Učesnici samita  Brdo-Brioni  pozvali su Evropsku uniju da u procesu proširenja na zemlje zapadnog Balkana uzme u obzir i geopolitičke razloge, s porukom da bi puna integracija tih zemalja u evropski sistem  vrijednosti bila važna za sveukupnu evropsku stabilnost.

Ovogodišnji samit organizovao je albanski predsjednik Ilir Meta, a na njemu su, uz kopredsedavajuće  inicijative, hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović i slovenačkog  predsjednika Boruta Pahora, učestvovali i čelnici  Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i  Kosova.

Na samitu je učestvovala i visoka predstavnica EU-a za spoljnu politiku i bezbjednost,  Federika Mogherini  i, kao počasni gost, poljski predsjednik Andrzej Duda.

Samit  u Tirani održava se nekoliko sedmica uoči samita čelnika EU,  početkom juna, na kojem se očekuje odluka o mogućem formalnom početku pristupnih pregovora EU sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, zemljama koje su u statusu kandidata za članstvo u Uniji.

Hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović u svom je obraćanju podržala otvaranje pristupnih pregovora s tim zemljama, ali je naglasila da svi kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u EU-u treba da provedu  potrebne reforme i da je zabrinuta zbog nedostatka napretka u regiji.

Slovenački  predsjednik, Borut Pahor, podsjetio je da  sljedeća Evropska komisija nakon evropskih izbora pitanje proširenja na zapadni Balkan vjerojatno neće imati pri vrhu prioriteta. “Zato čelnici ove regije moraju učiniti sve kako bi tema proširenja postala privlačnija ostatku Evropske unije”, rekao je Pahor.

Na samitu su dominirala pitanja odnosa između Srbije i Kosova, a čini se da je u nekoj vrsti “zapećka” ostala samo Bosna i Hercegovina koja, ni šest mjeseci nakon opštih izbora, još nije formirala izvršnu vlast na niovu države, zbog čega ni domovi parlamenta BIH ne zakazuju sjednice.