Od 2016. godine postoji inicijativa da se u Banjaluci uspostavi Kuća ljudskih prava koju bi zajedno koristilo i dijelilo više organizacija civilnog društva, a po uzoru na već postojeće Kuće ljudskih prava u Zagrebu, Beogradu i drugim gradovima Evrope i Azije.
Kuća ljudskih prava postojala je i u Sarajevu. Vodio ju je Helsinški komitet za ljudska prava BiH koji je, u međuvremenu, prestao sa radom, a ni Kuća kao takva više ne radi u nekadašenjem kapacitetu.
Sam koncept Kuće ljudskih prava počiva na ideji ujedinjavanja organizacija civilnog društva (OCD) koje se bave zaštitom i unapređenjem ljudskih prava kako bi se omogućilo kontinuirano praćenje stanja ljudskih prava i pravovremena i jedinstvena reakcija civilnog društva na kršenja ljudskih prava. Cilj Kuće je da kroz saradnju domaćih i međunarodnih organizacija civilnog društva i institucija sveobuhvatnije i konzistentnije djeluje u oblasti ljudskih prava i time doprinese demokratizaciji društva.
Kuća ljudskih prava u Zagrebu postoji od 2008. godine i trenutno je u zagrebačkoj Kući smješteno 8 organizacija civilnog društva. Kuća je zasebno pravno lice, sa svojim organima upravljanja koje čine Skupština, Programski savjet, Programski direktor i Koordinacija ugovornih korisnika. Prostor su dobili od Grada Zagreba koji plaćaju po subvencioniranoj cijeni najma od 5 kuna po m2 + PDV.
Beogradska Kuća ljudskih prava postoji od 2011. godine i nalazi se u samom centru. U Kući je smješteno pet organizacija civilnog društva koje kontinuirano prate društvena dešavanja i rad institucija, daju preporuke i prijedloge praktičnih rješenja i edukuju građane/ke o ljudskim pravima. Prostor u kojem se organizuju različite aktivnosti dobili su od Grada Beograda na korištenje na neodređeno vrijeme.
Kuće ljudskih prava u ova dva grada su postale najznačajnije institucije za zaštitu ljudskih prava u Srbiji i Hrvatskoj.
Ima li prostora za Kuću ljudskih prava u Banjaluci?
Inicijativa pokrenuta 2016. godine rukovodi se ovim pozitivinim primjerima iz susjednih zemalja i pokušava od Grada Banjaluka dobiti prostor u kojem bi se uspostavila Kuća ljudskih prava. Helsinški parlament građana Banjaluka i druge organizacije civilnog društva do sada su se u više navrata obraćale Gradu, ali i drugim institucijama, sa zahtjevom za dodjelu prostora koji bi odgovarao potrebama Kuće ljudskih prava.
Pokušaji inicijative do sada nisu dali rezultate, no u inicijativi vjeruju da Grad ima objekte u svom vlasništvu koje bi mogli ustupiti na korištenje Kući ljudskih prava. Naime, prema podacima iz 2017. godine, Odsjek za evidenciju i upravljanje nepokretnom imovinom Grada upisao je u registar gradskih nepokretnosti blizu 400 stanova, 300 poslovnih objekata, više od 500 garaža, 3 poslovna objekta, 12 društvenih domova, 7 javnih skloništa i više od 3000 zemljišnih lokacija u vlasništvu Grada.
Inicijativa je pokušala dobiti podatke i o neperspektivnoj vojnoj imovini na teritoriji grada Banjaluka – koja je to imovina i ko sa njom upravlja, ali ni ti pokušaji nisu dali rezultate.
Organizacije civilnog društva vjeruju da prostora ima, naročito onih koji stoje prazni ili propadaju ili za koje do sada nisu pronadjeni prikladni investitori, te da bi Kuća ljudskih prava bila jedan od načina da se spriječi dalje propadanje tih objekata, ali i da se ti prostori ožive i dobiju novu svrhu/namjenu.
Zašto Banjaluci treba Kuća ljudskih prava?
Iako su entiteti i BiH potpisali brojne međunarodne konvencije iz oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda, te usvojili niz zakona koji uređuju tu oblast, svjedoci smo svakodnevnih kršenja ljudskih prava, govora mržnja, napada na novinare, ograničavanja slobode govora i okupljanja. Uloga civilnog društva je, između ostalog, i da upozorava i reaguje na sve takve slučajeve i insistira na vladavini prava i poštivanju zakona. Kroz Kuću ljudskih prava obezbijedila bi se, u tom kontekstu, bolja i brža intervencija OCD.
Kuća bi pored toga bila otvorena i za sve druge nevladine organizacije, institucije vlasti i gradjane/ke da u njoj organizuju svoje aktivnosti. Grad bi dobio jedno jedinstveno mjesto za debatovanje, radionice, projekcije, stručna mišljenja i preporuke … sa jedinstvenom bibliotekom otvorenom za sve, naročito studente/ice i akademske radnike. Kuća bi uticala i na povećanje turističke ponude, jer bi se tu organizovali različiti kulturni i umjetnički događaji koji bi mogli privuću ljude iz BiH, regiona i svijeta.
Osnivanje Kuće ljudskih prava u Banjaluci upotpunilo bi i povećalo šanse Banjaluke da postane Evropska prestonica kulture za 2024. godinu. Grad koji je otvoren za saradnju sa civilnim društvom i podržava rad nevladinih organizacija, obezbjeđujući im, između ostalog, i prostor za rad, može samo dobiti dodatne poene prilikom ocjenje aplikacije za Evropsku prestonicu kulture. Banjaluka, kao administrativni centar RS, se stalno razvija i ima potencijal da prati evropske trendove u oblasti urbanizma („reciklirane“ zgrade, urbane bašte, socijalni stanovi, mobilna arhitektura, kreativne industrije i inkubatori…). Grad bi trebao gledati kako na najbolji način da iskoristi dobra kojima raspolaže, razvijajući partnerstva sa organizacijama civilnog društva, a ne samo sa potencijalnim investitorima, koje mogu i žele da koriste javne prostore u korist/dobrobit zajednice.
Pored toga, Kuća ljudskih prava riješila bi i pitanje prostora i sigurnosti za nekoliko nevladinih organizacija iz Banjaluke i povećala vidljivost samih organizacija. Trenutno u organizacijama civilnog društva koje podržavaju ovu inicijativu je zaposleno 110 osoba, od kojih polovina privatno iznajmljuje prostor, za šta na mjesečnom nivou troše u prosjeku 1100 KM (za rentu i režije). Na godišnjem nivou udruženja na teritoriji grada Banjaluka troše 350 000 KM. Ovo je značajna suma novca od koje Gradska uprava (kroz plaćanje poreza i doprinosa za zaposlena lica) i pojedinci ostvaraju značajnu dobit (putem režija i pružanjem usluga za provodjenje aktivnosti na teritoriji grada). Više o svemu možete pročitati u publikaciji Oživimo javne prostore II.
Osim toga riječ je o udruženjima koja unazad 20 godina Gradu (građanima i građankama Banjaluke i razvoju Grada) daju specifične doprinose – od pružanja usluga/servisa (pravne i psihološke pomoći i zastupanja na sudovima), edukacije, predlaganja zakonskih rješenja, organizacija kulturnih događaja do nabavke opreme, hrane, lijekova, staklenika…
Ukratko, Kuća ljudskih prava, kao jedinstven zajednički prostor, omogućio bi građanima još lakši i jednostavniji pristup aktivnostima i uslugama koje organizacije nude. Uspostavljanjem Kuće ljudskih prava pokazali bismo da pratimo savremene trendove upravljanja javnim prostoriman koji vode računa o ekologiji, učešću građana, razvoju civilnog društva i demokratiji.
Organizacije koje podržavaju inicijativu za Kuću ljudskih prava u Banjaluci su: Heslinški parlament građana, Perpetuum mobile – Institut za razvoj mladih i zajednice Banjaluka, Udruženje građana Oštra Nula, Omladinski komunikativni centar, Zdravo da ste, Centri civilnih inicijativa, IAESTE, Fondacija Udružene žene, Udruženje građana Nešto više, Genesis projekat, Centar za životnu sredinu, Transparency International BiH, Organizacija amputiraca UDAS, Banjalučki centar za ljudska prava i Klub studenata Fakulteta političkih nauka.
