Održiva urbana mobilnost koja, između ostalog, podrazumijeva smanjenje upotrebe motornih vozila, poboljšanje sistema javnog prevoza i davanje prednosti alternativnim i ekološki opravdanim načinima prevoza, za Bosnu i Hercegovinu je i dalje misaona imenica.
Primjera radi, ukupan kapacitet javnih parkinga za automobile u Banjaluci je 4826 mjesta, naspram 279 mjesta za funkcionalno parkiranje bicikala. Slikovitije, javni parkinzi u Banjaluci zauzimaju površinu kao 14 gradskih stadiona ili 4 tvrđave Kastel.
Dužina biciklističkih staza u Banjaluci iznosi 31 km, od čega je upotrebljivo svega 15 km. Poređenja radi, dužina biciklističkih staza u Novom Sadu iznosi 100 km, u Ljubljani 300 km, a u Beču čak 1400 km.
Ovo su samo neki od podataka koje je juče, na radionici sa novinarima koju su organizovali Helsinški parlament gradjana i Centar za životnu sredinu, predstavio Dragan Kabić, koordinator programa Transport u CzzS.
Predstavljajući istraživanja o različitim potrebama i obrascima mobilnosti žena i muškaraca u EU i svijetu, Dragana Dardić je istakla da se planovi i politike urbanog planiranja i urbane moblinosti u Bosni i Hercegovini ne informišu rodno razvrstanim podacima niti istraživanjima potreba žena i muškaraca, što u konačnici dovodi do toga da živimo u nesigurnim i zagađanim gradovima koji ne prepoznaju uticaje klimatskih promjena niti prate smjernice Zelene agende za Balkan.
Radionica je dio projekta „Profilisanje novinara i novinarki za izvještavanje o ekološkim temama“ koji podržava Journalismfund.eu.
