Projekat je počeo u decembru 2008. godine i do sada smo realizovali više od 50 Doručaka sa novinarima, tri konferencije o novinarskim profesionalnim i etičkim standardima u izvještavanju o marginalizovanim grupama, održali 10 radionica za studente, dodijelili novinarske nagrade Srđan Aleksić za izvještavanje o marginalizovanim grupama, publikovali Rječnik politički korektnog govora, kao i Priručnik sa studente novinarstva za izvještavanje o marginalizovanim grupama. U narednom periodu nastavljamo sa svim ovim aktivnostima, u koje smo još uključili monitoring medija, sastanke sa urednicima i vlasnicima medija, a doručke sa novinarima, koji su se održavali u Sarajevu i Banjaluci, počeli smo realizovati i u Tuzli.
Cilj nam je, takođe, da kroz aktivnosti u projektu „X-press“, povežemo novinare i novinarke i različita udruženja marginalizovanih i ranjivih grupa, te da skrenemo pažnju medija na specifične probleme sa kojima se ove grupe susreću, kako bi se izbjegle stereotipizacije i upotreba politički nekorektnog govora u medijskim prilozima i kako bi se problemi ovih kategorija javnosti približili na jedan profesionalan i adekvatan način.
Projekat finansira Evropska unija.
Banja Luka, 4. decembar 2013.
Helsinški parlament građana Banjaluka i Fondacija CURE obilježili su juče Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, a na doručku sa novinarima, održanom u Organizaciji amputiraca RS „UDAS“, poručeno je da o problemima ove populacije treba pričati svih 365 dana u godini, a ne samo trećeg decembra.
U okviru teme „Probiti barijere, otvoriti vrata – Inkluzivno društvo za sve“ posebna pažnja tokom diskusije je usmjerena na problem obrazovanja i zapošljavanja osoba sa invaliditetom. Predsjednik Udruženja omladine sa invaliditetom „Infopart“ Ognjen Ranisavić smatra da BiH ima odlične zakone u segmentu koji se tiču zapošljavanja ove populacije, ali da problem nastaje jer se oni ne primjenjuju i ne postoje adekvatne sankcije za one koji krše zakon. On je naglasio kako država treba da stvori jednake uslove za obrazovanje svih njenih građana, te da samo kroz inkluziju osobe sa invaliditetom mogu da postanu konkurentne na tržištu rada i steknu samostalnost.
Između ostalog, predstavnici Saveza za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim licima RS, Udruženja omladine sa invaliditetom„Infopart“, Vijeća za osobe sa invaliditetom BiH, te Organizacije amputiraca „UDAS“ zaključili su kako je potrebno da se sva udruženja, bez obzira na uzrok nastanka invaliditeta njihovih članova, ujedine u borbi za ostvarenje njihovih prava i da se u narednom periodu izvrši dodatni pritisak na institucije vlasti na svim nivoima.
Na doručku sa novinarima prisustvovala je načelnica Odjeljenja za upravno-nadzorne poslove u Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite RS Ljiljana Bošnjak, koja je podsjetila da se u domenu djelovanja ovog ministarstva nalaze ratni vojni invalidi i civilne žrtve rata.
„Doručak sa novinarima“ je jedna od aktivnosti u okviru projekta X-Press II, čiji je cilj senzibilizacija medija za izvještavanje o marginalizovanim i ranjivim grupama. Projekat finansira Evropska unija.
Banja Luka, 9. novembar 2013.
Međunarodni dan borbe protiv fašizma, rasizma i ksenofobije (9. novembra) posvećen je borbi protiv mržnje na internetu, a tim povodom Helsinški parlament građana je organizovao doručak sa novinarima iz printanih i elektronskih bh. medija.
Predstavnici sedme sile, članovi Vijeća za štampu BiH i Regulatorne agencije za komunikacije BiH na sastanku su diskutovali o zakonskoj nedefinisanosti internet prostora, mogućnostima njegove regulacije, te analizirali domaću medijsku panoramu.
Opšti zaključak sastanka je da se govor mržnje iz „klasičnih medija“ preselio na internet, jer štampani mediji, radio i televizija podliježu strogim zakonskim regulativama, dok internet, kao i u ostatku svijeta, ostaje van dometa kontrole. Mišljenja novinara i regulatora o tome da li treba uspostaviti regulatorna tijela i odgovarajući zakonski okvir kontrole internet prostora su podijeljena. Jedni su opredjeljeni da se red na internetu može uvesti samo uspostavljanjem kontrole „on line“ prostora, dok su drugi učesnici sesije zastupali tezu o tome kako internet treba da ostane slobodan medij koji će i dalje moći da garantuje slobodu govora i mišljenja. Između ostalog, ocijenjeno je da su govor mržnje i raspirivanje vjerske i nacionalne netrpeljivosti najizraženiji na portalima – u rubrici komentari.
U BiH niko sa sigurnošću ne može da kaže koliko imamo registrovanih portala, a prema posljednjim podacima Vijeća za štampu čak se za oko 50 ne zna ko ih uređuje niti ko je vlasnik. Predsjedavajući žalbene komisije Vijeća za štampu BiH prof. dr Miodrag Živanović podsjetio je da Vijeće već dvije godine pokušava da reguliše prostor „on line“ medija u BiH, te da komentari i dalje pripadaju najkritičnijoj kategoriji izvora govora mržnje.
Šef banjalučke kancelarije Regulatorne agencije za komunikacije BiH Boris Kujundžić podsjetio je da je i Evropska unija u posljednje vrijeme polemiše o tome da li se baviti ozbiljnom regulacijom sadržaja interneta ili da se propišu minimalni tehnički uslovi koje bi trebao da ima internet servis provajder ili portal. Zaključak predstavnika medija i regulatornih tijela na doručku je bio da se pitanju regulacije interneta treba ozbiljno pristupiti, a da u prevenciji i rješvanju problema govora mržnje treba da učestvuju svi nivoi vlasti, kao i cjelokupna medijska zajednica u BiH.
Sprečavanje govora mržnje sa akcentom na mlade ove godine je i u fokusu Generalnog direktorata za demokratiju Savjeta Evrope. Naime, Savjet Evrope je pokrenuo globalnu kampanju za borbu protiv govora mržnje na internetu, a kampanja će se provoditi u 38 država članica.
„Doručak sa novinarima“ je jedna od aktivnosti u okviru projekta X-Press II, koji finansira Evropska unija.
Na Poziv za dostavljanje projektnih prijedloga na temu „Marginalizovane grupe i mediji“ sklopu projekta „X- Press II – društvena uključenost putem medija“, koji finansira Evropska unija pristiglo je ukupno 34 projektna prijedloga.
Externa komisija je izabrala 12 Projektnih prijedloga koji će najbolje da doprinesu razvijanju partnerske saradnje između udruženja /organizacija marginalizovanih grupa i medija.
Udruženja/organizacije koje su dobile male grantove za svoje Projektne prijedloge su :
– Međunarodno udruženje studenata AIESEC
– Centar za mlade “KVART”
– Udruženje roditelja djece oboljele od cerebralne paralize ZE-DO kantona “Dlan”
– Centar za lokalni i regionalni razvoj
– Udruženje oboljelih od hroničnih virusnih hepatitisa “B18”
– Centar za pravnu pomoć ženama Zenica
– Udruženje za pomoć licima sa autizmom “Djeca svjetlosti”
– Portal media d.o.o.
– Udruženje građana oštećenog vida Tuzla
– Udruga paraplegičara i oboljelih od dječje paralize
– Udruženje žena žrtava rata Republike Srpske
– Udruženje NARKO-NE za prevenciju ovisnosti
Generalni cilj koji se želi postići dodjelom malih grantova je povećanje kompetencija organizacija civilnog društva i medija za kreiranje zakona, politika i mjera koje se tiču položaja i prava marginalizovanih grupa i unapređenje profesionalnih novinarskih standarda u izvještavanju o socijalno isključenim grupama i programskih sadržaja koji tiču ovih grupa.
Banjaluka/Sarajevo, 20. septembar/rujan 2013.
Edina Fazlić, urednica dokumentarno obrazovnog programa na Radio-televiziji Tuzlanskog kantona, dobitinica je ovogodišnje novinarske nagrade “Srđan Aleksić” za kontinuirano izvještavanje o marginalizovanim grupama u BiH. Nagrada će Edini Fazlić biti uručena na svečanosti koju organizuje Mreža za izgradnju mira BiH u subotu 21. septembra u 21.30 sati, na Međunarodni dan mira, u Centru za djecu i omladinu na Grbavici, ulica Kemala Kapetanovića 17.
Tročlani žiri, koji je ove godine pregledao prijedloge 11 organizacija civilnog društva koje su kandidovale devet novinara i novinarki i jednu emisiju za dobijanje nagrade “Srđan Aleksić” za kontinuirano izvještavanje o marginalizovanim grupama, odlučio je da nagradu dodijeli Edini Fazlić, zbog prostora kojeg u svojim emisijama i prilozima daje različitim ranjivim i socijalno isključenim grupama, zbog njenog pristupa temama i profesionalnog, utemeljenog, informativnog i naročito afirmativnog i društveno angažovanog izvještavanja.
Novinarska nagrada “Srđan Aleksić” za izvještavanje u kontinuitetu se dodjeljuje od 2011. godine, a ove godine po prvi put, dodjelu organizuje Mreža za izgradnju mira BiH.
Svečana dodjela nagrade dio je programa koji će članice Mreže realizovati u subotu, 21. septembra, a u sklopu obilježavanja Sedmice izgradnje mira u BiH koja traje od 15. do 22. septembra i obilježava se brojnim aktivnostima u skoro 30 gradova u BiH.
Svečana dodjela nagrade “Srđan Aleksić” se organizuje u sklopu Juventafesta, festivala dramskog stvaralaštva.
U susret Sedmici mira
Banja Luka, 13. septembar 2013
Helsinški parlament građana i Fondacija CURE u saradnji sa Mrežom za izgradnju mira organizuju „Doručak sa novinarima“ i svečano otvaranje izložbe fotografija o marginalizovanim i ranjivim grupama, u ponedeljak 16. septembra/rujna u 12.00 časova, u galeriji Boris Smoje, ulica Radićeva 11, Sarajevo.
Mreža za izgradnju mira i ove godine obilježava Sedmicu/tjedan izgradnje mira od 15. do 22. septembra/rujna, pod nazivom OSJETI SNAGU MIRA!. Ovaj Doručak sa novinarima kao i izložba fotografija o marginalizovanim grupama predstavljaju početak obilježavanja sedmice/tjedna mira.
Na Doručku sa novinarima govorićemo o Sedmici mira i biće najavljene brojne aktivnosti koji će se dešavati u najmanje 25 gradova u BiH. Takodje, biće predstavljena i izložba fotografija o marginalizovanim grupama u našem društvu.
Na sesiji govore Goran Bubalo, CRS Sarajevo i Aleksandar Žolja, hCa Banjaluka.
Izložba fotografija o marginalizovanim grupama i „Doručak sa novinarima“ su aktivnosti u okviru projekta X-Press II čiji cilj je senzibilizacija medija za izvještavanje o marginalizovanim i ranjivim grupama u našem društvu kako bi, preko medija, uticali na relevantne institucije da poboljšaju javne politike i prakse prema ovim kategorijama stanovništva.
Povodom Međunarodnog dana nestalih osoba današnji Doručak sa novinarima bio je posvećen osoba za kojima se još traga, a kojih je prema procjenama još oko 9000 u našoj državi.
Gošće ovog Doručka sa novinarima bile su predstavnice organizacije “Pravo Ljudski”, Andreja Dugandžić i Kumjana Novakova, organizacije koja putem umjetnosti pokušava da, prije svega mladim ljudima približe teme sa kojima se mladi malo susreću u formalnom obrazovanju ili su politički zloupotrebljene. Jedna od takvih tema jeste pitanje nestalih osoba u BiH.
U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana nestalih u amfiteatru Medicinskog fakulteta u Banjaluci će biti prikazan meksički film Tražeća Aleida koji govori o nastalim osobama.
Međunarodni dan nestalih se obilježava još u Prijedoru i Sarajevu.
Tuzla, 25.07.2013.
Iako stavovi o osobama sa invaliditetom općenito nisu pozitivni postoji napredak u medijskom tretmanu tema koje se tiču ovih osoba. Ocjena je to izvršne direktorice Udruženja građana oštećenog vida Tuzla Tife Tučić, sa kojom su novinari u Tuzli danas imali priliku razgovarati na „Doručku sa novinarima“ o ulozi medija u stvaranju stavova o slijepim osobama.
Istaknuto je da je napredak vidljiv u jeziku koji novinari koriste kada izvještavaju o osobama sa invaliditetom te pristupu ovim temama. Nažalost, još uvijek su osobe sa invaliditetom vrlo malo zastupljene u medijima. Ocijenjeno je da organizacije koje okupljaju osobe sa invaliditetom mogu značajno doprinijeti poboljašanju tretmana ovih tema u medijima i općenito javne percepcije osoba sa invaliditetom.
Doručak sa novinarima, koji organizuju Helsinški parlament građana Banja Luka i Fondacija „CURE“ ima za cilj senzibiliziranje medija za izvještavanje o marginalizovanim i ranjivim grupama.
Današnji susret organizovan je u prostorijama Udruženja građana oštećenog vida Tuzla što je bila još jedna prilika da sagledamo uslove u kojima djeluje ovo Udruženje.
Preuzeto sa RTVTK.
Na konkursu mogu učestvovati organizacije civilnog društva iz Bosne i Hercegovine koje do 31. avgusta 2013. godine pošalju prijedloge emisija, medija ili novinarki/novinara, koji profesionalno i u kontinuitetu izvještavaju o marginalizovanim grupama u našem društvu i time doprinose rješavanju problema ovih društvenih grupa u praksi.
Prijedlog treba da sadrži:
– obrazloženje organizacije koja šalje prijedlog (do jedne stranice A4)
– najmanje dvije snimljene emisije ili najmanje dva objavljena teksta/priloga novinara/novinarke koje organizacija kandiduje za novinarsku nagradu “Srđan Aleksić” koji nisu stariji od godinu dana
Novinarske nagrada Srđan Aleksić će biti dodijeljena 21. septembra 2013. na Međunarodni dan mira.
Pozivamo sve nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini, posebno one koje predstavljaju marginalizovane grupe ili sa bave zaštitom i promocijom prava marginalizovanih i ranjivih grupa da se i na ovaj način uključe u praćenje medija i pošalju svoje prijedloge u cilju nagrađivanja onih novinarki i novinara ili emisija koje na profesionalan način i u kontinuitetu izvještavaju o socijalno isključenim grupama i koji svojim izvještavanjem bitno utiču na promjenu stavova i podizanje svijesti javnosti o osnovnim ljudskim pravima, podstičući relevantne institucije da sistemski rješavaju probleme marginalizovanih grupa u našem društvu.
Mreža za izgradnju mira
Zagrebačka 18, Sarajevo
Miše Stupara 68, Banja Luka
Telefon 033 812 401 (CRS) 051 432 750 (hCa Banja Luka)
info@mreza-mira.net , sekretarijat@hcabl.org
Helsinški parlament građana i Fondacija CURE, u sklopu projekta „X- Press II – društvena uključenost putem medija“, koji finansira Evropska unija, raspisuju Poziv za dostavljanje projektnih prijedloga na temu „Marginalizovane grupe i mediji“.
Projektni prijedlozi treba da doprinose razvijanju partnerske saradnje između udruženja /organizacija marginalizovanih grupa i medija i da se fokusiraju na:
– afirmaciju društveno odgovornog novinarstva i povećanje medijske vidljivosti socijalno isključenih grupa
– zajedničko lobiranje i zagovaranje prema institucijama nadležnim za rješavanje konkretnih problema različitih marginalizovanih i ranjivih grupa u našem društvu
– uključivanje javnosti u konkretne zagovaračke akcije
Generalni cilj koji se želi postići dodjelom malih grantova je povećanje kompetencija organizacija civilnog društva i medija za kreiranje zakona, politika i mjera koje se tiču položaja i prava marginalizovanih grupa i unapređenje profesionalnih novinarskih standarda u izvještavanju o socijalno isključenim grupama i programskih sadržaja koji se tiču ovih grupa.
Projekti ne mogu trajati duže od 5 (pet) mjeseci i trebaju se realizovati do kraja marta 2014. godine.
Pravo na učešće u dodjeli malih grantova imaju nevladine organizacije i mediji iz Bosne i Hercegovine koji dostave prijedlog projekta do 15. septembra 2013. godine.
Projektne prijedloge ne mogu podnositi samostalno/pojedinačno nevladine organizacije ili mediji, već samo u partnerstvu, te je uz prijavu projekta potrebno dostaviti i Sporazum o partnerstvu između najmanje jednog medija i jedne nevladine organizacije.
Ukupan budžet projektnog prijedloga ne smije biti veći od 1000 Eura, a biće finansirano ukupno 12 projekta. Obrazac za prijavu projektnog prijedloga može se preuzeti ovdje.
Nakon implementacije projekta potrebno je dostaviti finansijski i narativni izvještaj.
Projektne prijedloge ili eventualna pitanja, slati na: maligrantovi@hcabl.org .
Otvorena izložba fotografija o marginalnim grupama
Svečano otvaranje izložbe
Banja Luka, 10. jun 2013.
Helsinški parlament građana Banjaluka i Fondacija CURE iz Sarajeva organizuju svečano otvaranje izložbe fotografija na temu „Marginalizovane i ranjive grupe u BiH” u srijedu, 12. juna u 20.00 časova u Domu omladine u Banjaluci.
Na izložbi, koja će trajati sedam dana, biće prikazano 40 fotografija, koje su dobijene putem Otvorenog poziva za dostavljanje fotografija, koji su Helsinški parlament građana Banjaluka i Fondacija CURE iz Sarajeva raspisale početkom novembra 2012. godine na temu „Marginalizovane i ranjive grupe u BiH”.
Raspisivanjem ovog poziva željeli smo i fotoreportere uključiti u promovisanje profesionalnog i etičkog izvještavanja o marginalizovanim grupama u bosanskohercegovačkom društvu i afirmisanje novinarske nagrade „Srđan Aleksić”.
Na konkurs koji je trajao do 1. marta 2013. prijavilo se 15 fotografa i fotoreportera sa ukupno 52 fotografije, od kojih smo izabrali 40 koje ce biti štampane i prikazane na izložbama.
12 fotografija koje, prema mišljenju publike i stručnog žirija, budu najupečatljivije svjedočile o položaju marginalizovanih i ranjivih grupa u BiH, biće štampane u kalendaru za 2014. godinu.
Link za glasanje sa pregledom fotografija postavljen je na sajtu Helsinškog parlamenta građana www.hcabl.org priliku da učestvuju u izboru fotografija za kalendar 2014. imaće i svi posjetioci/teljke izložbi.
Ova aktivnost je dio projekta „X-Press II – Socijalna uključenost putem medija”, čiji cilj je senzibilizacija medija za izvještavanje o marginalizovanim i ranjivim grupama u našem društvu. Projekat finansira Evropska unija.
Misli. Jedi. Štedi.
Banja Luka, 6. jun 2013.
“Mnoga predviđanja govore da ovakav život kakav danas poznajemo i živimo, uskoro neće biti moguć, zbog klimatskih promjena i neracionalnog korištenja prirodnih resursa”, izjavio je juče, na “doručku sa novinarima” u Banjaluci, Miodrag Dakić iz nevladine organizacije Centar za životnu sredinu. On je, povodom jučerašnjeg obilježavanja Svjetskog dana zaštite životne sredine, iznio podatak da dnevno u svijetu umire 20 hiljada djece zbog neuhranjenosti, “dok se istovremeno bacaju ogromne količine hrane i to prije svega u ekonomski razvijenim zemljama”.
Ovogodišnji slogan Svjetskog dana zaštite životne sredine je “Misli. Jedi. Štedi” kojim se nastoji podići svijest ljudi o tome šta jedu i koliko hrane bacaju. Primjera radi, svake godine se u SAD-u baci 30% hrane, vrijedne 48,3 milijarde dolara, a potrošači u ekonomski razvijenim zemljama stvaraju godišnje količine otpada koje su gotovo jednake cijeloj neto proizvodnji hrane subsaharske Afrike (230 miliona tona). Govoreći o prehrambenim navikama u BiH, Dakić je rekao da se zdravoj ishrani i proizvodnji zdrave hrane ne posvećuje dovoljno pažnje. “O tome se ne govori ni u školama, reklamira se nezdrava hrana, a i sami građani, kupovinom hrane lošeg kvaliteta, utiču na stvaranje potražnje za takvom hranom”, izjavio je Dakić. “Genetski modifikovana hrana je uveliko na tržištu i velike multinacionalne kompanije kao što je Monsanto nastoje tržište staviti pod svoju kontrolu. Pokret za suverenitet hrane djeluje u brojnim državama i nastoje spriječiti uvoz genetski modifikovanih organizama”, naglasio je Dakić dodajući da bi i Bosna I Hercegovina mogla da se pridruži državama koje ne dozvoljavaju uvoz GMO.
Na pitanje kako uticati na građane da manje hrane bacaju i da jedu zdravu hranu, Dakić je rekao da prije svega treba raditi na podizanju svijesti ljudi, i stvarati grupe solidarne razmjene koje naručuju hranu od domaćih poljoprivrednika koji proizvode domaću organsku hranu. “Pored toga, trebalo bi promovisati “društvene vrtove”, parcele koje gradske vlasti daju ljudima da siju povrće. To bi podrazumijevalo i valjano urbanističko planiranje, kako bi se među stambenih objektima koji niču ostavilo dovoljno zelenog prostora i za ovakve vrtove koje građani sami obrađuju i uređuju, ali mi smo, na žalost, daleko od toga”, istakao je Dakić . Ne bacati hranu znači imati obzira prema okolini, imati obzira prema troškovima vlastitog domaćinstva, ali i prema drugima kojima hrana nije svakodnevno dostupna.
Svečana dodjela novinarskih nagrada Srđan Aleksić
Banja Luka, 3. jun 2013.
U Sarajevu je u petak naveče, u sklopu dvodnevne konferencije o profesionalnim i etičkim standardima u izvještavanju o marginalizovanim grupama, upriličena svečana dodjela novinarskih nagrada „Srđan Aleksić” za profesionalno izvještavanje o marginaliziranim i ranjivim grupama u Bosni i Hercegovini, a dobitnici su novinari Fahrudin Bender, Danka Savić, Enisa Alibalić, Mladen Lakić i Đorđe Vujatović.
Odlukom tročlanog žirija ove godine dvije prve nagrade za tekstove u štampanim medijima dobili su: novinar Oslobođenja iz Bihaća Fahrudin Bender za reportažu o Zdravi i Hami, ratnim veteranima, zaboravljenim od vlasti i prepuštenim da se sami snalaze kako znaju i umiju i novinarka magazina Slobodna Bosna Danka Savić za afirmativan i podsticajan članak koji razbija predrasude o osobama umanjenih intelektualnih sposobnosti iz zavoda Drin u Fojnici.
U kategoriji televizijskih priloga žiri je odlučio da ove godine dodijeli samo drugu nagradu i to novinarki RTV Tuzlanskog kantona Enisi Alibalić za prilog u kojem govori o problemima autističnih ljudi nedvosmileno ukazujući na potrebu da institucije sistema preuzmu odgovornost za osiguranje profesionalne pomoći autističnim osobama. U kategoriji tekstova na web portalima ove godine nagrade su dodijeljene novinaru portala novinar.me Mladen Lakić za realističan pristup problemima s kojima se u BiH suočavaju LGBT osobe i novinaru web portala Radio televizije Republike Srpske Đorđu Vujatoviću za tekst o djeci iz autističnog spektra, ispričanu kroz ispovjest majke autističnog djeteta, u kojoj se ne samo skreće pažnja na ovaj problem nego i nude rješenja kroz poređenja kako je to urađeno u drugim državama.
Na kraju svečanosti je izražena nada da će nagrada „Srđan Aleksić“ afirmirati koncept društveno odgovornog novinarstva i da će motivirati novinare u BiH da svojim izvještavanjem približe probleme i potrebe marginaliziranih grupa široj javnosti i da, što je još važnije, utiču na odgovorne institucije na svim nivoima da kontinuirano rješavaju probleme marginaliziranih grupa i da za svoj (ne)rad odgovaraju.
Ovo je treća godina od kako se dodjeljuju nagrade, a ove godine nagrade su bile raspisane u četiri kategorije: za tekstove u štampanim medijima, za radijske i televizijske priloge i za tekstove na web portalima. Na konkurs je ukupno stiglo 10 televizijskih i radijskih priloga i 21 web i novinski tekst, a dobitnicima su odlučivali žiri u sastavu Milkica Milojević, novinarka Euroblica iz Banje Luke i prošlogodišnja dobitnica nagrade “Srđan Aleksić” za tekstove u štampanim medijima, Jasmina Čaušević, magistrica rodnih nauka i Dragana Dardić, izvršna direktorica Helsinškog parlamenta građana Banje Luke.
Sponzor novinarske nagrade je kompanija M:tel.
IT-Trening za nevladine organizacije i medije
Kako proširiti informacije koristeći se internetom? Kako napisati dopadljiv članak internet korisnicima i kako ciljnu grupu redovno obavještavati o aktivnostima vaše organizacije?
Ovo su samo neke od tema obrađenih sa učesnicima iz nevladinih organizacija i lokalnih onlajn medija, na IT-treningu u Infoteci Zenica 15. i 16. maja, a u organizaciji HPG BL, Fondacije CURE i Centra za pravnu pomoć ženama Zenica. U fokusu treninga bilo je korišćenje društvenih mreža i poboljšanje onlajn komunikacije novim metodama i alatkama.
Kroz predavanje, učesnici su razvijali vještine pisanja za web, razgovarali o pozitinim i negativnim aspektima korišćenja društvenih mreža u aktivizmu, te naučili kako kreirati blog, vlog, podcast i onlajn prezentaciju u cilju poboljšanja multimedijalnog imidža njihovih web stranica.
Trening je dio projekta X-press, organizovan od strane Helsinškog parlamenta građana Banja Luka i Fondacije CURE Sarajevo. Projekat finansijski podržava Evropska Unija, s ciljem da utiče na odgovarajuće institucije da se bave gorućim pitanjima različitih marginalizovanih grupa u BiH, zajedničkim aktivnostima u saradji sa nevladinim organizacijama.
Održan IT – trening u Tuzli
Banja Luka, 9. maj 2013
”Upotreba novih informaciono – komunikacionih tehnologija” tema je dvodnevnog IT treninga koji je održan u Tuzli 7. i 8. maja u organizaciji Helsinškog parlamenta građana Banja Luka i Fondacija CURE.
Trening je namijenjen organizacijama civilnog društva i lokalnim medijima na kome su učesnici imali priliku da usavrše znanje iz novih informaciono komunikacionih tehnologija, kao što su postavljanje i održavanje web sajtova i njihovo uvezivanje sa socijalnim mrežama.
Takođe, ovo je bila prilika da s predstavnici NVO a i sedme sile bolje upoznaju, rezmjene iskustva, u cilju budućeg zajedničkog djelovanja na polju promocije i zaštite ljudskih prava.
Ova aktivnost je dio projketa X-press, čiji je cilj da se putem zajedničkih akcija nevladinih organizacija i medija, utiče na relevantne vlasti da sistemski i kontinuirano rješavaju goruća pitanja i probleme različitih marginalizovanih i ranjivih grupa u BiH.
Helsinški parlament građana Banjaluka i Fondacija CURE će nakon svih šest organizovanih treninga raspisati otvoreni poziv za apliciranje na male grantove za zajedničke projekte nevladinih organizacija i medija, koje treba da rezultiraju povećanjem vidljivosti marginalizovanih grupa u našem društvu i konkretnim pomacima u praksi.
Ova aktivnost je dio projekta X-PRESS kojeg finansira Europska unija.
Međunarodni dan slobode medija
Banja Luka, 3. maj 2013.
Na doručku sa novinarima i mini debati održanoj povodom Međunarodnog dan slobode medija u Klubu novinara Banjaluka, Udruženja BH novinara, da je novinarska profesija i u najrazvijenijim zemljama svrstana među najrizičnije i upravo zato u nekim zapadnim državama novinarska profesija ima poseban status.
Novinari u RS i BiH moraju biti više solidarni u borbi za svoja prava. Novinarstvo je izuzetno teška i podcijenjena profesija u RS i BiH i zbog toga treba razmotriti inicijativu da novinari dobiju beneficirani radni staž, ocijenili su danas banjalučki novinari. Beneficirani radni staž je potreban upravo zbog težine i prirode posla kojim se novinari bave, a što svjedoče statistički podaci o napadima i pritiscima na novinare, ali i o kratkom životnom vijeku novinara u RS i BiH – istakao je predsjednik Kluba novinara BHN Banjaluka Siniša Vukelić.
Novinari su ponovo apelovali na zvaničnike i institucije u Banjaluci, RS i BiH da više poštuju radno vrijeme novinara, i da najavljene konferencije, događaje i izjave održavaju u zakazanim terminima.
Takođe, najviši zvaničnici moraju u praksi pokazati da više cijene novinare, umjesto što im se obraćaju ili vrijeđaju na ličnoj osnovi i odbijaju odgovoriti na pitanja, te tako pružaju negativan primjer koji slijede ostali. To pokazuje i šokantan podatak iz istraživanja koje je provelo Udruženje BH novinara uz podršku Fondacije „Fridrih Ebert“, a prema kojem svaki peti građanin BiH smatra da je opravdano udariti novinara.
Novinari u Klubu novinara Banjaluka su minutom ćutanja odali počast prerano preminulom kolegi, glavnom uredniku dnevnog lista Press Goranu Mihajloviću.
“Doručak sa novinarima” je jedna od aktivnosti koje Helsinški parlament građana sa Fondacijom CURE realizuje u okviru projekta “X-press II” koji finansira EU.
Održan IT-trenig u Bihaću
Banja Luka, 8. april 2013.
U Bihaću Petog i šestog aprila održan, četvrti po redu, IT trening za medije i organizacije civilnog društva iz ove regije. Cilj ovog treninga je usavršavanje znanja iz novih tehnologija, te povezivanje medija i nevladinih organizacija u cilju njihovog boljeg zajedničkog djelovanja.Dvadesetak učesnika iz Bihaća, Bosanskog Petrovca, Velike Kladuše, Cazina i Bosanske Krupe imalo je priliku da usavrši znanja iz novih informaciono komunikacionih tehnologija, kao što su postavljanje i održavanje web sajtova i njihovo uvezivanje sa socijalnim mrežama kao što su Facebook i Twitter.Učesnici su upoznati sa najznačajnijim IT platformama u Bosni i Hercegovini i u svijetu, koje im mogu pomoći u promociji i omasovljenju njihovih aktivnosti.Učesnicima je prezentovana i mogućnost apliciranja na male grantove do 1000 Eura, koje će Helsinški parlament građana i Fondacija CURE raspisati u junu mjesecu, i to za zajedničke akcije NVO-a i medija.IT treninzi će biti organizovani još u Tuzli i Zenici.Ova aktivnost je dio projekta X-Press II, koji finansira Evropska unija.
Društveni mediji i društvene mreže
Konjic, 15. – 16. marta 2013.
Helsinški parlament građana Banje Luke i Fondacija CURE u Konjicu su održali dvodnevni seminar i radionice o temi Društveni mediji i društvene mereže, na kojem je učestvovalo 24 učesnika i učesnice. Seminaru prisustvuju novinari lokalnih medija iz Konjica, Jablanice, Mostara i Sarajeva, te predstavnici nevladinih organizacija koje imaju ili se pripremaju da otvore svoje web sajtove.Trening je namijenjen organizacijama civilnog društva i lokalnim medijima s ciljem njihovog povezivanja i budućeg zajedničkog djelovanja na polju promocije i zaštite ljudskih prava.Cilj seminara-treninga je usavršavanje znanja i vještina u primjeni novih informaciono-komunikacionih tehnologija, kako bi nevladine organizacije i mediji bili opspsobljeni za jači uticaj na vlasti koje bi trebale sistemski i kontinuirano da rješavaju goruća pitanja i probleme marginaliziranih i ranjivih grupa u Bosni i Hercegovini,Voditeljice treninga, Valentina Pellizzer i Amila Topčagić su pokazale kako koristiti razne alatke na internetu, radi lakše i brže komunikacije, odnosno bržeg širenja informacija.Polaznici treninga imali su priliku da nauče nešto više o sigurnosti i čuvanju ličnih podataka, o pisanju vijesti i stavljanju fotografija, video i audio materijala na web, te mogućnosti uvezivanja weba sa društvenim mrežama, kao što su Facebook i Twitter.Trening su organizovali Helsinški parlament građana Banjaluka i Fondacija Cure, koji je dio projekta X-press, koji finansira Evropska unija.
POZIV za IT-treninge
Banja Luka, 8. mart 2013.
U susret 8. martu
Banja Luka, 7. mart 2013.
“Svega 15 % od oko 4000 hiljade samohranih roditelja na području banjalučke regije, od kojih su većina samohrane majke, redovno prima alimentaciju, 70% je ne prima uopšte, dok je 15% prima neredovno”, izjavila je danas na “doručku sa novinarima” portparolka Udruženja samohranih roditelja “Ponos” Dijana Miljatović.Prema njenim riječima većina samohranih majki se danas suočava sa brojnim problemima, a alimentacija je samo jedan od njih. “Većina naših članica jedino što traže je hrana. Strašno je da djeca danas gladuju i strašno je što se sve naše akcije svode na stalno prikupljanje hrane, a ne na organizovanje izleta, priredbi ili nekih drugih aktivnosti”, navela je Miljatović, jedna od uvodinčarki na “doručku sa novinarima” koji je Helsinški parlament građana organizovao povodom obilježavanja 8. marta – Međunarodnog dana žena, kako bi skrenuli pažnju da, i pored zakonima proklamovane ravnopravnosti, i dalje u našem društvu žive žene koje su lišene mnogih prava.Pored samohranih majki, koje nisu prepoznate ni u zakonima RS, u posebno teškom položaju su i žene sa invaliditetom. “Mi se svakodnevno suočavamo sa nizom prepreka, od arhitektonskih barijera koje nam onemogućavaju pristup javnim objektima, do nemogućnosti izbora zanimanja i zapošljavanja, pa do duboko usađenih predrasuda da žena sa invaliditetom ni ne treba da se udaje i zasniva porodicu”, navela je Milena Obradović, predsjednica Saveza paraplegičara RS.Prema njenim riječima svega tri osnovne škole u Banjaluci su uklonile, odnosno omogućile pristup djeci sa invalidskim kolicima. “Ako je tako u Banjaluci, zamislite tek kako je na selima i u manjim mjestima, gdje mnoge osobe nisu informisalne ni o osnovnim pravima koje imaju”, navela je Obradović.Aktivistica “Oštre nule” Dražana Lepir najavila je Osmomartovski marš koji će, pod parolom “Ujedinjeni/e protiv patrijarhata”, biti obilježen sutra, 8. marta, simboličnom šetnjom od Narodnog pozorišta do Trga krajine u Banjulci s početkom u 12.00 časova. “Pitanje ravopavnosti polova nije pitanje samo žena, nego i žena i muškaraca koji podjedanko žive u društevno nametnutim im ulogama”, poručila je Lepir.Inače, inicijativu da se jedan dan u martu proglasi Međunarodnim danom žena pokrenula je Klara Cetkin 1910. godine u Kopenhagenu, na Drugoj internacionalnoj konferenciji žena. Tek kasnije je odlučeno da taj dan bude 8. mart, i da se obilježava u cijelom svijetu.U Bosni I Hercegovini napravljeni su značajni pomaci na polju zaštite i promocije ženskih ljudskih prava, ali I dalje je učešće žena u političkom životu daleko od zakonom propisanih 40 odsto, svaka četvrta žena u BiH trpi neki vid nasilja, čine većinu nezaposlenih i isključene su iz reformskim procesa koje se vode u BiH.“Doručak sa novinarima” je jedna od aktivnosti koje Helsinški parlament građana sa Fondacijom CURE realizuje u okviru projekta “X-press II” koji finansira EU.
Za koga radi Deda Mraz?
Banja Luka, 22. decembar 2012.
Svakog decembra, kada se izlozi zašarene lampionima, a novinske stranice prazničnim reklamama, zapitam se: za koga, ustvari, radi Deda Mraz? Ovom rečenicom počela je izlaganje uvodničarka jučerašnjeg doručka sa novinarima Milkica Milojević, novinarka i predsjednica BH novinara.
Deda Mraz simbolizuje potrošnju, a ne solidarnost i darivanje, kako je možda na početku bilo. Ovaj debeljuškasti dedica, u crvenoj potrošačkoj odori radi za multinacionalne kompanije, poput Koka kole, trgovačke lance, itd., a odavno se već zaboravila ona suštinska potka iz koje je ovaj dedica iznikao, rekla je Milkica Milojević dodajući da je vrijeme božićnih i novogodišnjih praznika zapravo vrijeme koje bismo se „svi trebali zapitati koliko smo solidarni, koliko smo dobrog učinili i koliko smo prilika propustili da učinimo nešto dobro”. Posebna diskusija vodila se o medijima i njihovog ulozi u „predprazničko vrijeme“. Kao i većina drugih preduzeća, i mediji gledaju kako da povećaju prihod, pošto u praznično vrijeme prihod od kupljenih reklama drastično skače. Zaključak je da, kao što se izgubila solidarnost u našem društvu, tako je nema ni u medjima. Što znači da ni marginalizovanih ni ranjivih grupa i njihovih problema jako rijetko možemo vidjeti u medijima, a da nije u pitanju neki senzacionalizam ili pak patetika. Milojević je ovu trvdnju ilustrovala primjerom obilježavanja 20. decembra – Međunarodnog dana solidarnosti: „Dok su svi mediji brujali o novootvorenom tržnom centru u Banjaluci, ni pomena o ovam danu, a kamoli o onima zbog kojih se ovaj dan i obilježava”.
Kada ovom ekonomskom pritisku dodamo i neke druge koje trpe mediji u BiH, poput onog političkog, pod čijim su uticajem naročito javni servisi, a čija je obaveza da medijski prate sve društvene grupe, ne piše se dobro profesionalnom medijskom izvješatavanju o marginalizovanim i ranjivim grupama u našem društvu, zaključeno je na doručku sa novinarima.
Obilježen Dan ljudskih prava
Banja Luka, 11. decembra 2012.
Prva stanica naše posjete bio je „Dom osoba sa invaliditetom“, koji su priredili za novinare pres-konferenciju, na kojoj su ukazali na kršenje ljudskih prava osoba sa invaliditetom, i jasnu diskriminaciju za svih onih koji nisu ratni vojni invalidi.
Gospova Rađen Radić, sekretarka Saveza MeNeRaLi je rekla: „Pogledajte samo kada Vlada pregovara sa socijalnim partnerima, tu možete vidjeti sindikat, RVI, nezaposlene, mlade, ali ne i osobe sa invaliditetom. To jasno govori o odnosu vlasti ali i cjelokupnog društva prema ovoj populaciji“.
Sekretar Saveza slijepih Jovica Radanović je ovom prilikom podijelio saopštenje za novinare, ali na Brajevom pismu, koje je u prvi mah šokiralo sve prisutne, ali su nakon toga shvatili barem na trenutak kako je slijepim licima u našem društvu.
Druga stanica našeg puta je bila organizacija Udružene žene. Lana Jajčević i Aleksandra Petrić su novinarima govorile najviše o problemima i potrebama žena i djece korisnika Sigurne kuće. Najveći problem, naglasile su one, jeste nedostatak takozvane izlazne strategije za žene žrtve nasilje, tako da se većina žena ponovo vraća nasilniku. Pored toga kaznena politika prema počiniocima krivičnog djela nasilja u porodici je preblaga.
Nakon toga otišli smo na Trg Krajine da ispratimo akciju udruženja građana „Oštra Nula“, koji su organizovali potpisivanje peticije za izmjenu zakona o slobodi okupljanja ispred institucija entiteta, ali i dali podršku aktivistima u Prijedoru.
Novinari su na trgu imali priliku da vide i sahranjivanje ljudskih prava od strane Inicijative mladih za ljudska prava, koji su sličnu akciju izveli i u Sarajevu i Mostaru.
Završetak puta je bio u organizaciju Udas, gdje je upriličena izložba slika, koju su radile osobe sa invaliditetom, gdje nam se pridružio i šef banjalučke kancelarije Evropske unije, gdin Giulio Zanni. Druženje ja nastavljeno uz hranu i osvježenje.
Proslava Dana ljudskih prava je aktivnost u projektu X-Press, koji finansira Evropska unija.
Tuzla, 7. decembar 2012.
„Nasilje u porodici – uloga i značaj medija“
Banja Luka, 19. novembar 2012.
Helsinški parlament građana Banja Luka i Fondacija CURE raspisuju
K O N K U R S
za profesionalno izvještavanje o marginalizovanim i ranjivim grupama
Na konkursu mogu učestvovati novinari i novinarke štampanih, elektronskih i online medija iz Bosne i Hercegovine čiji tekstovi i/ili prilozi afirmišu i promovišu profesionalno medijsko izvještavanje o marginalizovanim grupama u Bosni i Hercegovini i rezultiraju konkretnim akcijama i pomacima u praksi.
Nagrada se raspisuje u četiri kategorije:
1. za tekstove u štampanim medijima do 10.000 karaktera
2. za radijske priloge dužine od 1 minut i 30 sekundi do 5 minuta
3. za televizijske priloge dužine od 1 minut i 30 sekundi do 5 minuta i
4. za tekstove na web portalima do 10 000 karaktera
Za nagradu konkurišu prilozi i tekstovi objavljeni u periodu od 31.marta 2012. do 31. marta 2013. godine. Jedan kandidat/kandidatkinja može poslati maksimalno tri teksta/priloga na konkurs.
Prijave sa kopijama objavljenih tekstova i/ili audio-vizuelnih priloga (koji trebaju biti i u elektronskoj formi), sa podacima o kandidatu/kinji, uz potvrdu urednika o datumu objave sadržaja, slati na adresu:
Helsinški parlament građana
„Za novinarsku nagradu“
Miše Stupara 68, 78 000 Banjaluka
Za više informacija obratite se na: tel. 051/432-750, e-mail: azolja@hcabl.org ili web: www.hcabl.org
,,Govor mržnje u printanim i On line medijima u BiH“
Tuzla, 16. novembar 2012.
“Doručak sa novinarima” u restoranu Tržni centar „Dramar“ Tuzla, tema ovog doručka bila je: “Govor mržnje u printanim i On line medijima u BiH“. Na ovu temu govorio je Dr. sc Enes Osmančević, docent na Filozofskom fakultetu u Tuzli.
Jezik mržnje je jedna od najznačajnijih karakteristika medija u zemljama na području bivše Jugoslavije. U Bosni i Hercegovini jezik mržnje nije iščezao, on je evoluirao, promijenio je oblik i nositelje. Umjesto mržnje spram pripadnika drugih nacionalnosti i vjerske pripadnosti, karakterističnim za javnu komunikaciju devedesetih godina 20- stoljeća, sada je dominantna ideološka isključivost i netrpeljivost. Promoviraju je partijski lideri,a pronose njihove pristalice, koje su nerijetko instruirane u partijskim propagandnim štabovima kako da šire mržnju u socijalnim mrežama,sakriveni iza lažnih profila-rekao je Dr.sc Enes Osmančević.
S tim u vezi Vijeće za štampu pokrenulo je akciju pod nazivom “Niste nevidljivi” kojoj je cilj procesuiranje i sankcioniranje onih koji šire govor mržnje.Princip je zasnovan na samoregulaciji koju trebaju da prihvate, prije svih, kreatori web portala.Ukoliko se ustanovi govor mržnje, počiniocima prijeti kazna zatvora. Međutim, sa druge strane se postavlja pitanje provodivosti Zakona, ali i zainteresiranosti svih subjekata koji se trebaju uključiti u borbu protiv toga. Napredak je moguć ukoliko se novinari, Vijeće za štampu, nevladin sektor, policija i nadležni sudovi više angažiraju oko ovog problema.Doručak s novinarima je jedna od aktivnosti u okviru projekta X-Press II, čiji je cilj senzibilizacija medija za izvještavanje o marginalizovanim i ranjivim grupama u našem društvu, kako bi, preko medija, utjecali na relevantne institucije.
Radionica za studente
POZIV ZA DOSTAVLJANJE FOTOGRAFIJA
Stare metode vrbovanja zamijenile nove
Banja Luka, 18. oktobar 2012.
„Stare metode vrbovanja djevojaka zamijenile su nove. Danas se djeca vrbuju preko Interneta i nerijetko neka od te djece završe prostituišući se i postaju žrtve trgovine ljudima”, istakao je načelnik službe SIPA za operativnu podršku Boris Ivanović na „doručku sa novinarima”, koji su organizovali Helsinški parlament građana Banjaluka i Fondacija Cure u Klubu BH novinara u Banjaluci povodom Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima, a na kojem su učestvovali i Dijana Kremenović iz World Visiona i Lana Jačević iz Udruženih žena Banjaluka.
Problem je u tome, kako je istakao Ivanović, što policijske agencije u BiH nisu ni organizaciono ni materijalno opremljene da se nose sa novim metodama vrbovanja, koje se danas dešava putem Interneta. „Policija nema uređaje za virtuelno praćenje i otkrivanje vrbovanja, a u većini slučajeva ni roditelji ne znaju šta im djeca rade i kakve sadržaje pretražuju na Internetu”, objasnio je Ivanović.
Prema njegovim riječima Bosna i Hercegovina je kuća na putu za sve vrste kriminala – od šverca droge i oružja do trgovine ljudima.
Do 2002. godine Bosna i Hercegovina je bila zemlja prijema za djevojke iz istočnoevropskih zemalja koje su ovdje dolazile i bavile se prostitucijom. U zadnjih deset godina od zemlje prijema Bosna i Hercegovina je postala zemlja tranzita, ali i zemlja porijekla odakle se regrutuju mlade djevojke i momci i šalju u Zapadnu Evropu. Mnogi od njih bivaju odvedeni na prevaru i u stranim državama se radno i seksualno eksploatišu, objasnio je Ivanović dodajući da je prije 12 godina u Republici Srpskoj postojalo 75 noćnih barova u kojima je radilo 480 djevojaka, od kojih su 30% njih bile žrtve trgovine ljudima. „Danas je situacija daleko bolja, što ne znači da ne bi mogla biti i bolja”, rekao je Ivanović dodajući da se u posljednje tri godine broj žrtava trgovine ljudima u BiH kreće između 30 i 35.
Prema riječima Lane Jajčević, pravne savjetnice u organizaciji Udružene žene, u Sigurnoj kući za žene i djecu žrtve nasilja u Banjaluci je od 2006. godine bilo smješteno 6 djevojaka, žrtava trgovine ljudima. „Neki od ovih slučajeva su dobili sudski epilog, a neki ne. Npr. slučaj maloljetne djevojke, žrtve trgovine ljudima u Bratuncu, u koji su bili upleteni i visoki dužnosnici na svim nivoima u BiH, nije dočekao svoj „sudski kraj”, jer su i Okružno tužilaštvo u Bijeljini i Tužilaštvo BiH odustali od tužbe”, navela je Jajčević.
Među faktore koji utiču na trgovinu ljudima, pored siromaštva i kulturoloških obrazaca, spadaju i nedovoljna saradnja policije i tužilaštva i neujednačena sudska praksa. Problem predstavljaju i ruralne sredine za koje „ni ne znamo šta se sve tamo dešava i koliko tu maltretiranja i zlostavljanja djece ime”. U tom kontekstu, Boris Ivanović je podsjetio na slučaj djevojke iz jednog malog sela koje se mlada udala i koja je vrlo brzo postala seksualni objekt ne samo svog muža, nego i njegovog oca i njegove braće koji su je seksualno iskorištavali. Djevojka je završila u duševnoj bolnici, a kada su je iz bolnice otpustili, obrela se u jednom baru gdje je završila kao žrtva trgovine ljudima. Doktor iz sela iz kojeg je pobjegla je naveo da se godišnje u tom mjestu uradi 17 abortusa djevojaka starosti između 17 i 20 godina.
Kako bi podigli svijest ljudi, naročito mladih, o opasnostima trgovine ljudima SIPA je, u saradnji sa nevladinim organizacijama u BiH, organizovala niz radionica u osnovnim i srednjim školama na kojima su skretali pažnju na metode vrbovanja putem Interneta i kako ih prepoznati i izbjeći.
D.D.
Doručak sa novinarima na Dan mira u Tuzli
Tuzla / Banja Luka, 22. septembar 2012.
Juče je, povodom Međunarodnog dana mira, u Tuzli održan “Doručak sa novinarima”, na kojem se razgovaralo o žrtvama torture u našoj zemlji. Doručak su organizovali Helsinški parlament građana Banjaluka, Fondacija CURE u saradnji sa organizacijom Vive žene iz Tuzle.
Prisutnim novinarima prvo su se obratile stručnjakinje iz oblasti psihologije Suzdina Bijedić i Teufika Ibrahimefendić, koje su govorile o svakodnevnim problemima žrtava torture i problemima njihovih porodica. Gospođa Ibrahimefendić je naglasila da društvena situacija koja vlada u podijeljenoj zemlji kakva je BiH, nepovoljno utiče na sve nas, a pogotovo na žrtve torture, pošto se u ovakvom društvu osjaćaju nesigurno i nezaštićeno.
Jasmin Mešković, predsjednik Udruženja logoraša TK, je govorio o neophodnosti donošenja zakona o žrtvama torture. On je naglasio da su bivši logoraši i žrtve torture jedini koji su izašli iz proteklog rata, a da nisu njihova prava zakonom regulisana. Zakonom koji bi se trebao donijeti na nivou države bilo bi regulisano penziono i socijalno osiguranje za lice i porodicu, te nematerijalna nadoknada. Ovim zakonom država bi izbjegla tužbe od strane oko 200 000 bivših logoraša, koje bi zemlju zasigurno dovele u bankrot.
Doručak sa novinarima je dio projkta X-Press, društvana uključenost putem medija, koji finansira Evropska unija.
Let’s do it! Očistimo BiH za jedan dan!
Banja Luka, 7. septembar 2012.
Više od 50 hiljada volontera učestvovaće 9. septembra u akciji čišćenja 700 divljih deponija širom BiH, najavili su danas, na „doručku sa novinarima“, koordinatori akcije „Let’s do it – očistimo zemlju za jedan dan“ Ina Ritan i Nikola Đurić, dodajući da su se u akciju uključili i komunalna preduzeća, Crveni krst, resorna ministarstva, lokalni organi i Vojska BiH.Ovo je do sada najveća akcija u BiH posvećena čišćenju ilegalnih deponija, ali i drugih zelenih površina i zaštićenih područja, a procjenjuje se da u BiH ima oko 10.000 divljih deponija.Za volontere koji će učestvovati u akciji biće obezbijeđene rukavice, vreće za smeće i prevoz, a u akciju će se uključiti i vatrogasne službe, policija, hitna pomoć, BH MAC i službe civilne zaštite, kako bi se osigurala bezbijednost svih učesnika akcije. Više o detaljima akcije možete vidjeti na http://www.letsdoit.ba.Govoreći o aktivnostima koje preduzima ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, pomoćnica ministrice Svjetlana Radusin je istakla da je u toku donošenje određenih propisa kojima bi se trebao poboljšati sistem i način odlaganja otpada, dodajući da jedan broj komunalnih preduzeća, i pored jasne zakonske regulative, i dalje otpad odlaže na nepropisan način, zagadjujući vodu i zemlju.„Mi u ministarstvu nemamo podatke o tome koliko preduzeća je do sada kažnjeno zbog nepropisnog odlaganja otpada. To je u nadležnosti republičke i opštinskih inspekcija i sigurna sam da od njih možete dobiti te podatke“, rekla je Radusin dodajući da je „nsika svijest ljudi“ najveći problem u pogledu zaštite životne sredine.
D. D.
Istraživanje o problemima i potrebama građana Banjaluke
Banja Luka, 5. septembar 2012.
Na Doručku sa novinarima održanom danas u Banjaluci prezentovani su osnovni nalazi istraživanja o problemima i potrebama građana Banjaluke. Istraživanje je provela Re:akcija, neformalna mreža 10 nevladinih organizaicija sa područja grada Banjaluke uz pomoć konsultanata Vladimira Turjačanina i Srđana Puhala i nekoliko desetina volontera. Istraživanje je provedeno između 1. maja i 1. septembra 2012. godine na uzorku od 1068 ispitanika u gradu, prigradskim naseljima i na selu.
U ime Re:akcije govorila je kordinatorica Jelena Vukelić. Ona je naglasila nekoliko najvažnijih problema koje su građani prepoznali. Prije svega, građani prigradskih naselja su najnezadovoljniji, a najveći problem predstavlja nezaposlenost, slaba komunikacija gradskih vlasti i građana, infrastruktura, visoka cijena prevoza i grijanja. Građani su zadovoljni vodosnabdijevanjem i zdravstvenom zaštitom.
Doručak sa novinarima je aktivnost projekta X-press, koji finansira Evropska unija.
X-PRESS sesija
Sarajevo, 12.juli 2012.
Fondacija CURE i Helsinški parlament građana Banja Luka vas pozivaju na X-PRESS sesiju:
“Osobe oboljele od malignih bolesti – marginalizovana grupa u bh. društvu”.
X-Press sesija se održava u petak, 13.07.2012. u 11:00h, u restoranu Druga Kuća Lora, Kolodvorska 9 i 13, u Sarajevu.Uvodničarka sesije je dr. Maja Banjin, specijalistkinja interne medicine, subspecijalistkinja onkologinja. Govorit će o medijskom prikazivanju osoba koje su oboljele od malignih bolesti, koji su to pozitivni primjeri medijskog izvještavanja o ovoj marginalizovanogj grupi, na koji način mediji mogu doprinjeti našem društvu svojim profesionalnim izvještavanjem, a kada se radi o osobama koje su oboljele od malignih bolesti.Maligna oboljenja šire se velikom brzinom iz dana u dan. Stanice raka napadaju organizam tako što ulaze u krvne stanice i kruže cijelim krvotokom. Kada je organizam oslabljen, stanice raka probijaju krvne kanale i napadaju meka tkiva koja su čovjekov glavni obrambeni mehanizam.Od malignih bolesti obolijevaju sve dobne grupe stanovništva, ali se češće javljaju kod starije populacije. Projekcije su da će do 2030. godine godišnja smrtnost biti 12 miliona stanovnika/ica naše planete, a razlozi za to su višestruki, od kojih bismo izdvojili/e izmjenjen način života i sve veće zagađenje okoline opasnim tvarima.Uvodničarske sesije posvećujemo ulozi medija i nastojimo ukazati kako mediji imaju mogućnost pomoći i doprinijeti osvještivanju našeg društva. Odgovorit ćemo na brojna pitanja, a jedno od važnijih je – na koji način se mediji mogu osigurati za profesionalno izvještavanje, sa posebnim naglaskom na izvještavanje o marginalizovanim grupama u Bosni i Hercegovini.Pozivamo vas da dođete na X-Press sesiju, saznate više i pomognete da informiramo i educiramo javnost.X-Press sesije odvijaju se kao tematski doručak-susret sa novinarkama i novinarima i ciljaju ih ohrabiti za rad koji će biti etičan i profesionalan kada se radi o prikazivanju stvarnosti svih osoba podjednako.
Za X-Press inicijativu, CURE je partnerska organizacija Helsinškom parlamentu građana iz Banja Luke. Projekat finansira Delegacija Evropske komisije u Bosni i Hercegovini.
Za više informacija, molimo kontaktirajte CURE ured na 033 264 – 420, ili pišite na vedrana@fondacijacure.org
Održan IT trening: “On line i off line aktivizam”
Banja Luka, 18. juni 2012.
U Banjaluci je tokom vikenda održan prvi od šest IT treninga za nevladine organizacije i medije, na kome je učestvovalo 11 učesnika i učesnica.
Voditeljice treninga, Valentina Pellizzer i Amila Topčagić su pokazale kako koristiti razne alatke na internetu, radi lakše i brže komunikacije, odnosno bržeg širenja informacija. Prikazale su nam kampanju Kony 2012koja prikazuje svu moć interneta i društvenih mreža.Polaznici treninga imali su priliku da nauče nešto više o sigurnosti i čuvanju ličnih podataka, o pisanju vijesti i stavljanju fotografija, video i audio materijala na web, te mogućnosti uvezivanja weba sa društvenim mrežama, kao što su Facebook i Twitter.
Trening su organizovali Helsinški parlament građana Banjaluka i Fondacija CURE, koji je dio projekta X-press, koji finansira Evropska unija.
Radionica za studente novinarstva
Banja Luka, 23. maj 2012.
Na Filozofskom fakultetu u Tuzli juče je održana radionica pod nazivom „Standardi u izvještavanju o marginalizovanim grupama“. Radionicu je vodila novinarka Milkica Milojević, a radionici su prisutvovali 25 studentica i studenata odsjeka za novinarstvo. Milojevićka je upoznala studente sa najugroženijim marginalizovanim grupama u našem društvu i načinima na koji mediji izvještavaju o njima. „Pored toga što su daleko od procesa donošenja odluka, ove grupe su takođe i medijski zapostavljene, što ih dodatno marginalizuje i udaljava od mogućnosti da uživaju sva prava koja su im zagarantovana Ustavom“, istakla je Milojevićka.
Veliki problem kod medijskog predstavljanja različitih marginalizovanih grupa predstavlja i stereotipno izvještavanje, koje je, prema ocjeni Milijevićke, posljedica nemara novinara, tabloidizacije, nedostatka znanja, saosjećanja i hrabrosti, ali i nespremnosti novinara da prihvate izazov. Posebnu pažnju, prema njenim riječima, treba obratiti i na jezik, odnosno terminologiju koja se upotrebljava kada se izvještava o marginalizovanim grupama, kako bi se izbjegla upotreba uvredljivog i diskriminatornog jezika koji često poziva na otvoren otpor i mržnju prema određenim manjinskim grupama. Ono čime novinar/ka treba da se vodi jeste profesionalizam, odnosno pridržavanje kodeksa i zakona kada je u pitanju izvješatavanja o marginalizovanim grupama, poručila je Milkica Milojević.
Svećana dodjela novinarskih nagrada “Srđan Aleksić”
Banja Luka, 10. maj 2012.
U kategoriji štampanih medija prvu nagradu osvojila je Milkica Milojević, novinarka „EuroBlica“. Nagradu joj je uručila Aida Halilović, predstavnica kompanije M:tel, jednog od sponzora. U konkurenciji radijskih priloga prva nagrada pripala je Mirsadu Čamdžiću, novinaru Radio Gračanice, kome je nagradu uručila predstavnica Unicredit banke.
Druga nagrada pripala je Radmili Grubiši, novinarki BH radija 1. Grubiši je nagradu uručila mirovna aktiviskinja, osnivačica i dugogodišnja direktorica Helsinškog parlamenta građana Lidija Živanović. U kategoriji televizijskih priloga, druga nagrada je dodijeljena Tini Jelin Dizdar, novinarki magazina TV Liberty, za upečatljivu priču o ratnom vojnom invalidu iz Mostara koja dočarava svu apsurdnost i surovost rata. Nagradu joj je uručio Enes Osmančević, član žirija. Ove godine, po prvi put, dodijeljena je nagrada za tekstove na web poratalima, Irmi Husić, studentkinji i novinarki portala novinar.me. Nagradu joj je uručio Erduan Katana, novinar radija Slobodna Evropa. Specijalna nagrada za izvješatvanje u kontinuitetu pripala je portalu Manjina.ba, a nagradu je, u ime redakcije, primila urednica ovog portala Vesna Andree Zaimović.
Internet II
Banja Luka, 23. april 2012.
Govoreći o dokumentu ACTA kojim se uvode mjere za zaštitu intelektualnog vlasništva, apsolvent PMF u Banjaluci Slobodan Mičić je na današnjem „doručku sa novinarima“ rekao da bi znanje i informacije trebali da budu dostupni svima, te da „svaki pokušaj da se to onemogući predstavlja atak i gušenje sloboda na Internetu“.
Prema njegovim riječima iza ACTA stoje velike kompanije, kao što su filmske i diskrografske kuće, čiji jedini cilj je sticanje profita.
„Već postoje institucije koje se bave zaštitiom intelektualnog vlasništva tako da nije jasno zašto nam sad treba i ACTA. Njen jedini cilj je maksimalizacija profita i kontrola Interneta“, rekao je Mičić povodom današnjeg Svjetskog dana knjige i autorskih prava.
Kopiranje određenih stvari sa Interneta, prema Mičiću, nije krivotvorenje, već samo umnožavanje, bez diranja ili mjenjanja samog sadržaja. On smatra da ni rigorozna primjena zakona zbog krivotvorenja neće natjerati narod da kupuje originalne DVD ili muziku, „jer narod jednostavno nema 40 Eur za film ili recimo 7000 dolara za licencirani fotoshop program“. On je podsjetio da postoje slobodni i blesplatni operativni sistemi kao što je LINUX koji je postao najbrže rastući operativni sistem u svijetu.
Mičić je zaključio da problem ACTA nije pravne, već tehničke prirode, jer je „današnja tehnologija prevazišla i trenutne zakone i zastarjeli monetarni model“. Ukoliko se istraje u nametanju kontrole na protok i širenje informacija Internetom, Mičić nije isključio ni mogućnost pravljenja paralelnog „Drugog Interneta ili Interneta II“, za šta postoje realne tehničke mogućnosti, a koji bi bio slobodan i dostupan svima.
Prema izvještaju Regulatorne agencije za komunikacije Bosna i Hercegovina je u 2010. godini imala 2 miliona Internet korisnika. Za uređenje i primjenu zakona koji se tiču zaštite intelektualnog vlasništva nadležan je Institut za intelektualno vlasništvo BiH (ubaciti link) čiji predstavnici se danas nisu pojavili na „doručku sa novinarima“.
D. D.
Novinarska nagrada Srđan Aleksić u vlasništvu Mreže za izgradnju mira
Sarajevo, 30. mart 2012.
Helsinški parlament građana, fondacija CURE i Mreža za izgradnju mira u BiH organizovala je od 28. do 30. marta 2012. godine u Sarajevu trodnevnu radionicu strateškog planiranja u okviru projekta „ X-Press, društvena uključenost putem medija“ koji finansira Delegacija Evropske Unije u BiH i uz podršku projekta Tehnička podrška organizacijama civilnog društva (TACSO) kancelarija u BiH.
42 organizacije civilnog društva okupljenih u Mrežu za izgradnju mira u okviru svog prvog strateškog planiranja raspravljale su o svojoj misiji i viziji, identitetu, članstvu, strukturi i budućem djelovanju. U skladu sa misijom Mreže usmjerenom na promociju građanske hrabrosti i odgovornosti posebno je razmatrano pitanje načina dodjele Novinarske nagrade Srđan Aleksić. Dogovoreno je da će Mreža već sljedeće godine dodjeljivati novinarsku nagradu Srđan Aleksić na Dan mira 21. septembra kao način poticanja i priznanja građanske hrabrosti odvažnih novinarki i novinara.
Mreža za izgradnju mira nastala je u februaru 2010. godine uz podršku USAID-a, i danas okuplja 92 članice. Mreža radi na izgradnji i promociji mira zasnovanom na integritetu, slobodi i povjerenju, građanskoj hrabrosti i odgovornosti, zalaganju za ljudska prava i nenasilje. Cilj rada članica Mreže je uticaj i pokretanje konkretnih inicijativa u vezi sa javnim politikama u oblastima prepoznatim kao ključnim za dugoročnu izgradnju mira u BiH, prvenstveno oblasti sigurnosti, obrazovanja, zaštite i promocije ljudskih i manjinskih prava, suočavanja s prošlošću i tranzicione pravde, rodne ravnopravnosti i kulture javnog dijaloga i demokracije.
Više informacija pronađite na www.mreza-mira.net