Banjaluka, 7. mart 2013.
“Svega 15 % od oko 4000 hiljade samohranih roditelja na području banjalučke regije, od kojih su većina samohrane majke, redovno prima alimentaciju, 70% je ne prima uopšte, dok je 15% prima neredovno”, izjavila je danas na “doručku sa novinarima” portparolka Udruženja samohranih roditelja “Ponos” Dijana Miljatović.
Prema njenim riječima većina samohranih majki se danas suočava sa brojnim problemima, a alimentacija je samo jedan od njih. “Većina naših članica jedino što traže je hrana. Strašno je da djeca danas gladuju i strašno je što se sve naše akcije svode na stalno prikupljanje hrane, a ne na organizovanje izleta, priredbi ili nekih drugih aktivnosti”, navela je Miljatović, jedna od uvodinčarki na “doručku sa novinarima” koji je Helsinški parlament građana organizovao povodom obilježavanja 8. marta – Međunarodnog dana žena, kako bi skrenuli pažnju da, i pored zakonima proklamovane ravnopravnosti, i dalje u našem društvu žive žene koje su lišene mnogih prava.
Pored samohranih majki, koje nisu prepoznate ni u zakonima RS, u posebno teškom položaju su i žene sa invaliditetom. “Mi se svakodnevno suočavamo sa nizom prepreka, od arhitektonskih barijera koje nam onemogućavaju pristup javnim objektima, do nemogućnosti izbora zanimanja i zapošljavanja, pa do duboko usađenih predrasuda da žena sa invaliditetom ni ne treba da se udaje i zasniva porodicu”, navela je Milena Obradović, predsjednica Saveza paraplegičara RS.
Prema njenim riječima svega tri osnovne škole u Banjaluci su uklonile, odnosno omogućile pristup djeci sa invalidskim kolicima. “Ako je tako u Banjaluci, zamislite tek kako je na selima i u manjim mjestima, gdje mnoge osobe nisu informisalne ni o osnovnim pravima koje imaju”, navela je Obradović.
Aktivistica “Oštre nule” Dražana Lepir najavila je Osmomartovski marš koji će, pod parolom “Ujedinjeni/e protiv patrijarhata”, biti obilježen sutra, 8. marta, simboličnom šetnjom od Narodnog pozorišta do Trga krajine u Banjulci s početkom u 12.00 časova. “Pitanje ravopavnosti polova nije pitanje samo žena, nego i žena i muškaraca koji podjedanko žive u društevno nametnutim im ulogama”, poručila je Lepir.
Inače, inicijativu da se jedan dan u martu proglasi Međunarodnim danom žena pokrenula je Klara Cetkin 1910. godine u Kopenhagenu, na Drugoj internacionalnoj konferenciji žena. Tek kasnije je odlučeno da taj dan bude 8. mart, i da se obilježava u cijelom svijetu.
U Bosni I Hercegovini napravljeni su značajni pomaci na polju zaštite i promocije ženskih ljudskih prava, ali I dalje je učešće žena u političkom životu daleko od zakonom propisanih 40 odsto, svaka četvrta žena u BiH trpi neki vid nasilja, čine većinu nezaposlenih i isključene su iz reformskim procesa koje se vode u BiH.
“Doručak sa novinarima” je jedna od aktivnosti koje Helsinški parlament građana sa Fondacijom Cure realizuje u okviru projekta “X-press II” koji finansira EU.
“Svega 15 % od oko 4000 hiljade samohranih roditelja na području banjalučke regije, od kojih su većina samohrane majke, redovno prima alimentaciju, 70% je ne prima uopšte, dok je 15% prima neredovno”, izjavila je danas na “doručku sa novinarima” portparolka Udruženja samohranih roditelja “Ponos” Dijana Miljatović.
Prema njenim riječima većina samohranih majki se danas suočava sa brojnim problemima, a alimentacija je samo jedan od njih. “Većina naših članica jedino što traže je hrana. Strašno je da djeca danas gladuju i strašno je što se sve naše akcije svode na stalno prikupljanje hrane, a ne na organizovanje izleta, priredbi ili nekih drugih aktivnosti”, navela je Miljatović, jedna od uvodinčarki na “doručku sa novinarima” koji je Helsinški parlament građana organizovao povodom obilježavanja 8. marta – Međunarodnog dana žena, kako bi skrenuli pažnju da, i pored zakonima proklamovane ravnopravnosti, i dalje u našem društvu žive žene koje su lišene mnogih prava.
Pored samohranih majki, koje nisu prepoznate ni u zakonima RS, u posebno teškom položaju su i žene sa invaliditetom. “Mi se svakodnevno suočavamo sa nizom prepreka, od arhitektonskih barijera koje nam onemogućavaju pristup javnim objektima, do nemogućnosti izbora zanimanja i zapošljavanja, pa do duboko usađenih predrasuda da žena sa invaliditetom ni ne treba da se udaje i zasniva porodicu”, navela je Milena Obradović, predsjednica Saveza paraplegičara RS.
Prema njenim riječima svega tri osnovne škole u Banjaluci su uklonile, odnosno omogućile pristup djeci sa invalidskim kolicima. “Ako je tako u Banjaluci, zamislite tek kako je na selima i u manjim mjestima, gdje mnoge osobe nisu informisalne ni o osnovnim pravima koje imaju”, navela je Obradović.
Aktivistica “Oštre Nule” Dražana Lepir najavila je Osmomartovski marš koji će, pod parolom “Ujedinjeni/e protiv patrijarhata”, biti obilježen sutra, 8. Marta, simboličnom šetnjom od Narodnog pozorišta do Trga Krajine u Banjulci s početkom u 12.00 časova. “Pitanje ravnopravnosti polova nije pitanje samo žena, nego i žena i muškaraca koji podjedanko žive u društevno nametnutim im ulogama”, poručila je Lepir.
Inače, inicijativu da se jedan dan u martu proglasi Međunarodnim danom žena pokrenula je Klara Cetkin 1910. godine u Kopenhagenu, na Drugoj internacionalnoj konferenciji žena. Tek kasnije je odlučeno da taj dan bude 8. mart, i da se obilježava u cijelom svijetu.
U Bosni I Hercegovini napravljeni su značajni pomaci na polju zaštite i promocije ženskih ljudskih prava, ali I dalje je učešće žena u političkom životu daleko od zakonom propisanih 40 odsto, svaka četvrta žena u BiH trpi neki vid nasilja, čine većinu nezaposlenih i isključene su iz reformskim procesa koje se vode u BiH.
“Doručak sa novinarima” je jedna od aktivnosti koje Helsinški parlament građana sa Fondacijom CURE realizuje u okviru projekta “X-press II” koji finansira EU.
