata”

picture 023aBanja Luka, 18. maj 2010.

Helsinški parlament građana je u okviru projekta „Partnerstvo za promjenu“ 13. i 14. maja održao dvodnevnu radionicu na temu „Pisanje i budžetiranje projekata“ u Hotelu Bosna u Banjaluci. Na radionici su učestvovali/e predstavnici/ce nevladinih organizacija koje su tek osnovane ili u procesu osnivanja, kao i novi/e članovi/ce već postojećih organizacija: Oštra nula, Equilibrium, Udruženje samohranih roditelja „Ponos“ i Majka priroda, Saveza nacionalnih manjina i Udruženja italijana iz Banjaluke, članovi „Partnera“ iz Kozarske Dubice i Laktaša, Astra iz Šipova, Arka iz Han Pijeska, te organizacije Rudarka i Udruženje samohranih roditelja iz Ljubije. Voditeljica ove radionice je bila magistrica Natalija Petrić, dugogodišnja aktivistkinja Udruženih žena Banja Luka, koja je učesnike/ce kroz rad u grupama upoznala sa procesom analiziranja i postavljanja problema, osnovnim formama pisanja narativnog i finansijskog dijela projektnog prijedloga, kao i same prezentacije projekta. Projekat finansira Fondacija Instituta za otvoreno društvo.


Tematski sastanak: “Rodno osjetljivi jezik u medijima”

Sarajevo, 11. dcasino uk 0px; margin: 0px;”>ecembar 2009.

Posljednja aktivnosti projekta «Partnerstvo za promjenu» za 2009. godinu, tematski sastanak sa institucijama, organizovan 8. decembra u saradnji sa Udruženjem BH novinara/ki u Sarajevskom Hotelu Bosnia na temu «Rodno osjetljivi jezik u medijima» je započet uvodnim izlaganjem profesorice doktorice Svenke Savić, psiho-lingvistkinje sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. Za ovu temu smo se upravo odlučili smatrajući medije jednom od najvažnijih „institucija“ koje imaju ulogu podizanja svijesti po pitanju implementacije Zakona o ravnopravnosti polova u BiH, naročito kroz promociju i upotrebu rodno osjetljivog jezika. Interesovanje za ovaj sastanak su pored predstavnika/ca raznih medijskih kuća koje su članice Udruženja BH novinara/ki, takođe pokazali/e i predstavnici/ce nevladinih organizacija i studenti/ice novinarstva sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu koji/e su bili prisutni/e na ovom sastanku. Nakon uvodnog izlaganja profesorice Savić koje je se sastojalo od preporuka za upotrebu rodno osjetljivog jezika, učesnici i učesnice su u nastavku sastanka kroz diskusiju dali svoja komentare na preporuke profesorice Savić, kao i njihova lična iskustva i mišljenja o upotrebi rodno osjetljivog jezika u medijima. Na kraju ovog tematskog sastanka, učesnici/ce su se složili da je cjelokupna stvarnost u BiH danas i dalje veoma patrijarhalna, te da je kao takva oslikana i u medijima. U skladu s tim veoma je važno da putem edukacije urednika/ca i novinara/ki aussie casino pokušamo da je promijenimo i uvedemo rodno online casinos in australia osjetljiv jezik kao standard u medije. Jedna od preporuka je bila da se titule kod žena trebaju pisati u produženom obliku iz razloga što se onda potencira njena vidljivost, ali je u praksi teško sprovesti ovu preporuku jer se novinari/ke susreću sa dilemom ekonomičnosti prostora nasuprot vidljivosti žena u medijima. Pored toga, postoji još jedan bitan problem sa kojim se novinari/ke susreću u praksi, a to je neujednačenost pravila pisanja titula i njihovih skraćenica uopšte na jezicima BiH, što se iskorištava za pokazivanje etničke pripadnosti, odnosno identiteta, a sve to doprinosi teškoj konfuziji i neznanju onih koji ih upotrebljavaju.   Što se tiče preporuke za upotrebu formi zanimanja u ženskom rodu – učesnici/ce su se složili/e da bi se trebale istaći, ali da neke jednostavno nakaradno zvuče. Međutim, profesorica Savić je podvukla da ih potrebno je koristiti, jer jezik kao promjenjiva kategorija doživljava razne promjene kroz praktičnu upotrebu, te se kroz njega ostvaruje vidljivost žena u medijskom prostoru.   Borka Rudić, predstavnica  Udruženje BH novinara/ki je izjavila da je potrebno mijenjati navike u našem društvu, navodeći primjer kada je 1999. godine Udruženje zajedno sa NVO-ima izradio Kodeks za štampu u cilju uvođenja rodno osjetljivog jezika. U početku je samo jedan dnevni list iz Mostara poštovao ovaj kodeks, a danas postoji oko 20 medijskih kuća koje to čine. Dalje je bilo govora o problemu koji nastaje politizacijom rodno osjetljivog jezika, jer neke medijske kuće tvrde da neke riječi rodno osjetljivog jezika zvuče kao riječi drugih BiH jezika, pa ga pod tim izgovorom ne koriste. Jedna od posebno naglašenih preprouka je bila da je potrebno izbaciti klasifikaciju žene prema njenom bračnom statusu, dakle ako ne postoji «gospodinčić», zašto bi postojala «gospođica». Profesorica Savić je na interesantan način pokazala rodne stereotipe i putem znakovnog jezika – kroz hotelske znakove za pospremanje sobe – muškarac se najviše primjera prikazuje sa prstom na ustima – označavajući «Ne uznemiravaj», a žena sa usisivačem je najčešći prikaz za zahtjev «Potrebno pospremanje sobe». Učesnici su se na kraju sastanka složili da je naša cjelokupna stvarnost veoma patrijarhalna, te je jako bitno da putem edukacije urednika/ca i novinara/ki pokušamo da je promijenimo i uvedemo rodno osjetljiv jezik kao standard u medije.


Predavanje: “Rodno osjetljivi jezik u medijima”

Pale, 9. decembar 2009.

Drugo predavanje u okviru projekta «Partnerstvo za promjenu» održano je 7. decembra 2010. godine na temu «Rodno osjetljivog jezika u medijima» za studente Filozofskog fakulteta Univerziteta Istočno Sarajevo na Palama. Predavačice su bile profesorica online casino money doktorica Svenka Savić, psiho-lingvistkinja sa Univerziteta u Novom Sadu, feministička aktivistica i autorica preko 20 knjiga na temu jezika, i Vanja Furtula, voditeljica i urednica informativnog programa casino online RTRS-a, novinarka sa preko dvadeset godina iskustva u radu na medijima. U prvom dijelu ovog dvosatnog predavanja, profesorica Savić je govorila o preporukama za korištenje rodno osjetljivog jezika u medijima, ali ne samo u medijima već i u svakodnevnom životu, a zatim je kroz praktične vježbe provela studente/ice kroz ovu tematiku. Vanja Furtula je u drugom dijelu predavanja govorila o praktičnoj upotrebi rodno osjetljivog jezika online casino spielautomaten u medijima u BiH, te uopšte o situaciji po pitanju rodne ravnopravnosti i implementacije Zakona o ravnopravnosti polova u svim segmentima medijskog djelovanja i politikama medijskih kuća Iako treba casino australia online naglasiti da su studentice bile mnogo više zainteresovane casino online spielen za ovu temu od studenata, na kraju ovog predavanja svi studenti/ice su izjavili/e da im je današnje predavanje dalo nove informacije i znanja po pitanju kako rodne ravnopravnosti, tako i upotrebe rodno osjetljivog jezika, koje će uticati na njihov budući rad na fakultetu, ali i u profesionalnom životu.


Tematski sastanak: “Žene sa invaliditetom u lokalnoj zajednici”

picture 057bDoboj, 5. decembar 2009.

Helsinški parlament građana je unutar projekta „Partnerstvo za promjenu – Podrška implementaciji Zakona o ravnopravnosti polova BiH“, u suradnji sa Udruženjem paraplegičara dobojske regije organizovao, 3. decembra sastanak u Doboju na temu „Žene sa invaliditetom u lokalnoj zajednici“. Sastanku su prisustvovali/e predstavnici/ce Udruženja distrofičara, Udruženja paraplegičara, Centra javne bezbjednosti, Edukativno resursnog centra, Udruženja civilnih žrtava rata, Udruženja amputiraca, UG „Budućnost“ Modriča, UG „Prima Natura“, Centra za mentalno zdravlje, NVO „Doboj“, Udruženje žena i Opštine Doboj.

Gordana Vidović, direktorica NVO-a «Budućnost» Modriča, je u ulozi uvodničarke i moderatorke ovog sastanka u svom uvodnom izlaganju na temu «Žene sa invaliditetom u lokalnoj zajednici» napravila presjek problematike sa kojima se susreću žene sa invaliditetom u svakodnevnom životu i radu, sa naročitim naglaskom na verbalno nasilje koje žene u braku ne prepoznaju kao takvo, gdje su česti slučajevi da muškarci napuštaju žene sa invaliditetom, dok se obrnuti slučajevi rijetko dešavaju.

Učesnice/i su se kroz diskusiju nadovezale/i na njeno izlaganje navodeći svoja lična iskustva od problema sa kojima se susreću prilikom dobijanja zdravstvenih usluga preko nerazumijevanja od strane lokalne zajednice, izolovanja iz društva, pa sve do problema verbalnog i fizičkog nasilja u porodici.

Kako su kvalitetne zdravstvene usluge najvažnija potreba osoba sa invaliditetom najprije su istaknuti problemi na ovom polju kao što je obaveza mjesečnog odlaska kod doktora za dobijanje potvrde da bi se ostvarila povlastica za pelene i lijekove, nekvalitetna i neadekvatna pomagala, te neadekvatni medicinski instrumenti za pregled žena sa invaliditetom, kao što je na primjer ginekološki sto, a naročito je naglašeno da se seksualno zdravlje i potrebe žena sa invaliditetom generalno tretiraju kao tabu tema.

Takođe je istaknuta velika diskriminacija žena sa invaliditetom po pitanju zapošljavanja, jer postoje velike predrasude i nedostatak svijesti o tome šta osoba sa invaliditetom može da radi. Kao moguća rješenja su ponuđeni istupi online casino games u medijima i osvještavanje javnosti, predočavanje koliko te osobe doprinose svojim lokalnim zajednicama gradu, te da se državne i opštinske vlasti ubijede da bi zapošljavanjem osoba sa invaliditetom mogli značajno smanjili teret sa svojih budžeta.

Govorilo se i o problemima mlade žene sa invaliditetom u toku odrastanja i procesa sazrijevanja koji kao najosjetljiviji period života dovodi do nastanka kompleksa i neshvatanja od strane vršnjaka sa kojima je žena sa invaliditetom osuđena da se bori dalje u životu. U skladu s tim je predloženo da se u programe osnovnih škola uvedu razredni časovi koji bi bili posvećeni ovoj tematici. Naveden je primjer igraonice u kojoj su djeca u predškolskom uzrastu imala priliku da se druže zajedno, te je primijećeno podizanje svijesti kod zdrave djece koja su pokazala interes za život djece sa invaliditetom (postavljajući im pitanja tipa «Kako se kupaš?», «Kako ideš na spavanje?», i sl), te da su takve aktivnosti doprinijele ne samo podizanju svijesti kod djece, već i kod njihovih porodica.

Žene sa invaliditetom koje žive na selu su u posebno teško situaciji, jer doživljavaju duplu diskriminaciju, a nisu informisane ni edukovane o svojim potrebama i pravima, te su naročito izolovane od sredine, jer nemaju uslove da dođu do većih mjesta u kojima bar postoje udruženja gdje bi se mogle informisati i dobiti pomoć i podršku.

Ovaj sastanak je završen sa prijedlogom da se preduzme niz inicijativa za rješavanje problema osoba sa invaliditetom. Prije svega potrebno je da se žene sa invaliditetom edukuju o svojim pravima tako da znaju da prepoznaju bilo koju vrstu nasilja koje se vrši nad njima kao rezultat njihovog hendikepa, sa posebnim naglaskom na žene sa invaliditetom koje žive u ruralnim područjima. Takođe je potrebno pokrenuti inicijativu za izmjenu procedura za dobijanje potrebnih pomagala i lijekova u cilju rješavanja osnovnih potreba osoba sa invaliditetom. Izrada memoranduma koji bi sadržao sve ono što osobama sa invaliditetom smeta kod zdravih osoba, koji bi se distirbuisao svim institucijama, medijima, firmama, itd. je prijedlog koji bi na zanimljiv način mogao da pomogne u osvještavanju javnosti po pitanju osoba sa invaliditetom.

Podizanje svijesti u javnosti i umrežavanje državnih, opštinskih i nevladnih organizacija putem zajedničkih inicijativa su najbolji načini za poboljšanje statusa osoba sa invaliditetom, tako da im se kao ravnopravnim i aktivnim članovima društva omoguće uslovi za normalan život i rad.


Mini-radionica: „Početni koraci u procesu osnivanja ženskih udruženja

Prijedor, 25. novembar 2009.

U okviru projekta «Partnerstvo za promjenu – podrška implementaciji Zakon o ravnopravnosti polova BiH», Helsinški parlament građana je 23. novembra u Prijedoru organizovao mini-radionicu na temu «Početni koraci u procesu osnivanja ženskih udruženja» na kojem su učestvovale žene sa područja opštine Prijedor, a  koje su iskazale inicijativu da pokrenu ženska udruženja. Ovaj sastanak je organizovan u suradnji sa Gender centrom Vlade Republike Srpske, Komisijom za ravnopravnost polova opštine Prijedor i nevladinom organizacijom «Teodora» iz Prijedora.

Trener radionice, Aleksandar Živanović iz Udruženja medijatora BiH, je učesnice proveo kroz osnovne pojmove, definicije i procedure koje se tiču nevladinog sektora, aktivizma i građanskog udruživanja. Nakon kraćeg teoretskog dijela, prešlo se na rad u grupama gdje su učesnice prošle kroz vježbu procesa pripreme određivanja glavnih ciljeva, ciljnih grupa, vizije i misije organizacije koje su zatim javno prezentovale pred ostalim grupama. Pred kraj ovog tematskog sastanka dati su još primjeri statuta, lista dokumenata potrebnih za registraciju, kao i izvori na kojima se mogu dobiti potrebne informacije, te struktura prihoda nevladinih organizacija.

Učesnice su kao moguće oblasti za udruživanjem na polju osnaživanja žena navele bavljenje ženskim pravima, poboljšanja statusa žena na selu, pravima žena na radnom mjestu, izbjegličke populacije, očuvanje kulturne baštine, kao i sve ostale aktivnosti u vezi sa poboljšanjem statusa žena. Pored toga iskazale su želju i potrebu za daljom suradnjom i još više edukacija na ovu i druge teme u vezi sa osnaživanjem žena kao što su: pisanje i budžetiranje projekata, nastup u medijima, javno izlaganje, akcije zagovaranja i lobiranja, i slično.


Tematski sastanak: «Položaj Romkinja u lokalnoj zajednici»

Tuzla, 13. novembar 2009.

Helsinški parlament građana je unutar projekta „Partnerstvo za promjenu – Podrška implementaciji Zakona o ravnopravnosti polova BiH“ 13. novembra 2009. godine u suradnji sa Udruženjem Romkinja «Bolja budućnost» Tuzla organizovao sastanak na temu „Položaj Romkinja u lokalnoj zajednici“. Na sastanku su pored predstavnica Udruženja Romkinja «Bolja budućnost» Tuzla, učestvovale i predstavnice Romske populacije iz Tuzle i okolnih mjesta, Ferhat Hrustić, zamjenik direktora Centra za socijalni rad Tuzla i Albina Beganović, predstavnica NVO „Vaša prava“ BiH.

Indira Bajramović, predsjednica Udruženja «Bolja budućnost» je kao uvodničarka iznijela pregled položaja žena Romkinja u lokalnoj zajednici i okruženju, koje je u potpunosti odražavalo situaciju na terenu koju su u kasnijoj diskusiji predstavile učesnice kroz svoje lične probleme i iskustva.

Kao najveće prepreke u poboljšanju položaja Romkinja u lokalnoj zajednici su njihova nedovoljna informisanost za ostvarivanje prava, problemi okupljanja žena iz okolnim mjesta u cilju njihovog osnaživanja kroz udruživanje, nedovoljna obrazovanost i predrasude poslodavaca pri zapošljavanju, a sve to je direktna posljedica velikog uticaja patrijarhata koji i dalje postavlja muškarce kao glavne donosioce odluka u svim segmentima života.

Takva situacija se odražava i na udruženja gdje muškarci vode sve aktivnosti, ponašaju se kao da su vlasnici udruženja, prodaju pomoć koja se dobije, pa čak i fizički napadaju Romkinje kada se obrate za pomoć nekom od udruženja. Učesnice su izjavile da je jedino Udruženje «Bolja budućnost» Tuzla mjesto gdje mogu da dobiju potrebne informacije, pomoć, kao i  razne vrste edukacija (šivanje, kućne radinosti, opismenjavanje).

Svjesne da je obrazovanje najvažniji način za poboljšanje njihove situacije, učesnice su nam rekle da i pored želje da im se djeca školuju, nailaze na mnoge prepreke te u većini slučajeva moraju da odustanu. Kao rezultat teškog života od rane dobi, Romkinje nemaju vremena za školu i rano obolijevaju, kako se već od 12 godine moraju brinuti o braći i sestrama, udati se, rađati, te ih život bez uslova tjera da prose i da se bave prostitucijom.

G-din Hrustić je predstavio probleme sa kojima se suočavaju predstavnici Centra, a najistaknutiji je nedovoljan broj stručnog osoblja i finansijskih sredstava za adekvatno pružanje pomoći svim ugroženim kategorijama, uključujući i Romsku populaciju. Veliki dio tog problema se odnosi na neravnomjeran nivo opštinskih i kantonalnih sredstava koje se dodjeljuju za različite nivoe pomoći.

Učesnice su iskoristile priliku i obratile se predstavniku Centra za njihove probleme. Iznosile su konkretne slučajeve kada su se obraćale centru za pomoć, a nisu je dobile jer socijalni radnici ponekad neće da saslušaju probleme korisnika. Pored toga, postoje veliki problemi po pitanju dobijanja novca za lijekove, te su iskazale potrebu za većim nivoom jednokratne pomoći. Istaknut je i problem maloljetnih samohranih majki koje nemaju nikakva primanja niti zdravstveno osiguranje. Veliki problem predstavlja i činjenica da i kada imaju osnove za dobijanje pomoći moraju platiti za potrebnu papirologiju, a one nemaju odakle.

Gđa Beganović je objasnila da se NVO „Vaša prava“ pruža pomoć pri nabavljanju dokumenata, prilikom naknadnog upisa djece romske populacije u matičnu knjigu rođenih, kao i ostale vrste pravne i administrativne pomoći, te je učesnice pozvala da se obrate ovoj organizaciji u slučaju da im treba ovakva vrsta pomoći.

Takođe se razgovaralo o problemima u vezi sa implementacijom Akcionih planova unutar projekta Dekade Romske populacije, te su kao glavne prepreke navedeni nedovoljna komunikacija i konkurencija između romskih udruženja, manipulacija članovima/icama, kao i manjak suradnje sa opštinskim, kantonalnim i državnim vlastima.

Na kraju sastanaka su ponuđena rješenja za poboljšanje statusa Romkinja prije svega kroz sprovođenje Akcionih planova za obrazovanje, stanovanje i zapošljavanje Romske populacije, te pronalaženje načina za informisanje i edukaciju o načinima kako da ostvaruju svoja prava kroz okupljanja unutar udruženja. Generalno je zaključeno da se predstavnici/e Romske populacije moraju što više aktivirati jer se inače samo ne trude previše da poboljšaju svoj životni status.

U Tuzlanskom kantonu ima 15 000 Roma. Procjena je da je od toga 60% žena.


Radionica: „Pisanje i budžetiranje mini-projekata“

Banja Luka, 21. oktobar 2009.

Helsinški parlament građana Banja Luka je u okviru projekta „Partnerstvo za promjenu – podrška implementaciji Zakona o ravnopravnosti polova BiH“ održao dvodnevnu radionicu na temu „Planiranje i budžetiranje mini projekata“ 17. i 18. oktobra 2009. godine u Hotelu Bosni u Banjaluci.

Ovom radionicom je data mogućnost učesnicima/cama da nauče kako da osmisle i napišu mini projekte koji bi se ticali promocije ženskih prava, ravnopravnosti polova, osnaživanja žena, poboljšanja statusa žena u lokalnoj zajednici, i sl. Najbolji projektni prijedlozi i ideje formulisani u toku ova dva radna dana biće finansirani iz budžeta našeg projekta.

Na radionici su učestvovale sljedeće organizacije: Udruženje samohranih roditelja „PONOS“, Udruženje „Teodora” Prijedor, Udruženje „Dijakom” Sanski Most, Atletski klub „Banja Luka”, Udruženje građanki „Grahovo” Bosansko Grahovo i Udruženje žena „Snop” Rogatica.


Tematski sastanak: „Status samohranih majki“

picture 003aBanja Luka, 18. septembar 2009.

Na radnom sastanku koji je organizovao Helsinški parlament građana o statusu samohranih majki inicirano je osnivanje udruženja samohranih roditelja koje bi ovoj kategoriji građana/ki omogućilo da lakše ostvare svoja prava i da se lakše nose sa problema sa kojima se svakodnevno susreću.

Na sastanku je posebno ukazano na nezadovoljavajući zakonski status samohranih majki, posebno onih koje same podižu djecu bez ikakve pomoći bivših supružnika. One nemaju prava na socijalnu pomoć, jer ih zakon ne prepoznaje kao samohrane roditelje. U skladu sa tim, na sastanku je predloženo da se ide na izmjene i dopune Porodičnog zakona kako bi se i ova kategorija uvrstila u zakon.

Poseban problem samohranim majkama predstavlja nemogućnost naplate alimentacije.

„Prinudne naplate su prava rijetkost. I ovo pitanje bi trebalo što prije riješiti. Mora se iznaći neki način da se alimentacije naplaćuju i moraju se jasno definisati sankcije koje bi snosili roditelji koji ne učestvuju u izdržavanju svoje djece“, istakla je uvodničarka sastanka Vera Sladojević, predstavnica Centra za socijalni rad Banja Luka.  Ona je istakla da se samohrane majke koje se obraćaju Centru za pomoć susreću sa brojnim problemima – od nemogućnosti zaposlenja, neriješenog stambenog pitanja do stigmatizacije društva.

„No, takođe smo zapazili da je sve više majki koje odlučuju preuzeti brigu o djeci same, jer ne žele više da trpe fizičko i psihičko nasilje kojem su izložene. Sve je manje žena koje su spremne trpiti poniženja. One su spremne pokucati na sva vrata i sve bi učinile da svojoj djeci obezbijede kvalitetan život“, istakla je Sladojevićka.

Na radnom sastanku su, pored predstavnica Centra za socijalni rad, bile i samohrane majke, predstavnici Ministarstva porodice, omladine i sporta RS, Gender centra Vlade RS, gradske uprave, te nevladinih organizacija Udružene žene i „4+“.

Svi su se složili da je položaj samohranih majki u našem društvu težak, te da je potrebno aktivirati postojeće Udruženje samohranih roditelja i/ili osnovati novo koje bi zastupalo interese ove kategorije stanovništva.

Prema nekim podacima oko 15% djece u RS živi u jednoroditeljskim porodicama.

Sastanak je organizovan u okviru projekta „Partnerstvo za promjenu – podrška implementaciji Zakona o ravnopravnosti polova BiH“.


Usaglašavanje preporuka
picture 006Banja Luka, 1. avgust 2009.
U okviru projekta „Partnerstvo za promjenu“ Helsinški parlament građana organizovao je 30. juna tematski sastanak sa ženskim nevladinim organizacijama u cilju analiziranja prijedloga za izmjene i dopune Zakona o ravnopravnosti polova BiH koji su iznijeti na javnim raspravama u Banjoj Luci, Mostaru i Sarajevu.

Sastanku su prisustvovale predstavnice 12 nevladinih organizacija iz BiH koje su usaglasile set preporuka koje će biti upućene Agenciji za ravnopravnost polova BiH na razmatranje.

Konkretne preporuke su se odnosile na izmjenu određenih termina (umjesto „muškaraca i žena“ predloženo je da stoji „osobe muškog i ženskog pola“), te na zadržavanje nekih već postojećih termina kao što je slučaj sa „zabranom diskriminacije na osnovu polne orijentacije“ koja je, iz nekog razloga, izbačena iz nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ravnopravnosti polova BiH.

Nevladine organizacije smatraju da prava koja su zakonom već afirmisana treba zadržati, a ne izbacivati iz Zakona. Dio preporuka odnosio se  i na bolje regulisanje nadležnosti gender mehanizama.

Rasprava o nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ravnopravnosti polova BiH najavljena je za kraj septembra.


Diskriminisane sportistkinje
Banja Luka, 11. maj 2009.
Helsinški parlament građana je u okviru projekta „Partnerstvo za promjenu – Podrška implementaciji Zakona o ravnopravnosti polova BiH“ organizovao sastanak na temu „Diskriminacija žena u sportu“.

Sastanku su prisustvovali sportistkinje, sportski treneri i trenerice i predstavnica Ministarstva porodice, omladine i sporta RS. Bojan Božić, sportski novinar „Blica“ je dao pregled stanja u ženskom sportu, od medijske zastupljenosti do pristupa opremi i resursima. Gorica Bilak iz Ministarstva porodice, omladine i sporta je prezentovala koliko ovo resorno ministarstvo izdvaja za ženski sport, nakon čega je uslijedila diskusija. Zaključak ovog sastanka je bio da postoji veliki stepen diskriminacije ženskog sporta u odnosu na muški na svim nivoima, od finansijskih izdvajanja vlade i gradske uprave do zastupljenosti u medijima.


Kako
Zakon o ravnopravnosti polova učiniti primjenjivim u praksi?

Banja Luka, 24. mart 2009.
Helsinški parlament građana Banja Luka organizuje 26. i 27. marta u Sarajevu okrugli sto na temu: Zakon o ravnopravnosti polovaKako ga učiniti primjenjivim u praksi?”.

Okrugli sto organizujemo unutar projekta „Partnerstvo za promjenu – Podrška implementaciji Zakona o ravnopravnosti polova BiH“, a u vrijeme kada je u toku izrada izmjena i dopuna ovog zakona. Cilj okruglog stola je da razmijenimo dosadašnja iskustva o primjeni Zakona, informacije o toku izrade novog teksta Zakona, te damo vlastiti doprinos ovom procesu.

COPYRIGHT © 2014. ALL RIGHTS RESERVED.