Postojanje Pravnog tima za aktiviste i aktivistice, koji bi se mogao kontaktirati odmah kada dođe do neke rizične situacije ili napada, je veoma značajan za branitelje i braniteljice ljudskih prava. O tome, ali i o svom aktivizmu, su nam govorili u intervjuu za Kuću ljudskih prava Banja Luka Adi Selman i Nedim Musić iz Karton revolucije.
O njima bruji čitava regija, njihovi video snimci su veoma viralni, a Karton revolucija je postala ono što su oni i željeli sinonimi za borbu protiv korupcije i nepravde te buđenje nove generacije.
Sa kojim problemima ste se susretali na svom aktivističkom putu, šta je najalarmantnije?
NEDIM: Posljednji veći problem sa kojim smo se suočili bio je na Prokoškom jezeru kada smo ispitivani od strane pripadnika Uprave policije Srednjebosanskog kantona i prvi put nas je policija, sa svojim instrukcijama i u saradnji sa javnim preduzećama, dovela u situaciju u kojoj smo nezaštićeni. Mi smo se u tom momentu nalazili na Prokoškom jezeru gdje su nam vozilo blokirali pripadnici javnog preduzeća i kada su nas pokušali fizički napasti određeni stanovnici. Došlo je do verbalnog napada i uzeli su kamenje da nas pogode, međutim nisu nas gađali. Umalo nije došlo do većeg sukoba. Mi smo bili spriječeni da odemo sa Prokoškog jezera, jer je blokirano naše vozilo. Našli smo se u bezizlaznoj situaciji, trajalo je to četiri do pet sati, stajali smo na suncu, blokirani, gladni i bilo je baš rizično, sve dok policija nije došla po nas i odvela nas na ispitivanje.
ADI: Kada su drugi problemi u pitanju, evo ja ću otvoriti poduži spisak: upadanje u naše poslovne prostore, verbalne prijetnje, pritisak od strane institucija, prijetnje preko nekih drugih udruženja, prijetnje preko članova porodice… Imali smo svakodnevne verbalne prijetnje, na primjer i prijetnje smrću, zatim govori mržnje putem društvenih mreža i slično.
Da li ste prijetnje i incidente prijavljivali nadležnim organima?
ADI: Kada nam je predstavnik jednog javnog preduzeća prijetio smrću zato što se borimo protiv ilegalne sječe šume na Konjuhu, mi smo taj slučaj prijavili policiji, a policija ništa nije uradila. Prošlo je dvije godine i apsolutno ništa po tom pitanju nije urađeno. To je eto jedan primjer, kako smo pokušali da se obratimo institucijama i shvatili da od te zaštite nema ništa. I posljednji primjer u Fojnici gdje je sve bilo protiv nas, a ništa za nas. Samo se gledalo što smo mi isjekli nelegalno postavljeni kabl, a ništa što smo napadnuti, blokirani i slično. Dežurni tužilac je to okarakterisao kao krivično djelo oštećenja tuđe stvari, policija je uzela zapisnik i trenutno je sve sad u tužilaštvu – da li će se potvrditi kao krivična prijava ili odbaciti.
Da li ste imali advokata i u tom kontekstu, koliko je, prema vašem mišljenju važno postojanje Pravnog tima za pomoć braniteljima i braniteljicama ljudskih prava, koji da napomenem, pruža besplatnu pravnu pomoć i savjete?
NEDIM: Kada smo poslije incidenta na Prokoškom jezeru bili u policijskoj stanici Adi je zvao jednog poznanika advokata, koji se u tom trenutku nije javio, a bio nam je baš potreban, ali se kasnije javio. Zato će svim aktivistima značiti postojanje Pravnog tima za aktiviste, koji bi se mogao kontaktirati odmah kada dođe do neke rizične situacije ili napada. Tada smo shvatili koliko nam brza pravna podrška i pomoć trebaju.
ADI: Bili smo suočeni sa više informacija i sumnjali da nam se nešto „ne napakuje“, zato smo trebali hitne konsultacije sa advokatom i kako da postupimo. Konkretna pravna pomoć je najbitnija za aktiviste i aktivistice. Važno je da se aktivisti imaju kome javiti.
Karton revolucija je poznata po mnogim aktivističkim djelovanjima, a istovremeno ste okupili veliki broj pratilaca na društvenim mrežama, ali i ljudi koji vas inače podržavaju, najviše mladih. Kako ste to uspjeli, pošto je činjenica da aktivizam u BiH i nije toliko „popularan“, odnosno aktivisti/ce uglavnom nemaju brojnu podršku?
ADI: Naša formula je zaista iskrena volja i to pričamo narodnim jezikom. Naše obraćanje nije ni politički, ni akademski govor. Mi ono što imamo da kažemo – kažemo to narodskim i jednostavnim jezikom, kako bi nas ljudi shvatili i tematiku o kojoj govorimo. Mi, kad recimo čitamo neki zakon koji trebamo protumačiti, čitamo ga cijeli dan ili duže vrijeme da bismo izvukli kontekst i kako bismo ga jednostavno predstavili ljudima.
NEDIM: Naš recept je: kratko, sažeto i jasno. Da i onom čovjeku koji nema pojma o nekom zakonu ili problemu, bude jasno šta se dešava, kako njega taj problem dotiče i šta je rješenje. I da to bude na zanimljiv način prezentovano. Nama je cilj da ljudi zaista skontaju neka stvari i za šta se mi borimo, a u tome koristimo resurse Interneta. Takođe, moram spomenuti da je problem nekih nevladinih organizacija što su „robovi“ nekih projekata i što ne žele da izađu iz ustaljenog okvira. Trebamo tražiti zanimljive načine da dopremo do ljudi. Ako smatramo da je na TikToku 99 % gluposti, hajmo vidjeti kako ta glupost djeluje i da to prebacimo na pozitivnu stvar i iskoristimo preostalih 1 %. Ako u prvih dvije- tri sekunde na kažete šta je bitno, ljudi će skrolovati dalje i tražiti sljedeću vijest. Zašto imamo ovoliku podršku, pa zato što se ljudi identifikuju sa temama o kojima razgovaramo. U suštini pričamo ono sve što ljudi misle i još uvijek mnogi zdravorazumski promišljaju o važnim temama.
ADI: Treba biti hrabar i konkretan!
Najčešće se bavite zaštitom prirodnih resura, pa koliko su ljudi u BiH svjesni da je pravo na zdravu i nezagađenu životnu sredinu takođe jedno od osnovnih ljudskih prava? Ili smo toga svjesni kad zagađenje dođe u naše dvorište?
ADI: Sistem nas bar 30 godina sistemski obeshrabruje i izvinite na riječi – zaglupljuje. U školama ne učimo kako se glasa na izborima, ali zato učimo o poljoprivredi Haitija. Vi u školama ne učite kako se diže kredit, ali učite krivu iz matematike. Super, sve se to treba znati, ali sistem te namjerno uči nebitne stvari, da ti kad odrasteš ne bi bio svjestan bitnih stvari u životu. Nemaš pojma kako se diže kredita, nemaš pojma da 17 % od poreza daješ državi, 60 % od plate daješ državi i tako dalje. Nama je to bitno da približimo ljudima, da mi izdvajamo od svoje plate državi, da bi tamo neki direktor imao veliku platu. I onda da se zainteresuješ za to, pa zainteresuješ ljude.
NEDIM: U suštini sistem radi na skretanju sa pravih problema, jer toliko toga se ljudima plasira i putem medija i putem društvenih mreža, da ljudi nemaju kad razmišljati o sebi i svojim problemima koji su u bašti. Plasiraju se i reality programi i onda ljudi gledaju tuđi život, a ovamo svoj život zapostavlja, zapostavlja teme koje su od krucijalne važnosti za napredak i za bolji život. Ono što mi stvarno pokušavamo je da ljude navučemo da misle o sebi i o svom dvorištu, kako ste rekli.
ADI: Čim mamo ovoliko pregleda, ljudi hoće da to čuju. Hoće da postanu svjesni, hoće nešto da promijene. U suštini aktivisti i aktivistkinje, ljudi koji žele nešto da mijenjaju, udruženja građana itd. moraju da na neki način nadoknade manjkavosti obrazovnog i kulturnog sistema. Inače, problem našeg sistema je što nema kontrolu. U Njemačkoj ili nekoj razvijenijoj državi, ministar ako je optužen za koruptivno djelo sam daje ostavku. A kod nas ako neki zvaničnik i dođe do zatvora ako može postao bi i ministar zatvora.
Ima li Karton revolucija hrabrost za nove aktivnosti i koji su vam planovi?
ADI: Sve je stvar organizacije. Pokazali smo da još uvijek postoji veliki procenat ljudi koji su spremni da razmišljaju. Ali ti ljudi nisu organizovani. Uspjeli smo u osvješćivanju, ali sad je pitanje pružanje otpora, odnosno strateško organizovanje. To je sad izazov koji je na svima nama. I o tome ovisi da li ćemo postati neka nerazvijena država Afrike kojoj će iskorištavati resurse, ili ćemo se osvijestiti.
KORISNE INFORMACIJE O PRAVNOM TIMU
Sa konstituisanjem Pravnog tima za pružanje pomoći braniteljima i braniteljicama ljudskih prava koji se nađu u kriznim situacijama u bilo kojem dijelu Bosne i Hercegovine počelo se u septembru 2023. godine. Trenutno je u timu 10 advokata/ica i pravnika/ica koji su iskazali spremnost i volju da se nađu „pri ruci“ braniteljima i braniteljicama koji se suoče sa napadima, prijetnjama i privođenjiima, ali i drugim specifičnim ljudskopravaškim izazovima. Do sada je Pravni tim, koji djeluje pod okriljem Kuće ljudskih prava, intervenisao u nekoliko navrata. Neki od njih su i autori više korisnih publikacija, kao što je Priručnik za zaštitu prava novinara i aktivista nakon rekriminalizacije klevete. Broj telefona za hitne slučajeve je +387 66 33 66 33, a email adrese na koje se branitelji i braniteljice, koji se nađu u kriznim situacijama, mogu javiti su: pravnapomoc@ti-bih.org ili hcabl@blic.net.
Foto: Ustupljene fotografije od Karton revolucije