Ženska alternativna vlada BiH: Godinu dana kasnije
Podsjetimo se: Na promociji Vlade u Banjaluci 16. septembra 2012. godine istaknuto je da će Ženska vlada, kao neformalni politički subjekt na javnoj sceni BiH, artikulisati stavove i potrebe građanki i građana BiH, ukazivati na probleme i predlagati rješenja te angažovati se na povećanju učešća i uticaja žena u društveno-političkom životu. Rečeno – učinjeno. I to, zamislite, bez partijske diktature i muške nomenklature i odlaska po sopstveno mišljenje. Jer ministarke Alternativne vlade vjeruju da su žene drugačija snaga za promjene.
Nedugo nakon prvog okupljanja i donošenja strateških dokumenata i akcionog plana za period od četiri godine, koliko traje mandat ove Vlade, za prvu Predsjednicu izabrana je Murisa Marić i uslijedila su reagovanja na neke probleme. A njih je u ovoj našoj postratnoj Dejtonskoj i post-tranzicijskoj BiH tako mnogo. Zbog političke podijeljenosti i neizvjesnosti, nema velikih ulaganja, stopa nezaposlenosti je i dalje velika, te su udruženi, apatija i pesimizam, zavladali kod naših ljudi u mjeri da prestanu vjerovati da će stvari ikad krenuti nabolje.
Jedno od prvih reagovanja Ženske alternativne vlade bio je zajednički apel sa Ženskom mrežom BiH u osudi učestalog nasilja nad djevojčicama, djevojkama i ženama u BiH u kojem se, od vlasti na svim nivima, tražilo da kazni počinioce nasilja i pruži odgovarajuću zaštitu žrtvama, promovišući princip nulte tolerancije za nasilje nad ovom ranjivom društvenom kategorijom. Dalje, upućen je apel Parlamentarnoj skupštini BiH da usvoji Zakon o jedinstvenom JMBG, koji je podigao javnost i građane BiH na noge. U vrijeme kad „bijela kuga“ i destimulativna natalitetna politika vladaju, građani BiH su ostali osupnuti bezobzirnošću parlamentaraca zarobljenih u igri njihovih uskogrudih političkih interesa ostavljajući novorođenčad bez identiteta.
Žene na selu su posebna priča i to ne samo u našoj zemlji. O tome kako je teško obrazovati se, započeti sopstveni posao te boriti se protiv duboko ukorijenjenih predrasusa i steretipa o mjestu žene u seoskim sredinama, najbolje zna ministarka za ruralni razvoj Slađa Ujić iz Gučeva kraj Rogatice. Nadamo se da će njen trud i borbu, koja se nastavlja, prepoznati i Svjetska ženska fondacija, kod koje smo kandidovali Slađu za međunarodnu nagradu za žensku kreativnost u ruralnom životu, koju 15. oktobra na Međunarodni dan seoskih žena, ova Fondacija dodjeljuje već skoro dvadeset godina.
Vlada se pridružila i obilježavanju 5. juna – Dana zaštite okoline, apelujući na građane da vode računa o količinama hrane koju kupuju, pripremaju i bacaju u svojim domaćinstvima. Ovim apelom Ženska vlada je dala svoj skromni, ali ne manje važan doprinos važnosti očuvanja okoline i neprestanih napora na uspostavljanju ravnoteže svjetskog stanovništva između potreba i ograničenih resursa.
U julu je Ženska vlada pozvala državnu i entitetske vlade u BiH da usklade krivično zakonodavstvo sa Konvencijom Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i zlostavljanja – Lanzarote konvencijiom, koju je BiH ratifikovala u septembru 2012. godine. Ova konvencija, kao potpuno novi međunarodni dokument i pravni osnov za daljnju dogradnju zakona, definiše pojmove seksualnog iskorištavanja i seksualne zloupotrebe djece, a „dijete“ kao svako lice mlađe od 18 godina i uvodi druge mehanizme zaštite i pružanja pomoći, precizirajući, između ostalog, da se zastara za krivično gonjenje za krivično djelo seksualne zloupotrebe i iskorišćavanja djece računa od dana punoljetstva djeteta.
Jedan od načina da pokaže da stručnjački kapaciteti Ženske vlade mogu biti mobilisani i iskorišćeni u saradnji sa lokalnim vlastima i organizacijama civilnog društva je i Javni poziv, koji je Vlada ljetos raspisala, za dodjelu bespovratne finansijske pomoći pojedincima i/ili organizacijama u nerazvijenim i ruralnim sredinama BiH. Naše alternativne ministarke su duboko svjesne bolne činjenice da sredstva, koja će biti prikupljena na donatorskoj večeri, upriličenoj na jesen ove godine, neće riješiti sve probleme, ali znaju da nekad i to malo može nekome da bude veliko. Na kraju krajeva, samo formiranje i djelovanje Ženske vlade u proteklih dvanaest mjeseci(www.zenskastranapolitike.hcabl.org), koju čine sposobne, marljive, no nadasve samosvjesne i uporne žene, na trnovitom putu za promjene i bolji život u ovoj maloj i napaćenoj, ali prelijepoj zemlji, je itekako značajan demant pesimizma i apatije.
Podsjetimo se: Na promociji Vlade u Banjaluci 16. septembra 2012. godine istaknuto je da će Ženska vlada, kao neformalni politički subjekt na javnoj sceni BiH, artikulisati stavove i potrebe građanki i građana BiH, ukazivati na probleme i predlagati rješenja te angažovati se na povećanju učešća i uticaja žena u društveno-političkom životu. Rečeno – učinjeno. I to, zamislite, bez partijske diktature i muške nomenklature i odlaska po sopstveno mišljenje. Jer ministarke Alternativne vlade vjeruju da su žene drugačija snaga za promjene.
Nedugo nakon prvog okupljanja i donošenja strateških dokumenata i akcionog plana za period od četiri godine, koliko traje mandat ove Vlade, za prvu Predsjednicu izabrana je Murisa Marić i uslijedila su reagovanja na neke probleme. A njih je u ovoj našoj postratnoj Dejtonskoj i post-tranzicijskoj BiH tako mnogo. Zbog političke podijeljenosti i neizvjesnosti, nema velikih ulaganja, stopa nezaposlenosti je i dalje velika, te su udruženi, apatija i pesimizam, zavladali kod naših ljudi u mjeri da prestanu vjerovati da će stvari ikad krenuti nabolje.
Jedno od prvih reagovanja Ženske alternativne vlade bio je zajednički apel sa Ženskom mrežom BiH u osudi učestalog nasilja nad djevojčicama, djevojkama i ženama u BiH u kojem se, od vlasti na svim nivima, tražilo da kazni počinioce nasilja i pruži odgovarajuću zaštitu žrtvama, promovišući princip nulte tolerancije za nasilje nad ovom ranjivom društvenom kategorijom. Dalje, upućen je apel Parlamentarnoj skupštini BiH da usvoji Zakon o jedinstvenom JMBG, koji je podigao javnost i građane BiH na noge. U vrijeme kad „bijela kuga“ i destimulativna natalitetna politika vladaju, građani BiH su ostali osupnuti bezobzirnošću parlamentaraca zarobljenih u igri njihovih uskogrudih političkih interesa ostavljajući novorođenčad bez identiteta.
Žene na selu su posebna priča i to ne samo u našoj zemlji. O tome kako je teško obrazovati se, započeti sopstveni posao te boriti se protiv duboko ukorijenjenih predrasusa i steretipa o mjestu žene u seoskim sredinama, najbolje zna ministarka za ruralni razvoj Slađa Ujić iz Gučeva kraj Rogatice. Nadamo se da će njen trud i borbu, koja se nastavlja, prepoznati i Svjetska ženska fondacija, kod koje smo kandidovali Slađu za međunarodnu nagradu za žensku kreativnost u ruralnom životu, koju 15. oktobra na Međunarodni dan seoskih žena, ova Fondacija dodjeljuje već skoro dvadeset godina.
Vlada se pridružila i obilježavanju 5. juna – Dana zaštite okoline, apelujući na građane da vode računa o količinama hrane koju kupuju, pripremaju i bacaju u svojim domaćinstvima. Ovim apelom Ženska vlada je dala svoj skromni, ali ne manje važan doprinos važnosti očuvanja okoline i neprestanih napora na uspostavljanju ravnoteže svjetskog stanovništva između potreba i ograničenih resursa.
U julu je Ženska vlada pozvala državnu i entitetske vlade u BiH da usklade krivično zakonodavstvo sa Konvencijom Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i zlostavljanja – Lanzarote konvencijiom, koju je BiH ratifikovala u septembru 2012. godine. Ova konvencija, kao potpuno novi međunarodni dokument i pravni osnov za daljnju dogradnju zakona, definiše pojmove seksualnog iskorištavanja i seksualne zloupotrebe djece, a „dijete“ kao svako lice mlađe od 18 godina i uvodi druge mehanizme zaštite i pružanja pomoći, precizirajući, između ostalog, da se zastara za krivično gonjenje za krivično djelo seksualne zloupotrebe i iskorišćavanja djece računa od dana punoljetstva djeteta.
Jedan od načina da pokaže da stručnjački kapaciteti Ženske vlade mogu biti mobilisani i iskorišćeni u saradnji sa lokalnim vlastima i organizacijama civilnog društva je i Javni poziv, koji je Vlada ljetos raspisala, za dodjelu bespovratne finansijske pomoći pojedincima i/ili organizacijama u nerazvijenim i ruralnim sredinama BiH. Naše alternativne ministarke su duboko svjesne bolne činjenice da sredstva, koja će biti prikupljena na donatorskoj večeri, upriličenoj na jesen ove godine, neće riješiti sve probleme, ali znaju da nekad i to malo može nekome da bude veliko. Na kraju krajeva, samo formiranje i djelovanje Ženske vlade u proteklih dvanaest
mjeseci(www.zenskastranapolitike.hcabl.org), koju čine sposobne, marljive, no nadasve samosvjesne i uporne žene, na trnovitom putu za promjene i bolji život u ovoj maloj i napaćenoj, ali prelijepoj zemlji, je itekako značajan demant pesimizma i apatije.
