Banjaluka, 17. septembar 2013.
15. sesija, održana u banjalučkom parku „Dr Mladen Stojanović“ u subotu 14. septembra 2013. godine sa Anom Vilenicom i Lenkom Zelenović podstaknula je, nakon uvodnog izlaganja, razgovor o položaju žena i njihovom pravu da imaju jednake šanse i mogućnosti i dostojanstven rad u savremenom svijetu, koji je odavno u krizi. U opštem siromaštvu, čiji su dio sadašnje države bivše zajedničke domovine Jugoslavije, upravo su žene te koje se prve nađu na udaru krize: izložene su različitima oblicima suptilne ili otvorene diskriminacije, podnose najveći teret tzv. ekonomije brige, prve ostaju bez posla a kad se nađu u stanovitom dobu, veoma teško pronalaze posao. Urednica zbornika „Postajanje majkom u vreme neoliberalnog kapitalizma“i feministička teoretičarka društva Ana Vilenica je govorila o degradaciji svakodnevnog života i o tome kako se tržišne vrijednosti i surova pravila „razlijevaju“ kroz svakodnevni život. Pitanja, koja su postavljali učesnici i učesnice odnosila su se na surogat majčinstvo, porast nasilja nad djecom u porodici, i zašto se ne radi više na popularizovanju i drugih oblika brige o djeci, na primjer, hraniteljska porodica i drugih oblika staranja, koji nije tradicionalno i dominantno sastavljen od majke i oca, djeda i bake. Pjesnikinja – vezillja, stand up komičarka i jedna od najistaknutijih članica umjetničke grupe „Škart“ iz Beograda Lenka Zelenović, i sama majka djeteta sa posebnim potrebama, govorila je o odnosu društva prema ovakvoj djeci. Ona je pokazala svoje „dozidnice“ ili „nove kuvarice“ koje su nekad krasile skoro svaki dom promovišući patrijarhalne vrijednosti. Motivi i poruke, koje na duhovit i jetak način ona šalje su političke („Nova vlast pokaza svima da dil sa đavolom ima“), lične emotivne („U kući je situacija takva, želim da izađem iz pakla“), a nije izostavljena ni ekologija („Zemlja ječi, puca od muke jer je zagađuju ljudske ruke”). Na kraju, zaključeno je da nema velikog razloga za optimizam za poboljšanje rodnih uloga u sadašnjem društvu, u kojem su vrijednosti odavno iskrivljene, no svakako ne treba odustajati od borbe za pravednije društvo.
15. sesija, održana u banjalučkom parku „Dr Mladen Stojanović“ u subotu 14. septembra 2013. godine sa Anom Vilenicom i Lenkom Zelenović podstaknula je, nakon uvodnog izlaganja, razgovor o položaju žena i njihovom pravu da imaju jednake šanse i mogućnosti i dostojanstven rad u savremenom svijetu, koji je odavno u krizi. U opštem siromaštvu, čiji su dio sadašnje države bivše zajedničke domovine Jugoslavije, upravo su žene te koje se prve nađu na udaru krize: izložene su različitima oblicima suptilne ili otvorene diskriminacije, podnose najveći teret tzv. ekonomije brige, prve ostaju bez posla a kad se nađu u stanovitom dobu, veoma teško pronalaze posao. Urednica zbornika „Postajanje majkom u vreme neoliberalnog kapitalizma“i feministička teoretičarka društva Ana Vilenica je govorila o degradaciji svakodnevnog života i o tome kako se tržišne vrijednosti i surova pravila „razlijevaju“ kroz svakodnevni život. Pitanja, koja su postavljali učesnici i učesnice odnosila su se na surogat majčinstvo, porast nasilja nad djecom u porodici, i zašto se ne radi više na popularizovanju i drugih oblika brige o djeci, na primjer, hraniteljska porodica i drugih oblika staranja, koji nije tradicionalno i dominantno sastavljen od majke i oca, djeda i bake. Pjesnikinja – vezillja, stand up komičarka i jedna od najistaknutijih članica umjetničke grupe „Škart“ iz Beograda Lenka Zelenović, i sama majka djeteta sa posebnim potrebama, govorila je o odnosu društva prema ovakvoj djeci. Ona je pokazala svoje „dozidnice“ ili „nove kuvarice“ koje su nekad krasile skoro svaki dom promovišući patrijarhalne vrijednosti. Motivi i poruke, koje na duhovit i jetak način ona šalje su političke („Nova vlast pokaza svima da dil sa đavolom ima“), lične emotivne („U kući je situacija takva, želim da izađem iz pakla“), a nije izostavljena ni ekologija („Zemlja ječi, puca od muke jer je zagađuju ljudske ruke”). Na kraju, zaključeno je da nema velikog razloga za optimizam za poboljšanje rodnih uloga u sadašnjem društvu, u kojem su vrijednosti odavno iskrivljene, no svakako ne treba odustajati od borbe za pravednije društvo.
