Sarajevski otvoreni centar, kao koordinirajuća organizacija Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH, organizovao je u Sarajevu, 30 i 31. marta, konferenciju pod nazivom“Razmjena iskustava i dobre prakse u procesu pridruživanja Evropskoj uniji – izgradnja partnerstva između civilnog društva i parlamenata“.
O svojim iskustvima, problemima i izazovima na putu evropskih integracija govorili su predstavnici iz Hrvatske i Srbije, među kojima je bila i Jadranka Kosor, koja će ostati zapamćena kao premijerka hrvatske vlade koja je uspjela deblokirati i završiti pregovore o ulasku Hrvatske u Evropsku uniju.
„Bio je to iznimno težak put. Slovenija nam je blokirala pregovore, a naročito teški pregovori su vođeni oko poglavlja 23 – vladavine prava, koje je uključivalo i saradnju sa Haškim tribunalom koji je zahtjevao da im isporučimo Topničke dnevnike iz akcije Oluja“, rekla je, u svom uvodnom izlaganju, bivša predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor.
Ona je navela da su pregovori vođeni oko ulaska Hrvatske u EU podrazumjevali ispunjavanje mjerila za otvaranje i mjerila za zatvaranje 35 poglavlja. „To je uključivalo brojne reforme, dostizanje standarda u pravosuđu, brobri protiv korupcije i kriminala, slobodi medija, itd. U poglavlju 8 se, primjera radi, od nas očekivalo da zatvorimo brodogradilišta.Možete li misliti kako bi to izgledalo da smo sve te ljude ostavili bez posla!?“, rekla je Kosor dodajući da se kroz pregovore, ipak, mogu izvojevati određene bitke.
„Za pregovore su potrebni hrabrost i otvorenost. Ali je najvažnije jedinstvo. Evropska unija vas posmatra kao jedno, kao cjelinu. I vi se tako morate i ponašati, kao cjelina.Mi smo u Hrvatskoj imali taj neophodni politički konsenzus za ulazak Hrvatske u EU“, istakla je Kosor.
Vladimir Međak, član pregovaračkog tima za predgovore za pristupanje Srbije EU, istakao je da su koordinacija i komunikacija dva najvažnija elementa za pregovore.
„Morate formirati Koordinacioni odbor koji će voditi pregovore i dogovoriti načine komunikacije – ko, kako, šta i u kom roku treba uraditi. Potrebno je i da ojačate svoju ambasadu u Briselu. Ambasade igraju jednu od ključnih uloga u pregovaračko procesu“, istakao je Međak dodajući da su u Srbiji, pored Koordinacionog odbora formirali i 35 pregovaračkih timova i da je u cjelokupni posao otvaranja i zatvaranja poglavlja, odnosno pregovora, uključeno oko 3000 ljudi.
Učesnici konferencije su takođe istakli da ispunjavanje uslova za ulazak u EU košta, dodajući da se na to ne treba gledati kao na trošak, već kao na investiciju. I Hrvatska i Srbija su ponudili svoju pomoć Bosni i Hercegovini, kako bi se što lakše suočila sa izazovom zvanim pregovarački proces.
Na konferenciji su učestvovali predstavnici organizacija civilnog društva, te malobrojni predstavnici zakonodavne vlasti, koji su, svojim nedolaskom, propustili priliku da čuju mnogo korisnih stvari i savjeta koji bi im mogli itekako koristiti u budućem periodu, kada i ako budu otvoreni pregovori o ulasku BiH u Evropsku uniju.
