Početkom marta predstavljena je Strategija EU za ravnopravnost polova 2020. – 2025. gdje
prioritetne akcije uključuju smanjenje ekonomskih nejednakosti (stvarajući bolju ravnotežu radnog i privatnog života) i borbu protiv nasilja nad ženama. Prioriteti takođe osiguravaju da važna pitanja, poput klimatskih promjena i digitalizacije uzimaju u obzir rodnu ravnopravnost.
„Naši lideri dobili su plan kako da izvrše promjene koje su Evropi potrebne“, rekla je Carlien Scheele, direktorica Europskog instituta za ravnopravnost polova. „Strategija šalje jasnu poruku da je rodna ravnopravnost sveobuhvatno pitanje u svim oblastima politike. Lideri imaju odgovornost da osiguraju da se ona uvijek razmatra u odlukama koje utiču na svakodnevni život građana EU. “
Revizija Pekinške platforme za djelovanje, objavljena uoči Međunarodnog dana žena naglašava poruku Evropske Komisije. Evropa ima nekoliko izazova za rodnu ravnopravnost kojima je potrebna neposredna pažnja. Veliki izazov koji treba riješiti je nejednaka podjela neplaćenih kućanskih poslova i odgovornosti. To je glavni uzrok razlike u platama među polovima u EU od 16%. U prosjeku, žene rade dodatnih 13 sati neplaćenog posla svake sedmice, u odnosu na muškarce. To ograničava mogućnosti žena u razvoju karijere i sprečava ih da rade na višim položajima. U upravnim odborima velikih kompanija EU mjesta za donošenje odluka uglavnom imaju muškarci, pri čemu žene zauzimaju manje od trećine mjesta (27,7%).
Drugi prioritet je borba protiv nasilja nad ženama. Kod kuće, na radnim mjestima i na ulici, žene se i dalje suočavaju sa maltretiranjem i nasiljem. „Online nasilje“ sve je veći izazov. Čak 20% mladih žena doživelo je seksualno uznemiravanje putem interneta, a četiri od deset ženskih novinarki podvrgle su se cenzuriranju nakon incidenata zlostavljanja putem interneta. Evropski Institut za rodnu ravnopravnost preporučuje da EU pristupi Istanbulskoj konvenciji, kao način jačanja pravnog okvira za sprečavanje nasilja nad ženama i zaštite žrtava.
Zabrinutosti za ravnopravnost polova povezane sa klimatskim promjenama svoje su mjesto našle i u strategiji Komisije. Istraživanje Evropskog Instituta za rodnu ravnopravnost ukazalo je na nekoliko zabrinjavajućih područja. Na primjer, rastući troškovi energije mogu otežati život ljudima s niskim primanjima, poput starijih žena ili samohranih majki. Računi za visoku električnu energiju mogu doprinijeti dodatnom stresu za fizičko i psihičko zdravlje, pogotovo kada zimi postaje neprikladno koristiti grijanje ili držati svjetla uključena. Kad je riječ o donošenju važnih odluka o životnoj sredini, još uvijek su to pretežno muškarci.
„Pekinška platforma za akciju stara je 25 godina, ali zemlje su još daleko od postizanja osnaživanja žena. Evropa treba da ispuni svoje obaveze o rodnoj ravnopravnosti. Uključivanjem pitanja rodne ravnopravnosti u svaku politiku, uključujući i sam proces kreiranja politika, EU i države članice na putu su da ispune svoje opredjeljenje za stvaranje društva ravnopravnijeg pola za sve “, rekla je Carlien Scheele.
Izvor: www.eige.europa.eu
Fotografija: Claudio Centonze/EC
