Nacrt Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, kojim je proširena definicija nasilja prema ženama i definisan femicid kao lišenje života, je povučen iz procedure jer je Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske odustalo od njega, bez ikakvog obrazloženja.
Očigledno da poražavajuća crna statistika nije bila dovoljna da vlasti Republike Srpske uvide potrebu donošenja ovog Zakona i da unaprijede zaštitu od nasilja u porodici i nasilju prema ženama. Prema zvaničnim podacima o stopi kriminaliteta u Republici Srpskoj, nasilje u porodici, prema prijavljenom broju slučajeva je na prvom mjestu. Prosječan broj prijava na mjesečnom nivou za 2023. godinu je 100, a broj žrtava znatno veći. Prošle godine u BiH je ubijeno deset žena uz sedam pokušaja ubistava. Tokom poslednje dvije i po godine skoro 1.500 žena i djece zbrinuto je u sigurnim kućama širom BiH. Broj izrečenih mjera za zaštitu žrtava je 10% od ukupnog broja prijava, a procesuira se samo 35% slučajeva. Žene i djeca su predominantne žrtve i taj broj se iz godine u godinu povećava, a načini femicida bivaju sve brutalniji i učestaliji.
Da je ovaj Zakon izglasan, unaprijedio bi se postupak izricanja hitnih mjera zaštite, omogućio bi ženama koje su izložene nasilju da na vlastiti zahtjev budu smještene u sigurnu kuću i dobiju senzibilisanu podršku u oporavku. Takođe, omogućio bi ženama koje su žrtve da budu na njima razumljiv način informisane od institucija koje su prepoznate kao subjekti zaštite.
Međutim, više od 20 desničarskih, populističkih i klerikalnih organizacija se zalažu za tradicionalne vrijednosti, uz javnu podršku predsjednika i premijera Republike Srpske i političkih stranaka koje imaju većinu u Skupštini Republike Srpske, unazad mjesecima su zahtjevali da se ovaj Zakon povuče iz daljnje procedure. Njihovo obrazloženje se zasniva na neutemeljenim tezama da zakon ugrožava tradicionalnu porodicu, te uvodi takozvanu LGBTIQ+ i rodnu ideologiju u zakonsku regulativu.
Da li to znači da je nasilje nad ženama i djecom sastavni dio tradicionalne porodice? Kako vlasti Republike Srpske opravdavaju povlačenje Zakona iz procedure kada sve veći broj žena doživljava nasilje u porodici i kada je sve više žena ubijeno samo zato što su žene.
Organizacije civilnog društva, pojedinci i pojedinke, zahtjevamo od Ministarstva porodice, omladine i sporta Republike Srpske javno obrazloženje za povlačenje Nacrta Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama.
Bez obzira što je odložena mogućnost unapređenja zakonodavnog okvira, u cilju obezbjeđenja što adekvatnije zaštite žena i djece od nasilja, apelujemo na sve subjekte zaštite koji su kao takvi prepoznati u važećem Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, da dosljedno i odgovorno nastave sa primjenom postojećih odredbi.
Potpisnice saopštenja:
Organizacije, inicijative i fondacije:
- Fondacija Lara, Bijeljina
- Sarajevski otvoreni centar
- Fondacija Udružene žene
- Helsinški parlament građana Banja Luka
- BASOC
- Project Genesis
- DON, Prijedor
- UG Srce na dlanu
- eTrafika
- Radnička solidarnost BiH
- Transparency International u BiH
- UNSA Geto
- KVART Prijedor
- Inicijativa Građanke za ustavne promjene – 36 članica i pojedinki iz BiH
- Fondacija CURE
- Kuća ljudskih prava Banja Luka
- Mreža mira – 260 organizacija iz BiH
- Vive žene, Zenica
- NVO Udruženje građanki Grahovo
- Inicijativa Građanki/a Mostar
- Ured Trag fondacija u BiH
- Udruženje „Novi put“
- Udruge PRAVI PUT
- Banjalučki centar za ljudska prava
- UG Oštra nula
- Nera, Konjic
- Udruženje Forma F, Mostar
- Zdravo da ste, Banja Luka
Zatim:
Pojedinci/e:
- Rubina Čengić, aktivistkinja i novinarka
- Bojana Mijić, aktivistkinja
- Srđan Puhalo, psiholog i istraživač
- Danijela Majstorović, aktivistkinja, Univerzitet u Banjaluci
- Murisa Marić, aktivistkinja
- Besima Borić, aktivistkinja i političarka
- Đulija Aćimović, aktivistkinja
- Jadranka Miličević, aktivistkinja
- Azra Okić, političarka
- Maida Zagorac, aktivistkinja
- Esma Drkenda, aktivistkinja
- Erduan Katana, aktivista I novinar
- Gordana Katana, aktivistkinja I novinarka
- Tamara Miščević, aktivistkinja
- Nemanja Tubonjić, aktivista
- Milica Pralica, aktivistkinja
- Jasna Bakšić-Muftić, Univerzitet u Sarajevu
- Zlatiborka Popov Momčinović, Univerzitet u Istočnom Sarajevu
- Amila Ždralović, Univerzitet u Sarajevu
- Milkica Milojević, novinarka i aktivistkinja
- Tanja Boromisa, aktivistkinja
