Reforme u vaspitanju i obrazovanju trebaju da idu odozdo – od nastavnika i lokalne zajednice, jedan je od zaključaka ovoga skupa.
Helsinški parlament građana je u sklopu USAIDovog projekta PRO Budućnost, a u u saradnji sa Centrom za razvoj zajednica ToPeeR u Doboju 14. juna, 2023. godine organizovao okrugli sto na temu „Izazovi odgoja i obrazovanja u savremenom društvu“.
Cilj Okruglog stola je razmjena mišljenja stručne javnosti o izazovima modernog doba na odgoj i obrazovanje djece i mladih, sa posebnim fokusom na vršnjačko nasilje i otuđenost, kao i nedostatak empatije među djecom i mladima.
Panelisti okruglog stola bili su Aleksandra Đuričić, psihološkinja, Srednjoškolski centar Doboj koja je tom prilikom istakla da u bh društvu nije došlo do retraumatizacije na pravi način, kako generaciji kojoj ona pripada tako i djeci i mladima koji su takođe prošli neke događaje kao što su npr. Pandemija COVID-19 ili poplave koje su 2014. zadesile zemlju. Komunikacija i davanje odgovornosti djeci je ključ, gdje mi odrasli moramo biti uzor ponašanja djeci.
Davor Cvijanović, asistent u nastavi, pedagog OŠ Vuk Karadžić iz Doboja, istakao je da sistemski u obrazovni sistem nije uključen razvoj kritičkog mišljenja. Kritičko mišljenje se u školama ne podstiče nego suzbija. Sa druge strane imamo djecu koja zbog korištenja modernih tehnologija imaju nekad više znanja od pojedinih nastavnika, a samim tim i želju da propituju i istražuju, rekao je Cvijanović.
Tanja Marić, pedagogica sa Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci istakla je da se u pojedinca odnosno nastavnika ne ulaže dodatno i oni nemaju mehanizme da prate moderne izazove obrazovanja u našem društvu. “Djeca se kod nas ne uče da kritički razmišljaju od malih nogu. Razvijanje kognitivnih komeptencija, razdvajanje bitno od nebitnog, to se u našem obrazovnom sistemu ne uči. Djecu trebamo učiti da razlikuju i kritički promišljaju, kao što je slučaj u nekim zapadnim zemljama.
“U školi se ne vrednuje trud i rad nego samo ocjena. Ogroman se pritisak stvara na djecu i roditelji ih prezaštićuju, dok je vaspitna uloga obrazovne institucije izgubljena”, istakla je Marić.
Ulagati u nastavnike, uključiti roditelje i lokalnu zajednicu, te uvezati formalno i neformalno obrazovanje, neki su od zaključaka okruglog stola. Represivne mjere neće puno pomoći u borbi protiv vršnjačkog nasilja.
