Iako je Svjetska zdravstvena organizacija (WTO), 5. svibnja/maja konačno proglasila kraj pandemije, te obznanila da se COVID-19 više ne smatra javnozdravstvenom opasnošću, posljedice iste još uvijek uveliko osjetimo. Nesporno je da je kriza uzrokovana virusom Sars-Cov-2, popularno rečeno korona virusom, utjecala na skoro sve aspekte života, te nas dovela u položaje prihvatanja “novog normalnog”, na koje smo se htjeli to ili ne, morali naviknuti. Posljedice pandemije najviše su osjetile zdravstvene službe, koje su bile na prvoj liniji obrane, a zatim ekonomske I privredne strukture država koje su pretrpile ogromne gubitke iskazane kroz materijalna dobra. Zasigurno možemo reći da se promijenila kompletna slika poimanja dotadašnjeg svijeta, a da smo ušli u jedan novi svijet I novi način života.
Nasuprot svemu izgubljenom, ljudski životi su ono jedino što se ne može vratiti. Tako, još uvijek nam se po glavi vrte slike ljudskih žrtava, masovnih ukopa I nepreglednih redova sanduka koji su se poput domina redali jedan pored drugog. Razmišljajući o crnim brojkama koje pokazuju koliko ljudskih života je nestalo, opravdano se zapitati kako je ova kriza utjecala na rodnu ravnopravnost u svim njenim segmentima.
Jasno je da svaka kriza utiče na opću populaciju, ali ipak nema jednake posljedice na cjelokupno stanovništvo promatrano kroz spolnu strukturu I dobnu granicu. Najjednostavnije rečeno, različite su posljedice krize na žensku I mušku populaciju. To često dovodi I do prihvatanja novih rodnih uloga, koje do tada nisu bile svojstvene određenom spolu. Kao primjer ovoga obično se uzima učešće žena u ratovima. Gledajući kroz povijest, u ratnim sukobima sudjeluju skoro pa uvijek muškarci, dok su žene zadužene za kućanske poslove I brigu o djeci. Ipak, ako se broj muške populacije zbog ratnih sukoba I stradanja smanji, ulogu ratnice preuzet će žena zbog dužnosti zaštite sebe, svog doma I obitelji. Na ovom primjeru jasno se vidi promjena rodne uloge I uticaj koji određena kriza nosi sa sobom.
Pandemija korona virusa ima složene I višestruke uticaje na rodnu ravnopravnost, često iz temelja mijenjajući tradicionalne rodne uloge. Svi ti uticaji dovelli su do određenih kriza, a sumirano se mogu iskazati u sljedećem:
- Nejednakost na tržišu rada
Tijekom pandemijske krize, mnogi ljudi su ostali bez ostala i Samim tim bez redovnih mjesečnih primanja. Svjedoci smo enormnog pada ekonomske moći pojedinih država što je uticalo na inflaciju I rast cijena. Stavljajući ovu činjenicu u proporciju spolne strukture zaposlenosti uočavamo da je najveći broj uposlenika/ca iz uslužnog sektora ostao/la bez posla Radi se o trgovinama, kafićima I restoranima, te sektoru turističkih djelatnosti. U tim djelatnostima veći broj uposlenika/ca čine žene. Dakle, povećala se nezaposlenost žena, a to posljedično dovodi I do smanjene mogućnosti napredovanja na poslu za mnoge žene.
- Ravnoteža između posla I obitelji usljed rada od kuće
Pandemija korona virusa otvorila je nove načine rada, što je u neku ruku doprinijelo značajnom razvoju fleksibilnosti rada u odnosu na određena radna mjesta. Jedan od takvih načina jeste I rad od kuće, koji je do tada bio zastupljen u vrlo maloj mjeri I rezerviran samo za specijalizirana zanimanja. Utjecajem pandemije, mnoge firme prešle su na online rad od kuće, koji se u početku pokazao kao prednost. Međutim, vremenom su se pokazale I njegove loše strane. Jedna od tih loših strana jeste I nepostojanje imperativnog radnog vremena, jer se smatralo da ljudi koji rade od kuće trebaju biti dostupni u svako doba za poduzimanje određenih radnih zadataka. Ovakav način rada postao je izazov za održavanje ravnoteže između posla I obitelji, što je dovelo do pritiska I terete na sve članove obitelji.
- Zdravstvena skrb
Prva linija obrane od virusne infekcije bile su sve zdravstvene ustanove, koje pružaju pomoć pacijentima ili ih zbrinjavaju. Činjenica je da su žene većinskim dijelom uposlenice u zdravstvenim institucijama na svim pozicijama, ali I da su obično one te koje pružaju zdravstvenu njegu unutar obitelji. Ta uloga, s jedne strane, doprinijela je većoj izloženosti žena eventualnoj zarazi, dok je s druge strane stvorila ogroman pritisak na kompletan zdravstveni sektor I manjak uposlenih/ca. Osim toga, usljed pandemije mnoge zdravstvene usluge svedene su na minimum I hitne situacije. To je dovelo do nemogućnosti pristupa redovitim zdravstvenim uslugama što se zasigurno negativno odrazilo na oba spola.
- Povećana stopa nasilja u obitelji
Nasilje u obitelji značajno je poraslo tijekom vremena trajanja pandemije, a najviše tijekom potpunog lock down-a. Crne brojke pokazuju da je zabilježen značajan porast činjenja ovog krivičnog djela, a opravdano se strahuje da su te brojke mnogo veće, ali da žene zbog straha I bojazni za vlastitu sigurnost ova nedjela nisu ni prijavljivale. Kao glavni uzročnici povećanja stope nasilja u obitelji smatraju se stres, izolacija I ekonomska nesigurnost. Budući da su žene najvećim dijelom žrtve nasilja u obitelji, pandemija je značajno utjecala dirketno na njih, gdje je dodatno otežala njihovu sposobnost napuštanja nasilnih odnosa I traženje pomoći.
Važno je napomenuti da utjecaji krize uzrokovane pandemijom korona virusa na rodnu ravnopravnost ovise o mnogim faktorima koji su uzrokovani socijalnim, ekonomskim I kulturološkim razlikama. Shodno tome, sve države I vladajuće politike trebale bi pažljivo razmotriti sve ove aspekte kako bi razvile programe koji će podržati rodnu ravnopravnost tijekom svih vremena, a posebno tijekom kriznih razdoblja.
Ovaj članak dio je projekta „Online akademija za rodnu ravnopravnost i EU integracijski proces“ koji se implementira u saradnji sa Fondacijom Heinrich Bӧll.
Članak napisala: Kornelija Nikačević, polaznica Akademije 2023.
Fotografija: UNFPA
