Helsinški parlament građana Banja Luka već četiri godine, počevši od 2020., koristi Rodni barometar, kao poseban metodološki alat za praćenje i procjenjivanje rodne osjetljivosti političkih partija u Bosni i Hercegovni. Cilj nam je utvrditi i argumentima potkrijepiti koliko su ključne političke partije u BiH istinski posvećene radu na unapređenju rodne ravnopravnosti, posebno imajući u vidu da su političke partije jedan od najvažnijih elemenata demokratskog modela organizacije društva, te da imaju obavezu i da unutar svojih vlastitih organizacija podržavaju i štite demokratske vrijednosti i ljudska prava, uključujući i ženska ljudska prava.
Četvrti Rodni barometar, čije rezultate vam predstavljamo, donosi više novina – ovaj put imamo pet stranaka koje su dostavile odgovore na pitanja iz Barometra, jednu više od uobičajenog prosjeka. Naša stranka, koja je do sada bila na ubjedljivom prvom mjestu po pitanju rodne senzibilnosti, sada je to mjesto „prepustila“ Socijaldemokratskoj partiji BIH (SDP BIH), a Srpska demokratska stranka, koja od 2021. godine učestvuje u Rodnom barometru, napravila je najveći skok do sada – sa 4 boda, koliko su imali na početku, „skočili“ su na 17 bodova.
Kao i prethodnih godina, upitnici su poslani na adrese 10 najvećih političkih partija u Bosni i Hercegovini, a odgovori su dobijeni od: Srpske demokratske stranke (SDS), Partije demokratskog progresa (PDP), Demokratske fronte (DF), Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) i Naše stranke.
Odgovore na upitnik ni ove godine nisu dostavile najveće partije koje godinama učestvuju u vlasti: Stranka demokratske akcije (SDA), Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), kao ni Savez za bolju budućnost i Demokratski narodni savez (DNS). Nedostavljanje odgovora implicira da su pitanja rodne ravnopravnosti ovim partijama nebitna i da ih ne shvataju ozbiljno.
Dobijeni odgovori su bodovani prema unaprijed utvrđenim kriterijumima i onda je, na osnovu zbira bodova, napravljena rang lista rodno senzitivnih partija. Što je taj zbir veći, to je partija rodno senzibilnija.
Rang lista rodne senzitivnosti političkih partija u BiH – 2024. godina
| Partija | Broj bodova |
| SDP BiH | 21 |
| Naša stranka | 20 |
| Demokratska fronta | 20 |
| SDS | 17 |
| PDP | 16 |
Rang lista rodne senzitivnosti političkih partija u BiH; 2021., 2022., 2023 i 2024. godina
| Partija | Broj bodova | |||
| 2021. | 2022. | 2023. | 2024. | |
| Naša stranka | 23 | 33 | 28 | 19 |
| SDP BiH | 15 | 17 | 20 | 21 |
| Demokratska fronta | 12 | – | 23 | 19 |
| SNSD | 11 | 10 | – | – |
| SDS | 4 | 7 | 12 | 17 |
| PDP | – | – | – | 16 |
Kada govorimo o rodnoj osjetljivosti domaćih partija u 2024. godini, u odnosu na 2023., vidimo da se redoslijed političkih partija promijenio. Najviše bodova je osvojila Socijaldemokratska partija BiH, a slijede Naša stranka, Demokratska fronta, SDS i PDP. U odnosu na prošlu godinu, svoj rad je najviše unaprijedio SDS. SDP BiH je neznatno napredovao, dok Naša stranka i Demokratska fronta su uglavnom stagnirale. PDP ne možemo da kompariramo, pošto su ove godine po prvi put odgovorili na upitnik. Kao što smo istakli ranije, najveći skok bilježimo kod SDS-a koji je u svoja dokumenta inkorporirao zakonom propisanu kvotu od 40% članova manjiske grupe koja mora biti u izvšnim organima stranke. Ostale partije su to ranije uradile i nisu dalje radile na tome. Najveći pad je primjećen kod zakonodavnih aktivnosti koje trebaju da unaprijedi ravnopravnost polova, što partije obrazlažu sporim i komplikovanim procedurama. Partije su izrazile spremnost da rade na unapređenju položaja žena i muškaraca uklanjajući rodne barijere.
- Rodni profil partije se odnosi na položaj žena unutar jedne partije (prisustvo u organima odlučivanja i definisanje njihovog položaja u partijskim dokumentima)
- Incijative i EU integracije se odnose na aktivnosti političkih partija u predlaganju i donošenju zakona i podzakonskih akata u entitetskom i državnom parlamentu i na aktivnosti koje vode ka EU integracijama, s naglaskom na rodnu komponentu.
- Ustavne promjene se odnose na spremnost političkih partija da kroz promjenu Ustava BiH u njega ugrade rodne komponente.
Najbolje plasirana politička partija je Socijademokratska parija BiH koja je najviše napredovala u segmentu rodni profil partije i gdje je najviše učinila u odnosu na druge partije. U okviru partijskih dokumenata su vrlo jasno i precizno definisali mnoga pitanja koja se tiču rodnog balansa. U poslednjih godinu dana nisu imali značajnije inicijative koje se bave rodnom komponentom, ali su spremini da podrže takve inicijative i zakone.
Drugo mjesto dijele Demokratska fronta i Naša stranka.
Demokratska fronta je je radila na unapređenju položaja žena u organima stranaka. Kao opoziciona stranka u Federaciji BiH i na nivou države, bila je prilično aktivna na predlaganju zakonskih i podzakonskih akata u oba parlamenta uz iskazanu spremnost da podrže sve promjene ustava koje se tiču rodne ravnopravnosti. Naša stranka je jedna od rodno najsenzibilnijih političkih partija u BiH, i po pitanju zastupljenosti žena u organima odlučivanja (imaju 38,5% žena u Predsjedništvu i 36% žena u Glavnom odboru stranke). U proteklih godinu dana Naša stranka je imala jednu zakonsku inicijativu u Parlamentu Federacije BiH, a ostale aktivnosti su bile usmjerene na realizaciju inicijativa koje su pokrenute ranije. Spremnost da se rodna komponenta implementira u Ustav BiH najviše je prisutna kod Naše stranke.
Na trećem mjestu se nalazi SDS koji je zabilježio veliki skok u odnosu na prošle godine i to prije svega u domenu organizacije i funkcionisanja stranke na principima rodne ravnopravnosti tj. kroz implementaciju stranačkih dokumenata koje su donijete predhodnih godina. Ono što je za njih karateristično, u odnosu na druge partije, da su oni za uvođenje mjera koje će dovesti do pune ravnopravnosti žena i muškaraca, ne uključujući druge rodne identitete.
Na četvrtom mjestu se nalazi PDP za koji možemo reći da ima još mnogo prostora za unapređenje položaja žena unutar partije, ali ne i u aktivnostima u zakonodavnim tijelima u kojima imaju svoje predstavnike. Ova partija je bila veoma aktivna u kritici promjene Krivičnog zakona koji se ticao femicida, a koji je povučen iz procedure i jedna je od rijetkih partija koje su o tome govorile.
Tokom prethodne četiri godine istraživanja i korištenja Rodnog barometra, došli smo do sledećih saznanja:
– da većina vladajućih partija u našoj zemlji (ili partija koje značajnije priticipiraju u zakonodavnoj vlasti) ima ignorantski odnos, tj. apsolutno su nezainteresovane da predoče koliko žena imaju u organima stranke ili koliko su aktivni na polju zakonskog poboljšanja položaja žena u društvu. Pored toga što neke partije nijednom nisu odgovorile na pitanja iz upitnika, većina ih kasni sa slanjem odgovora. Izuzetak je Srpska demokratska stranka koja je u prve tri godine istraživanja (2021-2023) bila jedina koja je dostavljala odgovore prije roka i bila voljna dodatno odgovoriti na neka pitanja ili objasniti određene nedoumice.
– Stranke uglavnom pokazuju potpunu nezainteresovanost u vidu odgovora: „Uskoro počinje predizborna kampanja, pa nećemo stići odgovoriti.“, „Ako budemo zainteresovani, mi ćemo kontaktirati vas, ne morate nas više zvati“, „Ne znam imamo li vremena za ovo“, itd. Pitanja koja su postavljena nisu bila ni teška, ni zahtjevna, čak bi se moglo reći da je to nešto na šta bi svako mogao odmah precizno odgovoriti. A pitali smo ih za broj, odnosno procenat žena u organima upravljanja, kao i za inicijative ili zakone koje su predlagali u parlamentima, a koji su bili na tragu unapredjenja rodne ravnopravnosti.
– Sve partije su pitanja Barometra odmah proslijeđivala klubovima ili aktivu žena u svojoj stranci, potvrđujući tako patrijarhalne obrasce prema kojima su pitanja koja se tiču žena samo „ženska stvar“, a ne i njihovih muških kolega.
– Bilo je pojedinaca i pojedinki iz partija koji su željeli pomoći, ali koji su čekali određene informacije ili dopuštenje partije za učešćem u istraživanju. Sva ova čekanja završila su tako da odgovore na upitnik nikad nismo dobili. Ovo je pokazatelj da u partijama vlada jasna hijerarhija i da se ona ne smije dovoditi u pitanje.
– Neki odgovori koje smo usmeno dobijali upućuju na to da se „mnoge od žena u partijama uglavnom i dalje oslanjaju na muške kolege u politici i radije prihvataju obaveze sporednih poslova ili humanitanog rada, umjesto aktivnijeg učešća u politici i iniciranju političkih promjena“.
