Rezultati “pilot opservacije” učesnika/ca u saobraćaju u Sarajevu

Da li ste se ikada zapitali ili obratili pažnju na to koliko zapravo žena, a koliko muškaraca učestvuje u svakodnevnom saobraćaju? Već od 1966. godine, kada je prva žena položila vozački ispit u Bosni i Hercegovini, žene su aktivni sudionici u saobraćaju. Iako u BiH procentualno imamo više žena od muškaraca, činjenica je, ipak, da je više muškaraca aktivnih vozača.

Ovo je pokazalo i prošlogodišnje pilot brojanje učesnika/ica u saobraćaju u Banjaluci, ali i ovogodišnje, organizovano u Sarajevu.

Naime, učesnici „Ljetne škole urbane mobilnosti“ koju je organizovao Centar za životnu sredinu, izvršili su 15-minutno prebrojavanje učesnika i učesnica u sarajevskom saobraćaju, koje je uključivalo vozače/ice automobila, bicikala i romobila. Ovaj put, „pilot opservacija“ je uključila i brojanje korisnika i korisnica javnog prevoza koji je, u istraživanjima koja su rađena u Evropi i svijetu, prepoznat kao vid transporta koji češće koriste žene.

Brojanje je obavljeno 19. jula 2023, u Ulici Kulina Bana u Sarajevu, u vrijeme saobraćajnog špica, između 16.28 i 16.43 časova.

U periodu od 15 minuta u jednom smjeru zabilježeno je 207 vozača automobila, naspram 45 vozačica odnosno 82% : 18%.

U istom intervalu viđeno je 7 biciklista i 3 biciklistkinje, te 9 vozača romobila (4 ispod 30 i 5 iznad 30 godina) i 3 romobilistice (1 ispod 30 godina i 2 starosti iznad 30 godina).

Kad je riječ o javnom prijevozu, na tramvajskom (autobuskom) stajalištu je izbrojano više žena nego muškaraca, a uočeno je i da se radilo uglavnom o osobama starosti iznad 30 godina. Zabilježeno je tako ukupno 18 žena u javnom prijevozu (njih 15 starosti iznad 30 godina) i znatno manji broj muškaraca, njih 8 (5 muškaraca starosti iznad 30 godina).

U sklopu Ljetne škole urbane mobilnosti, Helsinški parlament građana Banjaluka održao je predavanje na temu „Rod i urbana mobilnost“.

O putnim navikama vozača i vozačica u Bosni i Hercegovini pročitajte više u analizi koju su radili Helsinški parlament građana i Centar za životnu sredinu.

Tekst napisala: Ahira Mešić, učesnica „Ljetne škole urbane mobilnosti“

Facebook
Twitter
LinkedIn

Najnovije vijesti