U okviru saradnje sa novinarima/kama u sklopu projekta “Osnaživanje pružalaca pravne pomoći za borbu protiv diskriminacije na temelju roda na tržištu rada, u BiH” donosimo vam saradnju sa portalom Udar i tekst na temu diskriminacije Romkinja pri zapošljavanju.
…………..
„Već godinu dana sam u Njemačkoj. Nisam u Bosni mogla naći posao, iako imam srednju trgovačku školu. Nisu me čak nigdje primili ni na crno, da bar mjesec ili dva radim“, kaže Azra, odnedavno udata Ramadani, za osobu koju je upoznala na poslu u Hanoveru.
Smatra, da je značajan razlog bezuspješnog dvogodišnjeg traženja posla u svom rodnom Sarajevu to što je Romkinja.
„Niko mi nigdje nije rekao da je to razlog, ali jednostavno sam osjećala podozrenje. A od prijateljice koja je me je nagovorila da se prijavim na posao na jednoj benzinskoj pumpi sam čula da je upravnik rekao – ‘neće mi valjda ciganka raditi za kasom’“, priča Azra koja je u Njemačkoj našla posao u jednom marketu vrtnih potrepština.
Indira Bajramović, direktorica udruženja „Bolja budućnost“, koje se intenzivno bavi ženskim pravima sa posebnim fokusom na Romkinje, kaže da su još uvijek prisutne diskriminacija i predrasude, pogotovo ako je u pitanju zapošljavanje Roma.
„Ali posebno su u teškoj situaciji Romkinje iz razloga što nisu konkurentne na tržištu rada, tj. nisu obrazovane dovoljno. Međutim, zadnjih godina imamo generacije djevojčica odnosno djevojaka koji završavaju osnovnu i srednju školu i upisuju fakultete. Međutim, kada završe školu sreću se sa diskriminacijom i teško dolaze do posla. Imamo primjer jedne naše članice koja ima troje djece koja su završila škole, a niko ne radi. Jedna je kćerka završila za poslastičara i bila je na praksi u jednoj našoj slastičarni. I kada je pitala za posao, otvoreno su joj rekli da zato što je ‘ciganka’, ne može dobiti posao – ne primaju ‘cigane’, odnosno Rome. Kako nam je prenijela, oni su upotrijebili ovu pogrdniju riječ. Imali smo i slučaj kada je prije par godina jedna benzinska pumpa kroz oglas tražila da zaposli šest žena. I kada su se prijavile i neke Romkinje, samo im je rečeno da ne mogu tu raditi. Tih slučajeva ima stalno, i dan danas. Iako imamo omladine koja je završila srednje škole, jako teško dolaze do posla. A to su djevojke i momci koji imaju znanja, dolaze iz čestitih porodica koje su integrisane u društvo. Ali ako neki poslodavci znaju da su Romi, ne mogu dobiti posao“, rekla nam je Bajramović.
Istakla je da njena organizacija, koja je članica Ženske romske mreže koja okuplja više udruženja koja se bore za ženska prava, podnosila prijave kada je otvoreno neko uvrijeđen ili diskriminisan na nacionalnoj osnovi, ali da su te stvari teško dokazive, pogotovo ako nije bilo svjedoka. To nam je potvrdila i Sanela Bešić iz organizacije „Kali Sara-Ric“ koja je rekla da poslodavci uvijek mogu naći opravdanje zašto nekoga nisu primili na posao – „nema iskustva“, „velika konkurencija“ i sl.
U BiH samo 30 posto žena zaposleno
Po podacima Svjetske banke, koja, između ostalog, istražuje i radni položaj žena, odnosno njihov uticaj na privredne tokove u smislu stvaranja ekonomski održivih zemalja, samo jedna trećina radno sposobnih žena u Bosni i Hercegovini je zaposlena. Kod muškaraca taj procenat iznosi preko 60 posto. BDP zemlje bi mogao biti čak 16 posto veći kad bi žene radile u istom procentu kao i muškarci, podatak je iz izvještaja iz 2018. godine ovog međunarodnog magnata za BiH. Procentualno manji broj zaposlenih žena u regiji jugoistočne Evrope je samo u Albaniji i na Kosovu, dok je u ostalim zemljama broj zaposlenih žena znatno veći.
Po internim istraživanjima organizacija koja se bave pravima žena i djece, trenutno u BiH, u 60 posto slučajeva, djeca se čuvaju kod kuće. Vrtića nema dovoljno ili nisu finansijski dostupni. Siromašne žene to ograničava da aktivno traže posao, jer nemaju mogućnost zbog ove izuzetno važne životne obaveze, da se posvete radu mimo kuće, što im takođe onemogućava i svaku drugu vrstu nezavisnosti. Upravo zbog toga u patrijahalnim sredinama nemaju ni podršku muževa, što otvara niz ugrožavanja ženskih prava.
Romkinje u BiH imaju imaju dodatni problem jer su u najvećoj mjeri bile isključene iz bilo kakvog obrazovnog procesa što ih, čak i kada su u prilici (porodičnoj, radnoj), ograničava u traženju posla.
Cijeli tekst dostupan na: portal Udar
Slika preuzeta sa portala Udar.
