Sesija „Tjelorez: Od kliteroktomije do body arta“ u Sarajevu

2sesija_fnp_sa
Sesija „Tjelorez: Od kliteroktomije do body arta“ u Sarajevu
Sarajevo, 25. maj 2012.
U dinamičnoj diskusiji, a na osnovu teksta „Tjelorez: Od kliteroktomije do body arta“ slovenačke filozofkinje, psihoanalitičarke, sociološkinje i pravne teoretičarke Renate Salezl, učesnici druge sesije Čitalačkog foruma, održanoj u petak 25. maja 2012. godine  na sarajevskom Fakultetu političkih nauka, preispitivali su odnos ljudskih prava i obrezivanja žena, te pitanjem kakvu ulogu obrezivanje igra u oblikovanju polnog i etničkog identiteta žena.  Također, podstaknuti tekstom, učesnici su analizirali  i subkulture u našoj okolini, o tome kako se polni identitet upisuje u tijelo i kako razumjeti reinterpretacije drevnih rituala i savremenih, postmodernih, umjetničkih praksi koje se vrše na tijelu.  Na kraju sesije uslijedio je zaključak da ovaj tekst pomjera granice naših rasuđivanja i pokazuje nam da ono što mi smatramo normalnim obrascem ponašanja nikako nije univerzalno mjerilo, te da nije jednostavno crno-bijelo suditi (niti treba suditi) o drugačijim načinima doživljavanja etničkog identiteta, drugačijim životnim praksama, vjerovanjima, mitovima, estetici i moralnosti. Sesiju je moderirala magistarka rodnih studija Jasmina Čaušević.
 U dinamičnoj diskusiji, a na osnovu teksta „Tjelorez: Od kliteroktomije do body arta“ slovenačke filozofkinje, psihoanalitičarke, sociološkinje i pravne teoretičarke Renate Salezl, učesnici druge sesije Čitalačkog foruma, održanoj u petak 25. maja 2012. godine na sarajevskom Fakultetu političkih nauka, preispitivali su odnos ljudskih prava i obrezivanja žena, te pitanjem kakvu ulogu obrezivanje igra u oblikovanju polnog i etničkog identiteta žena. Također, podstaknuti tekstom, učesnici su analizirali  i subkulture u našoj okolini, o tome kako se polni identitet upisuje u tijelo i kako razumjeti reinterpretacije drevnih rituala i savremenih, postmodernih, umjetničkih praksi koje se vrše na tijelu. Na kraju sesije uslijedio je zaključak da ovaj tekst pomjera granice naših rasuđivanja i pokazuje nam da ono što mi smatramo normalnim obrascem ponašanja nikako nije univerzalno mjerilo, te da nije jednostavno crno-bijelo suditi (niti treba suditi) o drugačijim načinima doživljavanja etničkog identiteta, drugačijim životnim praksama, vjerovanjima, mitovima, estetici i moralnosti. Sesiju je moderirala magistarka rodnih studija Jasmina Čaušević.
Facebook
Twitter
LinkedIn

Najnovije vijesti