Svaki drugi stanovnik Bosne i Hercegovine isključen je iz društva po jednom ili više osnova, pokazuju sva do sada urađena i dostupna istraživanja. Stopa siromaštva u BiH raste i do 58% isključenih, dok je broj osoba pogođenih siromaštvom i socijalnom isključenošću na nivou EU-28, u 2016. godini iznosio 118 miliona, odnosno 23.5%.
To su, između ostalog, pokazatelji objavljeni u novoj publikaciji Helsinškog parlamenta građana Banjaluka, pod naslovom „Žene i siromaštvo u dokumentima EU i BiH“. Četvrtu, u nizu analiza kroz koje nastojimo da pravni okvir Evropske unije u oblasti rodne ravnopravnosti približimo domaćoj javnosti i ukažemo na koji način bi pravo EU moralo da se reflektuje u i kroz domaće zakone i propise, predstavila je u Banjaluci autorka, Sanela Bašić, profesorka sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, baš na Međunarodni dan borbe protiv siromaštva.
U analizi su prikazani relevantni podaci o stopi siromaštva u BiH, prije svega kroz rodnu perspektivu koja je, uprkos postojećim zakonskim okvirima i strategijama, u Bosni i Hercegovini i dalje zanemarena (19,5% domaćinstava u BiH žive ispod linije siromaštva, a među siromašnima najbrojnija su ona domaćinstva čiji su nosioci žene). Strategija socijalnog uključivanja, urađena još 2009, nikada nije usvojena na državnom nivou, a posljednji u nizu ključnih dokumenata, Reformsku agendu, struka je ocijenila kao deklarativnu i bez mjerljivih, društvenih ciljeva i rodne perspektive.
Olivera Mastikosa, iz Centra za socijalni rad Banjaluka, kazala je da broj korisnika socijalne pomoći raste i da situacija na terenu ukazuje da je problem siromaštva veći i ozbiljniji nego što to statistika pokazuje.
“Činjenica je da su socijalna davanja nedovoljna, ali stopu izdvajanja za te kategorije ne možemo povećati bez većeg dohotka i stabilnije ekonomske situacije, kaže Mastikosa.
Koliko god nam okviri i statitstika bili potrebni, oni ne odražavaju pravo stanje na terenu, kaže Miroslav Subašić iz Mozaika prijateljstva.
“I broj korisnika javne kuhinje konstantno raste, a ono što zabrinjava je činjenica da je u institucijama sve manje sluha za socijalne kategorije”, kaže Subašić.
I istraživanje organizacija “Oštra nula” iz Banjaluke o javnim kuhinjama u RS i BIH, pokazala su da broj korisnika svugdje raste, ali i da je pitanje finansiranja javnih kuhinja podjednako sporno i nedefinisano, kazala je Milica Pralica.
“U dokumentarcu o javnim kuhinjama koji smo radili početkom godine zapazili smo da u njih najčešće dolaze žene, što je ostavilo poseban utisak”, kaže Pralica.
