Prvo pitanje ravnopravnosti spolova koje je Evropska unija pravno regulisala odnosi se na razliku plata muškaraca i žena. U Ugovoru iz 1957. godine kojim je osnovana Evropska ekonomska zajednica, začetnica Evropske unije, sadržana je odredba o ravnopravnosti u pogledu jednake plate za jednak rad muškaraca i žena, a kasnije u Povelji o osnovnim pravima Evropske unije utvrđuje se da mora biti osigurana ravnopravnost žena i muškaraca na svim područjima, uključujući zapošljavanje, rad i platu kao i da načelo ravnopravnosti ne sprečava države članice da zadrže ili usvoje mjere kojima se predviđaju posebne pogodnosti u korist nedovoljno zastupljenog spola.
Nažalost, prema istraživanjima, skoro svuda u svijetu, a i u Bosni i Hercegovini, prosječne plate muškaraca su i dalje više nego prosječne plate žena. Rezultati istraživanje, koje je povodom Međunarodnog dana žena proveo portal Paylab.com u saradnji sa lokalnim portalima koji prikupljaju podatke o platama u kojem je učestvovalo 13 država, pokazuju da je svega 6 % od svih zaposlenih žena među najbolje plaćenim zaposlenicima u odnosu na 13 % muškaraca.
Sudeći prema istraživanju, žene i dalje biraju profesije koje se tradicionalno smatraju „poželjnim ili podobnim“ za žene, a koje su u većini slučajeva manje plaćene od onih „tradicionalno muških“ zanimanja. U glavnom gradu Bosne i Hercegovine, razlika u platama između žena i muškaraca na istim zanimanjima je čak 25 %, pa tako prosječna plata programera iznosi 1713,18 KM dok je prosječna plata žene na istoj poziciji 1344,20 KM, marketing menadžer će zaraditi 1518 KM dok će marketing menadžerica zaraditi tek 1344,20 KM. Slična situacija je i u drugim branšama.
Osim ograničenja u izboru zanimanja, žene vrlo često izbjegavaju menađerske pozicije koje su najbolje plaćene, pa je broj muškaraca na vodećim pozicijama dvostruko veći od žena, no razlike u plati su izražene i na vodećim menadžeskim pozicijama pa će tako najbolje plaćena žena zaraditi tek 78 % plate najbolje plaćenog muškarca.
Iako bi razlike u plati trebale biti minimalne i zavisiti isključivo od radnog iskustva ili specijalnih vještina zaposlenika na istoj poziciji, to nažalost, u Bosni i Hercegovini nije slučaj. Jednake plate nisu samo pitanje diskriminacije i ravnopravnosti spolova, one jačaju i ekonomski sektor budući da žene koje više zarađuju, više i troše.
Iako je društvo napredovalo po pitanju rodne ravnopravnosti, istraživanja pokazuju da je pred nama još mnogo posla. Mijenjanje obrazovnog sustava, podizanje svijeti o rodnoj ravnopravnosti, te uticaj na kompanije koje bi trebale imati u vidu da razlike u platama samo na osnovu spolne razlike predstavlju diskiminaciju.
Tekst preuzet sa: www.salines.info
