Uticaj rodne podjele porodičnih i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena

ukljuciseKomentari isključeni za Uticaj rodne podjele porodičnih i kućanskih poslova na profesionalni život zaposlenih žena

Agencija za ravnopravnost polova BiH objavila je istraživanje koje pokazuje kako u zemlji još uvijek postoji izrazita rodna neravnopravnost u obavljanju kućanskih poslova i brige za djecu i drugih članova porodice, što ostavlja negativne posljedice na privatan i profesionalan život žena.  

Rezultati pokazuju da zaposlene žene rade značajan posao kod kuće u vidu „druge smjene“:  u čak 93,8% veza sve ili većinu rutinskih kućanskih poslova obavljaju isključivo žene, a u većini veza (80,8%) žena je ta koja radi sve ili većinu poslova vezanih za brigu o djeci.

Sve to ostavlja negativne posljedice na privatni i profesionalni život žena, tačnije, ostavlja im pet puta manje vremena za odmor, za lični i profesionalni napredak i usavršavanje, učestvovanje u društvenim aktivnostima ili pak politici.

Konkretno, podaci pokazuju da je obavljanje rutinskih kućanskih poslova (peglanje, mijenjanje posteljine, čišćenje kupatila/WC-a, pranje i drugo) izuzetno neravnopravno podijeljeno između žena i njihovih partnera. Naime, u čak 93,8% veza sve ili većinu navedenih poslova obavljaju žene. Tek u 5,6% veza partneri ih obavljaju podjednako, dok u 0,6% slučajeva većinu rutinskih kućanskih poslova obavlja muškarac.

Podaci pokazuju da gotovo dvije trećine žena (63,7%) rutinske kućne poslove obavlja između 10 i 30 sati sedmično, a nešto više od desetine i preko 30 sati (14,5%). S druge strane, većina žena (83,4%) procjenjuje da njihovi partneri rutinske kućanske poslove rade manje od 10 sati sedmično. Dakle, može se zaključiti da zaposlene žene na obavljanje rutinskih kućnih poslova utroše i do pet puta više vremena od njihovih partnera.

Pored toga, izrazito je neravnopravna raspodjela poslova vezanih za brigu o djeci. Naime, u većini veza (80,8%) žena je ta koja radi sve ili većinu poslova. 

Što se tiče posljedica ovakve podjele kućanskih poslova na privatni život žena, osim višestruko manje slobodnog vremena, svaka druga žena (52,8%) je barem jednom u životu zbog kućanskih poslova i ostalih porodičnih obaveza morala znatno smanjiti vrijeme spavanja na duže vremensko razdoblje. Pored toga, rezultati pokazuju da se trećina žena (32,6%) suočila sa radom pod znatno većim stresom zbog brige za djecu i njihovog odgoja.

Podaci dobiveni istraživanjem pokazuju da su najučestalije posljedice sukoba porodičnih i poslovnih obaveza nedostatak vremena za sebe, neispavanost i stres. Naime, 60% žena  nekoliko puta mjesečno ili češće osjeća neispavanost i nedostatak vremena za sebe (57%).

Međutim, uzevši u obzir sve navedene kućanske i porodične obaveze koje padaju na teret žena, kao i zahtjeve koje imaju na poslu, iznenađujuće mali procenat žena – manje od desetine – ističe da se obaveze na poslu mnogo i izrazito mnogo sukobljavaju sa njihovim porodičnim obavezama, a četvrtina navodi da takvih sukoba nema!  Podjednak procenat žena morao je, zbog brige o djeci i njihovog odgoja, odustati od karijere (17,9%), raditi skraćeno radno vrijeme (17%) i prekinuti radni odnos (17%). 16,8% žena je radi obavljanja kućanskih poslova i ostalih porodičnih obaveza moralo odustati od stručnog usavršavanja (16,8%) ili od poslovnog putovanja (16,2%).

Mogući razlozi za ovo uključuju postojanje tradicionalnih pogleda na ulogu žene na poslu i porodici, kao i objektivne uslove na poslu i stvarno postojanje perspektiva za napredovanje. Ilustrativan je i nalaz da žene koje imaju djecu i žene koje obavljaju sve ili većinu obaveza vezanih za brigu od djeci značajno češće daju prednost porodici od ostalih žena, a visokoobrazovane žene su češće od ostalih bile u situaciji da moraju birati između zahtjeva na poslu i porodičnih obaveza.

S druge strane, nalazi istraživanja govore i o rasprostranjenosti rodne diskriminacije u radu i radnim odnosima. Ispitanice su, pored ostalog, pitane da li su im ikad prilikom zapošljavanja postavljana pitanja o planovima zasnivanja porodice, o broju i starosti djece i sl., odnosno pitanja vezana za osnove po kojima je zabranjena diskriminacija prema Zakonu o radu BiH. Odgovor koji smo dobili je da su takva pitanja bila su postavljanja gotovo trećini žena obuhvaćenih istraživanjem (31,8%), što je zabrinjavajuće visok procenat, jer može značiti da je u slučaju trećine žena iz uzorka postojala određena namjera potencijalnog poslodavca da ih diskriminiše po navedenim osnovima.

Istraživanje je pokazalo da žene u BiH preuzimaju na sebe većinu obaveza u domaćinstvu, troše mnogo više vremena obavljajući ih, obavljaju većinu mentalnog rada, kao i obaveze i zahtjeve na svom poslu, sve uz niža prosječna primanja i brojne negativne posljedice po njihovu karijeru, dobrobit i zdravlje.

Prevazilaženje stanja i percepcije rodnih uloga u privatnom i poslovnom svijetu, kojeg nam otkrivaju rezultati ovog istraživanja i ravnopravnija raspodjela obaveza vezanih uz porodicu trebaju biti zajednička odgovornost. U skladu sa tim, Helsinški parlament građana Banja Luka nedavno je objavio predstavljanje Direktiva EU o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i njegovatelja. Ovaj dokument utvrđuje minimalne zahtjeve u pogledu očinskog odsustva, roditeljskog odsustva i odsustva radi brige o drugim članovima porodice, kao i minimalne zahtjeve u pogledu fleksibilnih uslova rada za radnike koji su roditelji ili njegovatelji. BiH kao država koja nastoji postati članica EU je već dobila preporuke Evropske komisije u pravcu usklađivanja definicija odsustva za majke porodilje, očeve i roditelje. Buduće izmjene i dopune zakona o radu u BiH su prilika da se preporuke uvaže i usklade sa minimalnim zahtjevima u pogledu očinskog odsustva, roditeljskog odsustva i odsustva radi brige o drugim članovima porodice, kao i u pogledu fleksibilnih uslova rada za radnike koji su roditelji ili njegovatelji sa ciljem poboljšavanja usklađivanja profesionalnog i privatnog života i povećavanju zapošljavanja žena i ekonomske stabilnosti porodica.

Direktive EU o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i njegovatelja  možete pročitati ovde.

COPYRIGHT © 2014. ALL RIGHTS RESERVED.