Ove godine se obilježava 25 godina od kako su se zemlje Evropske Unije (EU) obavezale da pojačaju svoje napore na jačanju rodne osnaženosti žena putem Pekinške platforme za djelovanje. Kada je u pitanju rodna ravnopravnost Evropa je postigla značajne uspjehe u odnosu na ostatak svijeta. Međutim, još uvijek je pred njom težak i mukotrpan rad. Prema postojećim indeksima rodne ravnopravnosti, nijedna država članica nije postigla potpun uspjeh. Upravo te rodne nejednakosti utiču na zdravlje žena na više načina.
Europske zemlje su u okviru Pekinške povelje naglasile akcije i buduće prioritete za rodnu ravnopravnost. Sve države članice EU dostavile su izvještaje o nacionalnim pregledima. Procjena prioriteta koji su navedeni u ovim izvještajima u kontekstu Agende za održivi razvoj 2030. godine definisali su ključne akcije za narednih deset godina. Jedna od onih najvećih jeste eliminisanje nasilja nad ženama i djevojčicama, te provođenje mjera koje prepoznaju i vrednuju neplaćeni rad žene. Ovo je, također, cilj održivog razvoja i ključna je tačka za zdravlje žena u Europi.
Drugi, ali ne manje vrijedan prioritet jeste osiguravanje seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava žena. Do sada ovaj priortet je uvijek bio manje bitan vladama EU, ali sada je u srži rodne ravnopravnosti i cilj je programa održivog razvoja. Bavljenje štetnim rodnim normama i stereotipima, kao i povećanje digitalne uključenosti žena biće u budućnosti presudne za zdravlje i dobrobit žena. Ovo su nadolazeći novi prioriteti na koje će se zemlje ubuduće više fokusirati.
U septembru 2020. države članice EU preispitaće dostignuća u ravnopravnosti polova i njihovih uticaja na zdravlje žena i muškaraca, kao dio praćenja napretka u okviru Strategije za zdravlje i dobrobit žena u europskoj regiji Svjestke Zdravstvene Organizacije.
Niže zadovoljstvo kvalitetom života među djevojčicama
Rodni stereotipi počinju uticati na zdravlje i dobrobit već u ranim godinama života. Podaci ankete o zdravstvenom ponašanju djece školske dobi pokazuju da je među europskim adolescentima starim 15 godina 45% djevojčica nezadovoljno svojim tijelima u usporedbi s 22% dječaka. Među djevojčicama, 28% je prijavilo da je na dijeti, iako je samo 13% imalo višu tjelesnu težinu (u poređenju s 11% dječaka koji su bili na dijeti, a 22% njih s prekomjernom težinom). Rezultati ovih istraživanja u svim EU zemljama pokazuju slične rezultate, a to je veliki rodni jaz u zadovoljstvu životom adolescenata, s tim da su rezultati za djevojčice poražavajući .
Visoka stopa nasilja nad ženama
Svaka četvrta žena iz evropske regije doživjeće fizičko i / ili seksualno nasilje od strane partnera nakon 15. godine. Podaci Ujedinjenih Nacija govore da su više od tri četvrtine žrtava trgovine ljudima žene i da je velika većina tih žena natjerana da bude dio prodaje za seksualno iskorištavanje.
Nejednakosti polova za žene u radnoj snazi
Žene čine većinu zdravstvene radne snage u evropskoj regiji, ali rodne nejednakosti unutar zdravstvenog sistema i dalje postoje. Zdravstvene radnice i dalje se suočavaju sa značajnim preprekama u pogledu dostizanja liderske pozicije i jednakosti plata i u prevladavanju stereotipa o zdravstvenim ulogama koje žene uglavnom ispunjavaju. Iako se brojke iz godine u godinu mijenjaju, od marta 2020. samo 19% ministara zdravlja u državama članicama EU čine žene; U odnosu na isti period 2019, to je značajno smanjenje jer je brojka pokazivala 34%.
Zdravstvene usluge u velikoj mjeri zavisi od žena koje doprinose kao neformalne njegovateljice, posebno djeci i starijim osobama. Podaci Evropske Unije pokazuju da su rodne nejednakosti u pružanju neplaćenog zbrinjavanja i dalje prisutne. Žene u regiji imaju dug životni vijek u odnosu na druge zemlje svijeta, ali posljednje godine života često su obilježene lošim zdravljem ili invaliditetom i obično niskim nivoom socijalne zaštite. To je dijelom posljedica nejednakog sudjelovanja polova na tržištu rada i rodne neravnoteže u pružanju zaštite.
