Kako EU planira promovisati pitanja jednakosti polova prema BiH?

ukljuciseKomentari isključeni za Kako EU planira promovisati pitanja jednakosti polova prema BiH?

Gender akcioni plan 2021-2025 (GAP III) EU poziva na rodno ravnopravan svijet. Prema tom dokumentu, Gender mainstreaming ili rodna perspektiva ostaje primarno sredstvo u postizanju rodne ravnopravnosti. Njegova svrha je osigurati da sve javne politike i programi postignu maksimalnu korist za sve i da doprinesu zaustavljanju rastuće nejednakosti. Evropska komisija i Visoki predstavnik su posvećeni ostvarivanju rodne perspektive, a EU se obavezala da će najmanje 85% svih novih eksternih akcija prema drugim zemljama (što uključuje BiH) uključivati rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena i djevojčica kao važan cilj ili čak glavni cilj koji bi trebalo ostvariti do 2025 godine. 

U tom smislu, koncept svih eksternih programa finansiranih od strane EU će uključivati minimum tri standarda:

  1. provođenje i upotreba ažuriranih gender analiza kako bi se informisali donosioci odluka o budućoj akciji i isti integrisali u sve relevantne dijaloge, javne politike, strategije, programe i operacije;
  2. primjenu rodno senzitivnih i po polu razvrstanih indikatora i statistika pri monitoringu i evaluaciji;
  3. navođenje čvrstih razloga baziranih na saznanjima o gender analizi kako bi se potkrijepila svaka akcija usmjerena protiv postizanja rodne ravnopravnosti.

Evropska komisija i Visoki predstavnik će promovisati akcije usmjerene na postizanje rodne ravnopravnosti kao njihov glavni cilj sa transformacijskim potencijalom. Evropska komisija će takođe pojačati podršku rodno odgovornom kreiranju budžeta preko programa za podršku upravljanju javnim finansijama. Takođe će osigurati da novi izvještaji o procjeni javne potrošnje i finansijske odgovornost uključe module o rodnoj odgovornosti.

EU bi trebala nastaviti promovisati rodnu ravnopravnost kroz svoju trgovinsku politiku. Novi trgovinski sporazumi bi trebali uključivati jasne odredbe o rodnoj ravnopravnosti, uključujući i usaglašavanje sa relevantnim Međunarodnim organizacijama rada i UN konvencijama. Usaglašavanje sa ovim konvencijama bi trebalo zadržati zahtjev u skladu sa novom uredbom o Opštem sistemu preferencijala, koji će stupiti na snagu 2024. godine. EU će takođe nastaviti da bude posvećena gender anlizama u svim ex-ante procjenama uticaja, procjenama uticaja održivosti i pregledima javnih politika vezanim za trgovinu.

S obzirom da žene i djevojčice čine otprilike polovinu svih međunarodnih migranata, njihov doprinos ekonomskom i socijalnom razvoju u zemljama porijekla, tranzitnim zemljama i konačnom odredištu, kao i njihove specifične potrebe moraju biti prepozante. EU bi trebala osigurati da ljudska prava žena i djevojčica migranata budu u potpunosti poštovana kroz rodno odgovorne migracione politike, programe i zakone kao i da se pojača rodno odgovorno upravljanje migracijama na globalnom, regionalnom i nacionalnom nivou. Humanitarna pomoć EU bi trebala biti nastavljena i biti u isto vrime i rodno i dobno osjetljiva kako bi postala rodno-dobno ordgovorna uzimajući u obzir specifične potrebe, osjetljivosti i kapacitete svih. Istraživanje i inovacija imaju ključnu ulogu u poboljšanju rodne ravnopravnosti i osnaživanju žena. Program Horizont Evrope će, kroz međunarodnu saradnju, doprinijeti pronalasku zajedničkih rješenja za globalne izazove tako što će podržati gender studije i intersekcijsko istraživanje, pristup žena istraživačkim fondovima i napredovanje u istraživačkim karijerama kao i integraciju rodne perspektive u istraživačkim sadržajima.

COPYRIGHT © 2014. ALL RIGHTS RESERVED.