Predstavnici Helsinškog parlamenta građana Banjaluka i Fondacija „Cure“ u subotu su organizovali doručak sa novinarima na temu „Inkluzija u bh. obrazovanju“. Tokom sastanka akcenat je stavljen na uslove školovanja djece sa invaliditetom u BiH jer u našoj zemlji nijedna škola nije u potpunosti arihtektonski prilagođena učenicima sa invaliditetom.
Osim arhitektonskih barijera, školama nedostaju didaktički materijali i defektolozi koji bi pomagali nastavnicima i profesorima u nastavnom procesu. Zbog nedostatka defektologa na tržištu rada, nastavni kadar u školama u RS jedinu vrstu pomoći u inkluziovnom nastavnom procesu dobija od jednog mobilnog tima defektologa koji je zadužen za pružanje podrške svim školama u RS.
Učesnici sastanka su bili psihologinja Nikolina Milutinović iz Osnovne škole „Petar Kočić“ iz Prijedora, učiteljica Sanja Bajić iz Osnovne škole „Vojislav Ilić“ u Krupi na Vrbasu, te asistentkinja u nastavi i aktivistkinja udruženja „Djeca svjetlosti“ Jovana Jankovski.
Psihologinja Nikolina Milutinović prisutne je podsjetila da djeca u RS mogu da se školuju u tri kategorije: „specijalnim ustanovama“, „specijalnim odjeljenima“ u okviru redovnih škola koja se polako gase, te u procesu inkluzivne nastave u osnovnim školama.
„Procesu inkluzije u BiH mora se pristupiti mnogo sistematičnije, jer svi učesnici procesa inkluzije moraju da preduzmu odgovornost. Veliku ulogu u prihvatanju djece sa invaliditetom u školama imaju roditelji“, poručila je Nikolina Milutinović.
Ovu tezu potvrđuje i podatak poražavajuće rezultate istraživanja koje su u našoj zemlji proveli USAID, Delegacija Evropske unije u BiH i UNICEF, a prema kojima jedna trećina roditelja u BiH smatra neprihvatljivim da dijete sa intelektualnim smetnjama pohađa isti razred sa njihovom djecom.
Učesnici su zaključili i da problem inkluzije treba posmatrati i iz ugla nastavnog kadra u RS, koji najčešće nije adekvatno obučen i osposobljen za rad sa djecom sa invaliditetom. Kao poseban problem identifikovana je i kategorizacija djece sa invaliditetom. Postavljeno je pitanje koliko je adekvatna kategorizacija koju u najvećem broju slučajeva ne vrši kompletan tim stručnjaka, te nedovoljno zastupljena potreba eventualne rekategorizacije djece pri upisu u srednje škole.
„Kao asistentu u nastavi, nije mi bila pružena nikakva obuka niti sam imala bilo kakve smjernice za rad od strane Ministarstva ili osoblja škole. Moje kolege i ja se moramo snalaziti i donekle improvizovati u radu sa djecom sa invaliditetom“, rekla je Milutinović, koja je ranije radila i kao asistent u nastavi.
Predstavnica Ombudsmana za djecu RS Zlata Hadžić – Bajrić naglasila je da arhitektonske prepreke i dalje predstavljaju ograničavanje prava djece kada je riječ o pravu na izbor škole i zanimanja za ovu djecu.
„Doručak sa novinarima“ jedna je od aktivnosti u okviru projekta X-Press II čiji cilj je senzibilizacija medija za izvještavanje o marginalizovanim i ranjivim grupama u našem društvu kako bi, preko medija, uticali na relevantne institucije da poboljšaju javnepolitike i prakse prema ovim kategorijama stanovništva. Projekat finansira Evropska unija.
Predstavnici Helsinškog parlamenta građana Banjaluka i Fondacija „Cure“ u subotu su organizovali doručak sa novinarima na temu „Inkluzija u bh. obrazovanju“. Tokom sastanka akcenat je stavljen na uslove školovanja djece sa invaliditetom u BiH jer u našoj zemlji nijedna škola nije u potpunosti arihtektonski prilagođena učenicima sa invaliditetom.
Osim arhitektonskih barijera, školama nedostaju didaktički materijali i defektolozi koji bi pomagali nastavnicima i profesorima u nastavnom procesu. Zbog nedostatka defektologa na tržištu rada, nastavni kadar u školama u RS jedinu vrstu pomoći u inkluziovnom nastavnom procesu dobija od jednog mobilnog tima defektologa koji je zadužen za pružanje podrške svim školama u RS.
Učesnici sastanka su bili psihologinja Nikolina Milutinović iz Osnovne škole „Petar Kočić“ iz Prijedora, učiteljica Sanja Bajić iz Osnovne škole „Vojislav Ilić“ u Krupi na Vrbasu, te asistentkinja u nastavi i aktivistkinja udruženja „Djeca svjetlosti“ Jovana Jankovski.
Psihologinja Nikolina Milutinović prisutne je podsjetila da djeca u RS mogu da se školuju u tri kategorije: „specijalnim ustanovama“, „specijalnim odjeljenima“ u okviru redovnih škola koja se polako gase, te u procesu inkluzivne nastave u osnovnim školama.
„Procesu inkluzije u BiH mora se pristupiti mnogo sistematičnije, jer svi učesnici procesa inkluzije moraju da preduzmu odgovornost. Veliku ulogu u prihvatanju djece sa invaliditetom u školama imaju roditelji“, poručila je Nikolina Milutinović.
Ovu tezu potvrđuje i podatak poražavajuće rezultate istraživanja koje su u našoj zemlji proveli USAID, Delegacija Evropske unije u BiH i UNICEF, a prema kojima jedna trećina roditelja u BiH smatra neprihvatljivim da dijete sa intelektualnim smetnjama pohađa isti razred sa njihovom djecom.
Učesnici su zaključili i da problem inkluzije treba posmatrati i iz ugla nastavnog kadra u RS, koji najčešće nije adekvatno obučen i osposobljen za rad sa djecom sa invaliditetom. Kao poseban problem identifikovana je i kategorizacija djece sa invaliditetom. Postavljeno je pitanje koliko je adekvatna kategorizacija koju u najvećem broju slučajeva ne vrši kompletan tim stručnjaka, te nedovoljno zastupljena potreba eventualne rekategorizacije djece pri upisu u srednje škole.
„Kao asistentu u nastavi, nije mi bila pružena nikakva obuka niti sam imala bilo kakve smjernice za rad od strane Ministarstva ili osoblja škole. Moje kolege i ja se moramo snalaziti i donekle improvizovati u radu sa djecom sa invaliditetom“, rekla je Milutinović, koja je ranije radila i kao asistent u nastavi.
Predstavnica Ombudsmana za djecu RS Zlata Hadžić – Bajrić naglasila je da arhitektonske prepreke i dalje predstavljaju ograničavanje prava djece kada je riječ o pravu na izbor škole i zanimanja za ovu djecu.
„Doručak sa novinarima“ jedna je od aktivnosti u okviru projekta X-Press II čiji cilj je senzibilizacija medija za izvještavanje o marginalizovanim i ranjivim grupama u našem društvu kako bi, preko medija, uticali na relevantne institucije da poboljšaju javnepolitike i prakse prema ovim kategorijama stanovništva. Projekat finansira Evropska unija.
J.D.
