Ravnopravnost polova tokom kriznih situacija

VijestiKomentari isključeni za Ravnopravnost polova tokom kriznih situacija

Prirodne katastrofe i druge krizne situacije imaju potpuno različite uticaje na žene, djevojčice, dječake i muškarce. Svi oni se suočavaju s različitim rizicima i stoga su žrtve na različite načine. Na primjer, prema informacijama Ujedinjenih Nacija, u Cunamiju iz 2005. godine, u dijelovima Indonezije i Šri Lanke do 80% žrtava su bile žene. Suprotno tome, u situacijama oružane borbe i ratovima, mladići su češće primarne žrtve. Da bi se ublažio uticaj katastrofa (zemljotresa, migracija, pandemija, ratova…) na ravnopravnost polova, potrebno je značajno da se poveća njihovo razumijevanje i pozitivan uticaj. Međutim, broj studija i analiza koje su urađene do sada još uvijek nisu dale potpun odgovor na ovo pitanje. Razlog za to jeste da hitne situacije imaju prioritet spašavanja ljudskih života i materijalnih dobara. Uglavnom su iznenadne, nekada “ad hoc” planirane i u takvim momentima situacija ne dozvoljava dublje analize i pristup svim statističkim podacima. Drugi razlog jeste da situacija jedne katastrofe, npr. zemljotresa, može biti potpuno različita od sledećeg zemljotresa. Zato je svaka krizna situacija posebno  tretirana i ima drugačije posljedice.

Na našim prostorima, aktivnije bavljenje kriznim situacijama i izgradnja potrebnih kapaciteta u tom smislu uzela je maha nakon poplava 2014. godine. Od tada, sve više institucija i organizacija ima koordinatore za upravljanje katastrofama koji planiraju, vode i djeluju u hitnim okolnostima.

Često se postavlja pitanje zašto su rodna pitanja i analiza bitni u kriznim situacijama? Evo osnovnih smjernica:

– Rodne uloge se mijenjaju s vremenom. Krizne situacije nisu vrijeme kada možemo davati pretpostavke zasnovane na stereotipnom shvatanju uloga žena i muškaraca. Muškarci se često vide kao počinioci nasilja i žene kao pasivne žrtve. Ipak, mnogi mladići širom svijeta su žrtve koje se suočavaju s prisilnim pozivima u oružane snage. U nekim kontekstima to mogu biti i žene. U kriznim situacijama muškarci često imaju velikih poteškoća u suočavanju sa svojim promijenjenim identitetom gubitka uloge “hranitelja porodice”. Kao rezultat otpora novoj situaciji, nekada se koriste nasiljem. S druge strane, žene su često namjerno posmatrane kao žrtve koje su fizički i seksualno napadnute. Ove promjene u „rodnim ulogama“ mogu stvoriti značajne tenzije između muškaraca i žena kada kriza traje ili nakon nje,  kada se svi uklapaju u rutinu nekadašnjeg života.

– Muškarci i žene reaguju različito. Iskustva do sada su pokazala da krize mogu imati potpuno nepredvidljive uticaje na sve pojedinačno, čak i ako su akcije pomoći pažljivo kreirane.

– Dobro isplanirane humanitarne intervencije ne moraju biti samo razmotrene kroz različite potrebe žena i muškaraca. Jednako su bitni i njihovi odnosi koji utiču na njihove sposobnosti da budu podrška jedni drugima. Žene često preuzimaju nove uloge u porodici ili preuzmu ulogu koju su nekad imali muškarci. Muškarci sve češće nisu u mogućnosti da igraju svoju tradicionalnu ulogu kao “glava kuće”.  Zato sve veće organizacije savjetuju humanitarne aktere da imaju u vidu prilagođavanje intervencija tako da ne štete ni muškarcima, ni ženama ili da pogoršavaju situaciju. Važno je usvojiti participativni pristup zajednice koji podrazumijeva jednako uključivanje žena i muškaraca.

– Muškarci i žene imaju različite odgovore na različita pitanja. Kada analiziramo situaciju, vrlo je bitno koga i sa kim se savjetujemo. To ima posljedice ne samo na ono što čujemo i razumijemo, već i na same odgovore. Žene i muškarci često ističu različitu zabrinutosti i donose različite perspektive, iskustva i rješenja za pitanja. Oni takođe imaju različita opažanja. Iskustvo humanitarnih organizacija je pokazalo da ako 40% stanovništa nije konsultovano, da 40% informacija o potrebama je nestalo. Zato je neophodno svima dati mogućnost učešća u oblikovanju politika i akcija bitnih za lokalne zajednice.

Mnogi ljudi smatraju da u momentima životnih situacija koji odnose žrtve i uništavaju materijalna dobra, rodna ravnopravnost može biti luksuz.  Ali u stvarnosti, jednakost nije luksuz niti za žene niti za muškarce. To je osnovna potreba i ljudsko pravo. Ravnopravnost polova sastoji se u osiguravanju zaštite i pomoći koji se pružaju u hitnim situacijama. Jednakost osigurava da planovi spašavanja koriste podjednako muškarcima i ženama uzimajući u obzir analizu njihovih potreba kao i njihovih kapaciteta. Prema organizaciji IASC, u suprotnosti dobija se kontra-efekat sa velikim posljedicama kao što su:

  • slabija participacija žena u donošenju odluka. Muškarci mogu ne shvatiti ozbiljno učešće žena i to može dovesti do toga da se žene suoče sa teškim situacijama
  • žene se mogu suočiti sa dodatnim teretom odgovornosti i manjom podrškom od strane muškaraca
  • kritična pitanja koja se odnose na preživljavanje i zdravlje su marginalizirana i oslovljavana kao ‘Ženska pitanja’ posebno u oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja
  • pretnje ili rizici sa kojima se muškarci i žene suočavaju možda nisu adekvatno shvaćeni ili adresirani.

Analiza uticaja kriza na ravnopravnost polova često se nazivaju rapidnim analizama, zbog same prirode krizne situacije i hitnosti. Analiza ispituje uticaj katastrofe na polove i razmatra uticaj na odnose između muškaraca i žena. Ispituje njihove uloge, njihov pristup i kontrolu resursa i ograničenja. Rezultati ovih analiza su potom integrisane u osnovne humanitarne djelatnosti, aktivnosti i akcijske planove pomoći stanovništvu. Svaka analiza mora da ima tri osnovna dijela: mjerljiv uticaj krize na muškarce i žene, participativnu procjenu sa ženama, muškarcima, devojčicama i dečacima zajedno i odvojeno, kao i na koji način dobijene informacije mogu biti integrisane u buduće programe (preporuke).

Ravnopravnost polova u humanitarnom programiranju najbolje se postiže ako žene i djevojke aktivno sudjeluju i imaju mogućnost izbora u načinu sudjelovanja u odlukama o zadovoljavanju svojih potreba. Usmjerenost na to da se poštuje glas žene ima za cilj transformisati osnovne uzroke siromaštva i nepravde, spasiti živote i povećati rodnu ravnopravnost. Posebni napori se ulažu u uključivanje marginalizovanih žena i djevojaka, uključujući žene s invaliditetom i starije žene, angažirajući ih kao aktivne partnerke u kreiranju novih politika i aktivnosti.

Piše: Bojana Ilić

Fotografija: cafebabel.com

COPYRIGHT © 2014. ALL RIGHTS RESERVED.