Vodič za imenovanje ulica po ženama

VijestiKomentari isključeni za Vodič za imenovanje ulica po ženama

Vodič koji je pred vama dio je aktivističkog odgovora ženske mirovne inicijative Mir sa ženskim licem i Foruma civilna mirovna služba (forumZFD) na zanemarivanje i isključivanje žena i ženskog iskustva iz kulture sjećanja i javnih prostora u Bosni i Hercegovini.
Prethodilo mu je istraživanje naziva ulica u 12 lokalnih zajednica u BiH, kao i prikupljanje podataka o ženama koje zaslužuju da budu tu, a nisu.
Vodič je nastao u želji da se promijeni dominantno muška slika bosanskohercegovačkih ulica i da se ženski doprinos upiše u javni prostor, ali i u želji da se građanima i građankama, organizacijama civilnog društva, aktivističkim grupama, ali i predstavnicima/a instituciija (organima javne uprave) olakša i ukaže na put i načine na koji mogu mijenjati nazive ulica u svojim zajednicama.
Prvi dio Vodiča analizira koju funkciju obavljaju nazivi ulica kao ideološki aparati iz kojih iščitavamo kome i čemu neka zajednica daje na značaju i na koga ili šta njeguje sjećanje. Analiza dalje ispituje koji su to poželjni i najčešće zastupljeni identiteti žene u obilježavanju ulica, odnosno
koja ženska iskustva i postignuća su u današnjem bh. društvu prihvatljiva u javnom prostoru, a koja su se brisala u posljednjih 25 godina. Autorica nas vodi kroz 12 lokalnih zajednica i upoznaje sa raznolikim ženskim identitetima koji se pojavljuju u nazivima ulica i trgova – od kraljica, majki i
sestara, do narodnih heroina, pjesnikinja i inženjerki rudarstva.
Kroz analizu ćemo saznati i u kojim dijelovima grada se nalaze ulice nazvane po ženama – u centru ili periferiji, ali i to zašto je neimenovanje ulica po ženama vid rodno zasnovnog nasilja i zašto je važno da društva uključuju u svoj javni prostor ženska iskustva i postignuća.
Drugi dio Vodiča daje tabelarni i grafički prikaz ulica nazvanih po ženama i pojmovima povezanim sa ženskim aktivizmom i iskustvom, onih nazvanih po muškarcima ili pojmovima povezanim sa dominantnim muškim rodnim ulogama i iskustvom, te ulica koje imaju rodno neutralne nazive – geografske pojmove ili istorijske događaje i datume (npr. Cetinjska ili Prvomajska ulica).
Analizirano je ukupno 4076 ulica. Poražavajući je podatak da manje od 3% ovih ulica u svom nazivu ima neko žensko ime ili iskustvo.
Ne možemo a da ne zapitamo da li je moguće da na prostoru Bosne i Hercegovine nisu radile i stvarale žene?

Gdje su Mira, Razija, Aida, Vilma, Ljubica, Gizela, Hatidža, Farah, Jelica, Rašida, Zejneba, Vera, Ljubica i mnoge druge, osim u leksikonu „100 žena – 100 ulica po ženama“, koji je preteča ovog Vodiča i koji služi kao podloga za istoimenu kampanju koja za cilj ima povećati broj ulica čija imena će čuvati sjećanja na postignuća, iskustva i doprinos žena kroz istoriju i danas.
A kako i kome uputiti inicijativu za promjenu naziva ulice, objašnjeno je u trećem dijelu ovog Vodiča. Osim pregleda zakonskog okvira, u ovom dijelu možete saznati ko može da predloži promjenu naziva ulice, kome se takav prijedlog upućuje i šta prijedlog treba da sadrži.
Na kraju, Vodič nudi i tri primjera konkretnih inicijativa za promjenu naziva ulica u Banjaluci i trga u Sarajevu.

Vodič možete pročitati na linku:

COPYRIGHT © 2014. ALL RIGHTS RESERVED.