Učesnici samita Brdo-Brioni pozvali su Evropsku uniju da u procesu
proširenja na zemlje zapadnog Balkana uzme u obzir i geopolitičke razloge, s
porukom da bi puna integracija tih zemalja u evropski sistem vrijednosti bila važna za sveukupnu evropsku
stabilnost.
Ovogodišnji samit organizovao je albanski
predsjednik Ilir Meta, a na njemu su, uz kopredsedavajuće inicijative, hrvatsku predsjednicu Kolindu
Grabar-Kitarović i slovenačkog predsjednika Boruta Pahora, učestvovali i
čelnici Bosne i Hercegovine, Srbije,
Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova.
Na samitu je učestvovala i visoka
predstavnica EU-a za spoljnu politiku i bezbjednost, Federika Mogherini i, kao počasni gost, poljski predsjednik
Andrzej Duda.
Samit u Tirani održava se nekoliko sedmica uoči samita
čelnika EU, početkom juna, na kojem se
očekuje odluka o mogućem formalnom početku pristupnih pregovora EU sa Albanijom
i Sjevernom Makedonijom, zemljama koje su u statusu kandidata za članstvo u
Uniji.
Hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović u
svom je obraćanju podržala otvaranje pristupnih pregovora s tim zemljama, ali
je naglasila da svi kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u EU-u treba
da provedu potrebne reforme i da je zabrinuta
zbog nedostatka napretka u regiji.
Slovenački predsjednik, Borut Pahor, podsjetio je da sljedeća Evropska komisija nakon evropskih
izbora pitanje proširenja na zapadni Balkan vjerojatno neće imati pri vrhu
prioriteta. “Zato čelnici ove regije moraju učiniti sve kako bi tema
proširenja postala privlačnija ostatku Evropske unije”, rekao je Pahor.
Na samitu su dominirala pitanja odnosa između
Srbije i Kosova, a čini se da je u nekoj vrsti “zapećka” ostala samo Bosna i
Hercegovina koja, ni šest mjeseci nakon opštih izbora, još nije formirala izvršnu
vlast na niovu države, zbog čega ni domovi parlamenta BIH ne zakazuju sjednice.