Žene i izgradnja mira u Bosni i Hercegovini
Udruženje Žene ženama i Fondacija Friedrich Ebert u saradnji sa Helsinškim parlamentom građana Banja Luka organizuju javnu tribinu pod nazivom „Žene i izgradnja mira u Bosni I Hercegovini: razumjevanjem do pomirenja sa izlječenjem”, čiji je cilj promovisanje uloge i značaja žena u izgradnji mira u Bosni i Hercegovini, a koja će se održati 5. juna 2013. godine u hotelu Bosna s početkom u 12 časova.
O ulogama političkih partija, vjerskih zajednica, lokalne uprave i smaouprave u izgradnji mira, te o ulozi žena i „domaćem“ konceptu izgradnje mira, na javnoj tribini govoriće Lidija Živanović, Helsinški parlament građana Banja Luka i Nada Tešanović, ministarka omladine, porodice i sporta Vlade RS.
Politički konsenzusi i kompromisi koji imaju centralnu ulogu u svim zvaničnim procesima dogovora i pregovora post-ratne tranzicije od rata ka miru u Bosni i Hercegovini, ne uključuju žene. Broj žena u mirovnim inicijativama znatno je veći od broja muškaraca i nekako je obrnuto proporcionalan od njihovog učešća u službenoj političkoj javnosti. Žene i njihovo djelovanje prepoznaje se još od 1992. godine kao proaktivno, nenasilno, zajedničko mirovno angažiranje u reagovanju na postojeće tenzije i krize.
Udruženje Žene ženama i Fondacija Friedrich Ebert u saradnji sa Helsinškim parlamentom građana Banja Luka organizuju javnu tribinu pod nazivom „Žene i izgradnja mira u Bosni I Hercegovini: razumjevanjem do pomirenja sa izlječenjem”, čiji je cilj promovisanje uloge i značaja žena u izgradnji mira u Bosni i Hercegovini, a koja će se održati 5. juna 2013. godine u hotelu Bosna s početkom u 12 časova.
O ulogama političkih partija, vjerskih zajednica, lokalne uprave i samouprave u izgradnji mira, te o ulozi žena i „domaćem“ konceptu izgradnje mira, na javnoj tribini govoriće Lidija Živanović, Helsinški parlament građana Banja Luka i Nada Tešanović, ministarka omladine, porodice i sporta Vlade RS.
Politički konsenzusi i kompromisi koji imaju centralnu ulogu u svim zvaničnim procesima dogovora i pregovora post-ratne tranzicije od rata ka miru u Bosni i Hercegovini, ne uključuju žene. Broj žena u mirovnim inicijativama znatno je veći od broja muškaraca i nekako je obrnuto proporcionalan od njihovog učešća u službenoj političkoj javnosti. Žene i njihovo djelovanje prepoznaje se još od 1992. godine kao proaktivno, nenasilno, zajedničko mirovno angažiranje u reagovanju na postojeće tenzije i krize.
