Klimatska kriza ne pogađa sve jednako. Veća je vjerovatnoća da će žene i djevojke iskusiti negativne efekte klimatskih promjena u odnosu na muškarce. Na primjer, 80% ljudi raseljenih zbog klimatskih promjena su žene. Klimatske promjene također pojačavaju postojeće rodne nejednakosti i predstavljaju jedinstvenu prijetnju smanjenja sredstava za život, zdravlja i sigurnosti žena i djevojaka. Mnoge studije pokazale su da je smrtnost žena od katastrofa obično viša nego smrtnost muškaraca u zemljama u kojima žene imaju niži socio-ekonomski status.
Rad žena često se oslanja na prirodne resurse
Kada je riječ o sigurnosti hrane, žene često nose veći teret u brizi oko domaćinstva kako bi imali dovoljno hrane. Svakodnevna potraga za resursima je naporna i dugotrajna. Oslanjaju se na prirodu za preživljavanje svojih porodica, ali priroda je pod prijetnjom globalnog zatopljenja. Pitanja rodne ravnopravnosti i klimatskih promjena sve se više isprepliću. U zemljama s niskim i nižim srednjim dohotkom, poljoprivreda je najveći sektor zapošljavanja žena i mladih. Ali tokom perioda nepredvidivih vremenskih prilika, zapošljavanje u poljoprivredi također postaje nepredvidivo. Kad je posla malo, mlade žene i djevojke su često prve koje se isključuju iz škole kako bi pomogle svojim majkama da povećaju skromne prihode.
Brojni uslovi moraju biti ispunjeni kako bi se ljudi prilagodili klimatskim promjenama i izgradili otpornost na njih. To uključuje, npr, pristup odgovarajućim informacijama i resursima. I pol igra ulogu u tome hoće li uslovi biti ispunjeni. Na primjer, žene tradicionalno imaju manji pristup, kontrolu i vlasništvo nad resursima. Također imaju manji pristup znanju i informacijama o prilagođavanju klimi. Mnoge stvari stavljaju žene u nepovoljan položaj, od nedostatka moći odlučivanja do društvenog statusa, bilo da se radi o porodici ili zajednici. To utiče na sposobnost žena da se prilagode uticajima klimatskih promjena. Međutim, žene imaju jedinstvene uvide u potrebu za prilagođavanjem na klimu. Njihovi se glasovi moraju čuti. Ženama nije dovoljno priznata njihova potencijalna uloga u rješavanju klimatske krize. Ovaj nedostatak priznanja mogao bi potkopati globalne napore da se riješi veza između klimatskih promjena i roda.
Radeći u ruralnim sredinama, žene su često prve koje primijete kada se eko-sistem raspada. One su često prve koje pronalaze mehanizme za suočavanje s učincima ekstremnih vremenskih uslova. Potreban nam je jasan fokus na ograničenja, potrebe i prioritete žena. Ali također moramo slušati njihove specifične uvide, znanja i lokalne strategije.
Kako se možemo pozabaviti klimatskim promjenama i rodnom ravnopravnošću?
Da bismo riješili te nejednakosti, moramo poduzeti nešto. U međunarodnim razvojnim projektima moramo razmišljati o tome kako osmisliti programe prilagodbe klimi. Tijekom osmišljavanja projekata treba imati na umu kulturološku osjetljivost, uz provedive strategije koje su uključive. Naši postupci moraju biti osjetljivi na mnoge uloge koje žene i muškarci imaju u različitim sferama života. To uključuje sve, od upravljanja kućanstvom do upravljanja prirodnim resursima. Šire gledano, to znači raditi na rodnoj ravnopravnosti u kući, na poslu i u životu u zajednici.
Žene trebaju više pristupa resursima
Razvojni programi i projekti trebali bi imati snažan fokus na ravnopravnost polova. Time će se osigurati da se adekvatna sredstva dodijele ženama i mladima. Kritični element jednakosti je zaštita ženskog pristupa, kontrole i vlasništva nad resursima. To uključuje zemlju, stoku, imovinu i mogućnosti za stvaranje prihoda. Također moramo ojačati pristup razvojnim resursima kao što su krediti, informacije, širenje i poduzetničke vještine i obuka.
Prije svega, same žene moraju biti uključene u proces ravnopravnosti. Moramo osmisliti i implementirati investicije koje odražavaju njihove brige i potrebe. Nadalje, mnoge žene nemaju pristup osnovnim informacijama o prilagođavanju promjenama klime. Ulaganje u kampanje podizanja svijesti o klimatskim promjenama na lokalnom niovu može se boriti protiv toga.
Tehnologija koja štedi rad može igrati značajnu ulogu u ravnopravnosti žena. Ulaganje u rodno osjetljive zelene tehnologije može pomoći ženama i djevojkama u ruralnim zajednicama da uštede vrijeme. Tehnologije sakupljanja i skladištenja vode mogu biti od velike koristi, kao i sistemi navodnjavanja.
Trebamo više uvida u klimatske promjene i rodnu nejednakost
Obim rodno utemeljenog rada je širok. Obuhvata mnoge elemente, od kulturnih preko ekonomskih do društvenih. Okruženja u kojima se transformacija mora odvijati jednako su različita. Prostiru se od poljoprivrednog zemljišta do šuma, pašnjaka i sliva. Uključuju situacije od malih domaćinstava do širokih zajednica. Ovaj raspon znači da moramo proširiti svoje znanje o statusu istraživanjem i sistemskom analizom. Moramo hitno popuniti praznine u podacima i znanju o uticaju klimatskih promjena na žene i mlade. Moramo ići dublje u podatke. To znači detaljnije razumijevanje razlika među ženama. Što znamo o njihovoj dobi, staležu, klasi, bračnom statusu i profesiji? Poznajemo li dovoljno njihovu tradiciju? Jesu li te razlike dovoljno dobro shvaćene u pogledu uticaja klimatskih promjena?
Povećanjem glasova žena u domaćinstvima i zajednicama, veza između klimatskih promjena i roda može se bolje riješiti. To je zato što sudjelovanje i djelovanje pomažu ženama da postanu dio odluka o prilagođavanju klimi. Cilj nam je osnažiti žene vještinama, alatima i znanjem za prilagođavanje uticajima klime. ‘Gender’ je postao bitan faktor kroz koji posmatramo sve projekte i programe, posebno one koji se bave klimatskim promjenama.
Izvor: blog.cabi.org/
Foto: activesustainability. com
