U okviru saradnje sa novinarima/kama u sklopu projekta “Osnaživanje pružalaca pravne pomoći za borbu protiv diskriminacije na temelju roda na tržištu rada, u BiH” donosimo vam tekst novinara Bojana Trgića sa portala Micromreza o rodno zasnovanoj diskriminaciji prilikom zapošljavanja.
Oglasi u kojima se diskriminišu žene pri zapošljavanju, intervjui u kojima se postavljaju pitanja o planiranju porodice, kao i otpuštanje s posla zbog trudnoće su česte pojave kod zapošljavanja žena. Rodno zasnovana diskriminacija na radu je pojava koja i dalje prati žene, pogotovo u manjim sredinama, a iz primjera žena u Gradišci se ova teza suštinski potvrđuje.
Da postoji rodno zasnovana diskriminacija žena na poslu jasno pokazuje i istraživanje Helsinškog parlamenta građana Banja Luka, gdje je konstatovano da od prijavljenih slučajeva diskriminacije na poslu 26 odsto čini rodno zasnovana diskriminacija. Ako tome dodamo podatak iz ankete u kojoj je navedeno da 76,6 odsto slučajeva rodne diskriminacije na poslu niko ne prijavi, onda možemo reći da je realno stanje mnogo gore.
Ispod radara su prošle brojne situacije, poput situacije koju je imala naša prva sagovornica, Ljubica Vujčić, koja je koncem prošle godine dobila otkaz u preduzeću “Latonedil” iz Nove Topole, kod Gradiške, zbog toga što je njen suprug dao otkaz.
“Moj suprug je dao otkaz, jer nije htio da prihvati nove uslove rada koje su mu tada poslodavci nametnuli. S obzirom da sam i ja radila u toj firmi, on je upozoren da ako da otkaz, da ću i ja dobiti otkaz. Iako imamo kredit, suprug je smatrao da nove uslove ne treba prihvatiti ali nismo ni slutili da će poslodavci pozvati mene i uručiti mi otkaz.”
Vujčićeva tvrdi da je objašnjenje poslodavca još teže uticalo na nju kao ženu.
“Bukvalno su mi rekli da sam dobar radnik, da nemaju ništa protiv mene ali da mi daju otkaz zato što je moj suprug dao otkaz, da ga na taj način kazne. Ja sam ovdje ispala kolateralna šteta, što me je zaista povrijedilo.”
Kao i većina, ona se pomirila s ovom činjenicom i otišla na biro rada. Na naše pitanje da li je pokušala da tuži poslodavca odgovorila je da se plašila da bi izgubila slučaj, jer se radi o moćnom čovjeku.
Ovakvih primjera na području Gradiške ima mnogo ali su rijetku voljni da ispričaju svoju priču. Rodno zasnovano nasilje na poslu je još vise izraženo kod marginalizovanih grupa, što svjedoče i primjeri naša dva naredna sagovornika. Tako je sekretaricu udruženja “Gluvih i nagluvih” Gradiška, Ljubinka Radonić-Zlojutro doživjela neugodnu situaciju s poslodavcem kada je prijavljivala na konkurs jednu članicu svog udruženja.
Cijeli tekst dostupan na: micromreza.com
Slika preuzeta sa portala micromreza.
