Članice Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH Inela Hadžć, Tijana Cvjetićanin i Dragana Dardić juče su, pred Odborom za evropske integracije i regionalnu saradnju Narodne skupštine Republike Srpske, predstavile Alternativni izvještaj o napretku BiH za 2015. godinu.
Alternativni izvještaj predstavlja zajednički napor više desetina osoba i organizacija, čiji je zajednički cilj bio da, iz ugla organizacija civilnog društva, predstave aktuelno stanje integracija Bosne i Hercegovine, a sa ciljem uticanja na formulisanje zvaničnog Izvještaja o napretku, koji kreira Evropska komisija i koji se objavljuje svake godine u oktobru.
Članice Inicijative su članovima Odobra predstavile nalaze iz Izvještaja koji se tiču funkcionisanja države, parlamenata i vlada, javne uprave, civilnog društva, te ljudskih prava, sa posebnim osvrtom na prava žena i prava osoba sa invaliditetom.
„Kad je riječ o radu parlamenata i vlada dominantan je zaključak da smo imali problem u formiranju vlasti i da su ponovo probijeni zakonski rokovi. U Federaciji i BiH vlast je formirana u posljednjim časovima prije isticanja Odluke o prijevremenom finansiranju, dok je u Republici Srpskoj Narodna skupština konstituisana samo nekoliko dana nakon objavljivanja snimka o kupovini poslanika. Do sada nijedno tužilačko ili istražno tijelo nije pokrenulo istraguu vezi sa ovim snimkom, a s druge strane, novinari koji su objavili snimak su bili izloženi policijskom isljeđivanju, te pretresu prostorija redakcije“, rekla je Tijana Cvjetićanin, aktivistica nevladine organizacije „Zašto ne“. Ona je dodala i da je proces provedbe odluka Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima “Sejdić i Finci” i “Zornić protiv BiH” u potpunosti marginalizovan i da više ne predstavlja predmet rasprave, dok je „interes međunarodne zajednice preusmjeren na ekonomsko-socijalna pitanja“.
Prestavljajući dio Alterantivnog izvještaja koji se odnosi na prava žena, Dragana Dardić, aktivistica Helsinškog paralmenta građana Banjaluka, je istakla da je zastupljenost žena u parlamentima na svim nivoima i dalje ispod Zakonom o ravnopravnosti polova predviđenih 40%, da su žene u BiH izložene diskriminaciji i u pristupu ekonomskim i socijalnim pravima, naročito u zapošljavanju i upravljanju javnim preduzećima, da i dalje postoje velike razlike u ostvarivanju prava na porodiljsko odsustva i naknade u BiH, a posebno se osvrnula pitanje (ne)isplaćivanja alimentacije za izdržavanje djece.
“Prema posljednjim istraživanjima preko 80% obveznika izbjegava plaćanje alimentacije za djecu i uopšte ne doprinose izdržavanju djeteta, što samohrane roditelje, uglavnom majke, i djecu dovodi u vrlo težak položaj. Izvršni postupci naplate alimentacije idu sporo, a samohrani roditelji nisu oslobođeni ni plaćanja sudskih taksi, čak ni kada se drugi roditelj proglasi krivim za njeno neplaćanje. Iako je neplaćanje alimentacije krivično djelo za koje je zaprijećena kazna od mjesec dana do tri godine zatvora, u posljednjih 25 godina kazna zatvora nikom nije izrečena“, rekla je Dardić .
Prezentujući stanje u oblasti poštivanja prava osoba sa invaliditetom, Dardić je navela da je svega 3% zakona i drugih pratećih propisa na kantonalom, entitetskom I državnom nivouusaglašeno sa UN Konvencijom o pravima osoba sa invalditetom, te da se ova populacija svakodnevno susreće sa nizom problema kao što su fizičke barijere u pristupu javnim objektima, neprilagođenostobrazovnog sistema za sprovodjenje inkluzvine nastave, i velika neujednačenost između primanja koja ostavaruju ratni vojni invalidi i tzv. mirnodopski invalidi, odnosno ona lica čija invalidnost nije uzrokovana ratnim dejstvima već nekim drugim okolnostima.