„Nasilje u porodici – uloga i značaj medija“
Tuzla, 7. decembar 2012.
Povodom 16 Dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja u Tuzli je održan „Doručak sa novinarima“ na temu „Nasilje u porodici – uloga i značaj medija“
Istraživanja u svijetu pokazuju da je svaka treća žena doživjela neki oblik nasilja, u kontekstu BiH vjerovatno je ta pojava i češća, ali je činjenica da se manje obraćaju za pomoć i teže govore o tome. Nasilje u porodici je krivično djelo po tri zakona u FBiH i RS. U BiH danas se isključivo bavimo posljedicama nasilja, a prevencije i preventivnih programa je jako malo ili gotovon ikako rekla je Mr.sc. Fatima Bećirović, koordinatorica psihosocijalnog programa Centar za terapiju i rehabilitaciju “Vive Žene”. On je dodala da veliki broj djevojčica koje odrastaju u nasilničkom okruženju kasnije za partnera biraju nasilnika, ili muška djeca koja odrastaju u takvim uslovima imaju velike predispozicije da postanu i sami nasilnici. Nasilje nije bolest to je naučeno ponašanje.
Statistika je pokazala da se od ukupnog broja žena koje su bile pobjegle ili prijavile nasilnika čak njih 85% vrate tim istim partnerima. Prema dostupnim podacima o provođenju Strategije za prethodni period (2007-2010), u 2010. godini zabilježeno je ukupno 5.087 slučajeva nasilja nad djecom, od kojih zanemarivanje i kombinovano nasilje predstavljaju polovicu svih zabilježenih slučajeva nasilja, dok 21,3 posto slučajeva otpada na psihičko nasilje, a 19 posto na ekonomsko zanemarivanje. Fizičko nasilje je zabilježeno u 11 posto slučajeva u ukupnom opsegu nasilja nad djecom u našoj zemlji. „Razgovor o žrtvi nije dovoljan, potrebno je okrenuti se i nasilniku, jer u većini slučajeva on sebe ne vidi kao takvog“, naglašava Bećirovićeva.
Ona dodaje da je uloga medija je izrazito važna u kontekstu prenošenja informacija građanima kontinuirano. Naša iskustva govore da svaki medijski istup u okviru teme nasilja povećava broj osoba koje nam se jave za pomoć, pogotovo u vrijeme 16. dana aktivizma kada je tema nasilja gotovo svakodnevno zastupljena u medijima, u tom periodu broj prijava je znatno veći. U skladu s tim jako je važno da kontinuirano imamo praćenje te teme, tj tokom cijele godine nakon čega bi se, sigurno, veći broj žrtava odlučio progovoriti i potražiti pomoć.
U svakom slučaju važno je da se temi nasilja ne pristupa senzacionalistički jer se radi o vrlo ozbiljnom, osjetljivom i složenom društvenom problemu koji zahtjeva punu pažnju na adekvatan način.
Doručak sa novinarima je aktivnost u projektu X-Press, koji finansira Evropska unija.
Povodom 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja u Tuzli je održan „Doručak sa novinarima“ na temu „Nasilje u porodici – uloga i značaj medija“
Istraživanja u svijetu pokazuju da je svaka treća žena doživjela neki oblik nasilja, u kontekstu BiH vjerovatno je ta pojava i češća, ali je činjenica da se manje obraćaju za pomoć i teže govore o tome. Nasilje u porodici je krivično djelo po tri zakona u FBiH i RS. U BiH danas se isključivo bavimo posljedicama nasilja, a prevencije i preventivnih programa je jako malo ili ih gotovo nema rekla je rekla je mr.sci. Fatima Bećirović, koordinatorica psihosocijalnog programa Centar za terapiju i rehabilitaciju “Vive Žene”. Ona je dodala da veliki broj djevojčica koje odrastaju u nasilničkom okruženju kasnije za partnera biraju nasilnika, ili muška djeca koja odrastaju u takvim uslovima imaju velike predispozicije da postanu i sami nasilnici. Nasilje nije bolest to je naučeno ponašanje. Statistika pokazuje da se od ukupnog broja žena koje su bile pobjegle ili prijavile nasilnika, čak njih 85% vrate tim istim partnerima.
Prema dostupnim podacima o provođenju Strategije za prethodni period (2007-2010), u 2010. godini zabilježeno je ukupno 5.087 slučajeva nasilja nad djecom, od kojih zanemarivanje i kombinovano nasilje predstavljaju polovicu svih zabilježenih slučajeva nasilja, dok 21,3 posto slučajeva otpada na psihičko nasilje, a 19 posto na ekonomsko zanemarivanje. Fizičko nasilje je zabilježeno u 11 posto slučajeva u ukupnom opsegu nasilja nad djecom u našoj zemlji. „Razgovor o žrtvi nije dovoljan, potrebno je okrenuti se i nasilniku, jer u većini slučajeva on sebe ne vidi kao takvog“, naglašava Bećirovićeva.
Ona dodaje da uloga medija je izrazito važna u kontekstu prenošenja informacija građanima kontinuirano. Naša iskustva govore da svaki medijski istup u okviru teme nasilja povećava broj osoba koje nam se jave za pomoć, pogotovo u vrijeme 16 dana aktivizma kada je tema nasilja gotovo svakodnevno zastupljena u medijima, u tom periodu broj prijava je znatno veći. U skladu s tim jako je važno da kontinuirano imamo praćenje te teme, tj. tokom cijele godine nakon čega bi se, sigurno, veći broj žrtava odlučio progovoriti i potražiti pomoć.
U svakom slučaju važno je da se temi nasilja ne pristupa senzacionalistički jer se radi o vrlo ozbiljnom, osjetljivom i složenom društvenom problemu koji zahtjeva punu pažnju na adekvatno tretiranje.
Doručak sa novinarima je aktivnost u projektu X-Press, koji finansira Evropska unija.