Panel diskusija: Rodno zasnovana diskriminacija u oblasti rada u BiH

VijestiKomentari isključeni za Panel diskusija: Rodno zasnovana diskriminacija u oblasti rada u BiH

Helsinški parlament građana Banja Luka je u susret Međunarodnom danu žena, 07. marta organizovao panel diskusiju na temu “Rodno zasnovana diskriminacija u oblasti rada u BiH” u sklopu kojeg je predstavljano istraživanje na istu temu.

Tom prilikom je autorica istraživanja, Svjetlana Ramić Marković, istakla da istraživanje ukazuje na nedostatak znanja kako o tome kome prijaviti rodnu diskriminaciju na poslu, a istovremeno pokazuje da postoji niska vijest među pravosudnim institucijama kako tretirati slučajeve RZD, što u konačnici otežava vođenje ovakve vrste postupaka i kažanjavanje samih počinilaca. Čak je 46% žena i 15% muškaraca je imalo iskustva sa diskriminaciju na osnovu pola na radnom mjestu, dok 78 % žena nikada nije prijavilo svoja iskustva nadležnim institucijama.

Kada je riječ o oblicima rodno zasnovane diskriminacije na tržištu rada, ona najčešće uključuje diskriminaciju pri zapošljavanju (ugl. žene mlađe životne dobi koje najčešće dobijaju pitanja o zasnivanju porodice), diskriminaciju u napredovanju zbog različitih faktora (životna dob, seksualna orjentacija), te diskriminacija u ugovorima i platama. Čak 70% ispitanika iz istraživanja je prilikom intervjua dobilo pitanja koja impliciraju diskriminaciju po osnovu pola.

U odnosu na istraživanje iz 2018. godine, mobingi i dalje ostaje najčešći oblik diskriminacije (30 % svih okonačanih sudskih postupaka se odnosio na mobing), kojeg prati seksualno uznemiravanje i uznemiravanje (40% žena su bile žrtve nekog oblika seksualnog uznemiravanja). Od svih žena koje su izjavile da su se suočile sa seksualnim uznemiravanjem na poslu, 83% njih je izjavilo da je počinilac bi muškarac, a 74 % žena i 54 % muškaraaca izjavilo je da su bili uznemiravani od strane osoba koje rade na višim pozicijama od njih.

Rezultati istraživanja dostupni su na: http://hcabl.org/rodno-zasnovana-diskriminacija-u-oblasti-rada-u-bih-2018-2020/

Gospođa Jasminka Džumhur ispred institucije Ombudsmana izjavila je da veliki izazov ostaje koordinacija između nadležnih ministarstava rada kako bi se usaglasile odredbe koje su od krucijalnog značaja za žene, kao što su porodiljske naknade. Takođe je istakla da je činjenina da muškarci češće koriste mehanizme zaštite, te da je u tom smislu neophodno provoditi zajedničke aktivnosti između svih relevantnih partnera kako bi se uradio jedinstveni akcioni plan kojim bi se unaprijedio položaj i prava žena u BiH. “Ostaje izazove na koji način podstaći inspekcije rada da rade u skladu sa Zakonom o radu kada je riječ o diskriminaciji po osnovu pola”, zaključiča je Ombudsmanka Džumhur.

Merisha Beširović, ispred Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti istakla je da je uloga sindikata u borbi protiv i u prevenciji rodno zasnovanog poražavajuća. Sindikati se ne bave rodno zasnovanim nasiljem  strateški niti programski nego su dodiri sindikata sa ovom temom stihijski i bez bilo kakve baze podataka. “Nemamo kapacitet biti jedini odgovor radnicima u potrebi i stoga je jedna od jako bitnih stvari koju vidimo kao svoj izazov napraviti posebnu podbazu podataka u okviru ovog projekta koja će se baviti isključivo slučajevima rodno zasnovanog nasilja što dosada nije bio slučaj. U tom smislu se nadamo podršci upravo NVO sektora i organizacija koje se bave ovom temom”, naglasila je Beširovićeva.

Ispred Agencije za ravnopravnost polova BiH prisutnima se obratila Branislava Crnčević koja je predstavila podatke o broju zahtjeva koje je ARS BiH MLJPI primila. Ona je navela da je ARS BiH od 2016. do 2020. godine  obradila 20 zahtjeva za ispitivanje povreda ZORS-a. U većem broju obrađenih slučajeva provedeni su posebni postupci ispitivanja i pružana pravna pomoć i savjeti pisanim obavještenjima i usmenim putem, a u nekoliko slučajeva predmeti su, zbog nadležnosti, proslijeđeni na postupanje entitetskim gender-centrima. „Nažalost, u BiH još uvijek postoji veoma jaka veza između društvene uloge žene, njenog obrazovanja, zanimanja i položaja na tržištu rada. Pitanje jednakih mogućnosti za postizanje prihoda, beneficija i vrednovanje neplaćenog rada treba posmatrati u svjetlu međunarodnih standarda i primjene Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH. Ovoj oblasti treba posvetiti posebnu pažnju prilikom izrade budućih programa mjera u oblasti rada, zaposlenja i uslova na radu, uključujući fleksibilno radno vrijeme, mogućnost napredovanja u karijeri, zaštitu materinstva i očinstva, kao i jednako pravo u pristupu i ponudi roba i usluga“, navela je gospođa Crnčević iz Agencije.

Darko Pandurević ispred Sarajevskog otvorenog centra govorio je o položaju LGBTIQ+ osoba na tržištu rada u BiH kojima se svakodnevno krše prava i koje  imaju probleme prilikom zapošljavanja te svakodnevno trpe diskriminacija na poslu.  Referisao se na podatke iz istraživanja “Socio-ekonomski položaj lezbijki, gej, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba u Bosni i Hercegovini“ da  je čak  44% LGBTI osoba je nezaposleno te da to predstavlja veći procenat nezaposlenosti u odnosu na opštu situaciju. Kada je riječ o diskriminaciji na radu, istakao je da 21% pripadnika LGBTIQ+ populacije smatra da im je zbog njihovog identiteta  uskraćeno napredovanje, te da je više od polovice onih koji su se outovali na poslu doživjeli su komentare o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu (52 %). Naveo je da je neophodno poboljšanje pravnog, zakonskog položaja LGBTI osoba uz poboljšanje procedura i institucionalnog odgovora kao i rad na podizanju svijesti u obrazovnom, radnom i opštem društvenom okruženju o ravnopravnosti LGBTI osoba.

COPYRIGHT © 2014. ALL RIGHTS RESERVED.