Marginalizovane grupe najizloženije govoru mržnje na internetu

dorucak-BL-9.11.2013
Marginalizovane grupe najizloženije govoru mržnje na internetu
Banja Luka, 9. novembar 2013.
Međunarodni dan borbe protiv fašizma, rasizma i ksenofobije (9. novembra) posvećen je borbi protiv mržnje na internetu, a tim povodom Helsinški parlament građana je organizovao doručak sa novinarima iz printanih i elektronskih bh. medija.
Predstavnici sedme sile, članovi Vijeća za štampu BiH i Regulatorne agencije za komunikacije BiH na sastanku su diskutovali o zakonskoj nedefinisanosti internet prostora, mogućnostima njegove regulacije, te analizirali domaću medijsku panoramu.
Opšti zaključak sastanka je da se govor mržnje iz „klasičnih medija“ preselio na internet, jer štampani mediji, radio i televizija podliježu strogim zakonskim regulativama, dok internet, kao i u ostatku svijeta, ostaje van dometa kontrole. Mišljenja novinara i regulatora o tome da li treba uspostaviti regulatorna tijela i odgovarajući zakonski okvir kontrole internet prostora su podijeljena. Jedni su opredjeljeni da se red na internetu može uvesti samo uspostavljanjem kontrole „on line“ prostora, dok su drugi učesnici sesije zastupali tezu o tome kako internet treba da ostane slobodan medij koji će i dalje moći da garantuje slobodu govora i mišljenja.
Između ostalog, ocijenjeno je da su govor mržnje i raspirivanje vjerske i nacionalne netrpeljivosti najizraženiji na portalima – u rubrici komentari.
U BiH niko sa sigurnošću ne može da kaže koliko imamo registrovanih portala, a prema posljednjim podacima Vijeća za štampu čak se za oko 50 ne zna ko ih uređuje niti ko je vlasnik. Predsjedavajući žalbene komisije Vijeća za štampu BiH prof. dr Miodrag Živanović podsjetio je da Vijeće već dvije godine pokušava da reguliše prostor „on line“ medija u BiH, te da komentari i dalje pripadaju najkritičnijoj kategoriji izvora govora mržnje.
Šef banjalučke kancelarije Regulatorne agencije za komunikacije BiH Boris Kujundžić podsjetio je da je i Evropska unija u posljednje vrijeme polemiše o tome da li se baviti ozbiljnom regulacijom sadržaja interneta ili da se propišu minimalni tehnički uslovi koje bi trebao da ima internet servis provajder ili portal. Zaključak predstavnika medija i regulatornih tijela na doručku je bio da se pitanju regulacije interneta treba ozbiljno pristupiti, a da u prevenciji i rješvanju problema govora mržnje treba da učestvuju svi nivoi vlasti, kao i cjelokupna medijska zajednica u BiH.
Sprečavanje govora mržnje sa akcentom na mlade ove godine je i u fokusu Generalnog direktorata za demokratiju Savjeta Evrope. Naime, Savjet Evrope je pokrenuo globalnu kampanju za borbu protiv govora mržnje na internetu, a kampanja će se provoditi u 38 država članica.
„Doručak sa novinarima“ je jedna od aktivnosti u okviru projekta X-Press II, koji finansira Evropska unija.


Međunarodni dan borbe protiv fašizma, rasizma i ksenofobije (9. novembra) posvećen je borbi protiv mržnje na internetu, a tim povodom Helsinški parlament građana je organizovao doručak sa novinarima iz printanih i elektronskih bh. medija.

Predstavnici sedme sile, članovi Vijeća za štampu BiH i Regulatorne agencije za komunikacije BiH na sastanku su diskutovali o zakonskoj nedefinisanosti internet prostora, mogućnostima njegove regulacije, te analizirali domaću medijsku panoramu.
Opšti zaključak sastanka je da se govor mržnje iz „klasičnih medija“ preselio na internet, jer štampani mediji, radio i televizija podliježu strogim zakonskim regulativama, dok internet, kao i u ostatku svijeta, ostaje van dometa kontrole. Mišljenja novinara i regulatora o tome da li treba uspostaviti regulatorna tijela i odgovarajući zakonski okvir kontrole internet prostora su podijeljena. Jedni su opredjeljeni da se red na internetu može uvesti samo uspostavljanjem kontrole „on line“ prostora, dok su drugi učesnici sesije zastupali tezu o tome kako internet treba da ostane slobodan medij koji će i dalje moći da garantuje slobodu govora i mišljenja.
Između ostalog, ocijenjeno je da su govor mržnje i raspirivanje vjerske i nacionalne netrpeljivosti najizraženiji na portalima – u rubrici komentari.
U BiH niko sa sigurnošću ne može da kaže koliko imamo registrovanih portala, a prema posljednjim podacima Vijeća za štampu čak se za oko 50 ne zna ko ih uređuje niti ko je vlasnik. Predsjedavajući žalbene komisije Vijeća za štampu BiH prof. dr Miodrag Živanović podsjetio je da Vijeće već dvije godine pokušava da reguliše prostor „on line“ medija u BiH, te da komentari i dalje pripadaju najkritičnijoj kategoriji izvora govora mržnje.dorucak-BL-9.11.2013-2
Šef banjalučke kancelarije Regulatorne agencije za komunikacije BiH Boris Kujundžić podsjetio je da je i Evropska unija u posljednje vrijeme polemiše o tome da li se baviti ozbiljnom regulacijom sadržaja interneta ili da se propišu minimalni tehnički uslovi koje bi trebao da ima internet servis provajder ili portal. Zaključak predstavnika medija i regulatornih tijela na doručku je bio da se pitanju regulacije interneta treba ozbiljno pristupiti, a da u prevenciji i rješvanju problema govora mržnje treba da učestvuju svi nivoi vlasti, kao i cjelokupna medijska zajednica u BiH.
Sprečavanje govora mržnje sa akcentom na mlade ove godine je i u fokusu Generalnog direktorata za demokratiju Savjeta Evrope. Naime, Savjet Evrope je pokrenuo globalnu kampanju za borbu protiv govora mržnje na internetu, a kampanja će se provoditi u 38 država članica.
„Doručak sa novinarima“ je jedna od aktivnosti u okviru projekta X-Press II, koji finansira Evropska unija.



Facebook
Twitter
LinkedIn

Najnovije vijesti