Helsinški parlament građana i Udružene žene danas su u Banjaluci na konferenciji za novinare ozvaničile početak kampanje 16 dana aktivizma protiv rodnog zasnovanog nasilja koja se svake godine održava u periodu od 25. novembra – međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama do 10. decembra – međunarodnog dana ljudskih prava.
Koordinatorica Sigurne kuće za žene i djecu žrtve nasilja u Banjaluci Amela Bašić Tomić podsjetila je, tim povodom, da je Sigurna kuća u Banjaluci otvorena 2007. godine i da je do danas u njoj bilo smješteno 157 žena i 177 djece, žrtava rodno zasnovanog nasilja.
Pored Sigurne kuće u Banjaluci, u Republici Srpskoj postoje još i sigurne kuće u Modriči i Prijedoru, a njihov ukupni kapacitet je 57 mjesta. Govoreći o obavezama vlasti da pruže zaštitu žrtvama porodičnog nasilja i zakonima koji regulišu ovo pitanje, Bašić Tomić je navela da najveći problem i dalje predstavlja neredovan priliv sredstava za rad sigurnih kuća iz entitetskog i budžeta lokalnih zajednica.
„Banjaluka jedina ima stavku u svom budžetu za finansiranje rada Sigrune kuće“, istakla je Bašić Tomić dodajući da problem predstavlja i nepostojanje jasnih izlaznih strategija za žene žrtve nasilja, nakon što napuste Sigurnu kuću. Prema njenim riječima prosječna starost žena koje su boravile u Sigurnoj kući je 36 godina. Radnica Centra za socijalni rad Dalila Bojić je navela da su najčešće žrtve nasilja u porodici žene i to na prvom mjestu supruge, zatim bivše supruge, vanbračne supruge, te majke. Samo u ovoj godini SOS telefon 1264 imao je 1215 poziva, uglavnom žena, žrtava nasilja u porodici.
Koordinatorica Sigurne kuće za žene i djecu žrtve nasilja u Banjaluci Amela Bašić Tomić podsjetila je, tim povodom, da je Sigurna kuća u Banjaluci otvorena 2007. godine i da je do danas u njoj bilo smješteno 157 žena i 177 djece, žrtava rodno zasnovanog nasilja.
Pored Sigurne kuće u Banjaluci, u Republici Srpskoj postoje još i sigurne kuće u Modriči i Prijedoru, a njihov ukupni kapacitet je 57 mjesta. Govoreći o obavezama vlasti da pruže zaštitu žrtvama porodičnog nasilja i zakonima koji regulišu ovo pitanje, Bašić Tomić je navela da najveći problem i dalje predstavlja neredovan priliv sredstava za rad sigurnih kuća iz entitetskog i budžeta lokalnih zajednica.
„Banjaluka jedina ima stavku u svom budžetu za finansiranje rada Sigrune kuće“, istakla je Bašić Tomić dodajući da problem predstavlja i nepostojanje jasnih izlaznih strategija za žene žrtve nasilja, nakon što napuste Sigurnu kuću. Prema njenim riječima prosječna starost žena koje su boravile u Sigurnoj kući je 36 godina. Radnica Centra za socijalni rad Dalila Bojić je navela da su najčešće žrtve nasilja u porodici žene i to na prvom mjestu supruge, zatim bivše supruge, vanbračne supruge, te majke. Samo u ovoj godini SOS telefon 1264 imao je 1215 poziva, uglavnom žena, žrtava nasilja u porodici.
