Trgovina ljudima: opasnost vrbovanja putem Interneta
Banja Luka, 18. oktobar 2012.
„Stare metode vrbovanja djevojaka zamijenile su nove. Danas se djeca vrbuju preko Interneta i nerijetko neka od te djece završe prostituišući se i postaju žrtve trgovine ljudima”, istakao je načelnik službe SIPA za operativnu podršku Boris Ivanović na „doručku sa novinarima”, organizovanom povodom Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima.
Problem je u tome, kako je istakao Ivanović, što policijske agencije u BiH nisu ni organizaciono ni materijalno opremljene da se nose sa novim metodama vrbovanja, koje se danas dešava putem Interneta. „Policija nema uređaje za virtuelno praćenje i otkrivanje vrbovanja, a u većini slučajeva ni roditelji ne znaju šta im djeca rade i kakve sadržaje pretražuju na Internetu”, objasnio je Ivanović.
Prema njegovim riječima Bosna i Hercegovina je kuća na putu za sve vrste kriminala – od šverca droge i oružaj do trgovine ljudima.
Do 2002. godine Bosna i Hercegovina je bila zemlja prijema za djevojke iz istočnoevropskih zemalja koje su ovdje dolazile i bavile se prostitucijom. U zadnjih deset godina od zemlje prijema Bosna i Hercegovina je postala zemlja tranzita, ali i zemlja porijekla odakle se regrutuju mlade djevojke i momci i šalju u Zapadnu Evropu. Mnogi od njih bivaju odvedeni na prevaru i u stranim državama se radno i seksualno eksploatišu, objasnio je Ivanović dodajući da je prije 12 godina u Republici Srpskoj postojalo 75 noćnih barova u kojima je radilo 480 djevojaka, od kojih su 30% njih bile žrtve trgovine ljudima. „Danas je situacija daleko bolja, što ne znači da ne bi mogla biti i bolja”, rekao je Ivanović dodajući da se u posljednje tri godine broj žrtava trgovine ljudima u BiH kreće između 30 i 35.
Prema riječima Lane Jajčević, pravne savjetnice u organizaciji Udružene žene, u Sigurnoj kući za žene i djecu žrtve nasilja u Banjaluci je od 2006. godine bilo smješteno 6 djevojaka, žrtava trgovine ljudima. „Neki od ovih slučajeva su dobili sudski epilog, a neki ne. Npr. slučaj maloljetne djevojke, žrtve trgovine ljudima u Bratuncu, u koju su bili upleteni i visoki dužnosnici na svim nivoima u BiH, nije dočekao svoj „sudski kraj”, jer su i Okružno tužilaštvo u Bijeljini i Tužilaštvo BiH odustali od tužbe”, navela je Jajčević.
D. D.
“Stare metode vrbovanja djevojaka zamijenile su nove. Danas se djeca vrbuju preko Interneta i nerijetko neka od te djece završe prostituišući se i postaju žrtve trgovine ljudima”, istakao je načelnik službe SIPA za operativnu podršku Boris Ivanović na „doručku sa novinarima”, organizovanom povodom Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima, koji su organizovali Helsinški parlament građana Banjaluka i Fondacija CURE u Klubu BH novinara u Banjaluci povodom Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima, a na kojem su učestvovali i Dijana Kremenović iz World Visiona i Lana Jačević iz Udruženih žena Banjaluka.
Problem je u tome, kako je istakao Ivanović, što policijske agencije u BiH nisu ni organizaciono ni materijalno opremljene da se nose sa novim metodama vrbovanja, koje se danas dešava putem Interneta. „Policija nema uređaje za virtuelno praćenje i otkrivanje vrbovanja, a u većini slučajeva ni roditelji ne znaju šta im djeca rade i kakve sadržaje pretražuju na Internetu”, objasnio je Ivanović.
Prema njegovim riječima Bosna i Hercegovina je kuća na putu za sve vrste kriminala – od šverca droge i oružja do trgovine ljudima.
Do 2002. godine Bosna i Hercegovina je bila zemlja prijema za djevojke iz istočnoevropskih zemalja koje su ovdje dolazile i bavile se prostitucijom. U zadnjih deset godina od zemlje prijema Bosna i Hercegovina je postala zemlja tranzita, ali i zemlja porijekla odakle se regrutuju mlade djevojke i momci i šalju u Zapadnu Evropu. Mnogi od njih bivaju odvedeni na prevaru i u stranim državama se radno i seksualno eksploatišu, objasnio je Ivanović dodajući da je prije 12 godina u Republici Srpskoj postojalo 75 noćnih barova u kojima je radilo 480 djevojaka, od kojih su 30% njih bile žrtve trgovine ljudima. „Danas je situacija daleko bolja, što ne znači da ne bi mogla biti i bolja”, rekao je Ivanović dodajući da se u posljednje tri godine broj žrtava trgovine ljudima u BiH kreće između 30 i 35.
Prema riječima Lane Jajčević, pravne savjetnice u organizaciji Udružene žene, u Sigurnoj kući za žene i djecu žrtve nasilja u Banjaluci je od 2006. godine bilo smješteno 6 djevojaka, žrtava trgovine ljudima. „Neki od ovih slučajeva su dobili sudski epilog, a neki ne. Npr. slučaj maloljetne djevojke, žrtve trgovine ljudima u Bratuncu, u koji su bili upleteni i visoki dužnosnici na svim nivoima u BiH, nije dočekao svoj „sudski kraj”, jer su i Okružno tužilaštvo u Bijeljini i Tužilaštvo BiH odustali od tužbe”, navela je Jajčević.
D. D.
