RODNO ZASNOVANA DISKRIMINACIJA U OBLASTI RADA U BIH 2018-2020

PublikacijeKomentari isključeni za RODNO ZASNOVANA DISKRIMINACIJA U OBLASTI RADA U BIH 2018-2020

Izvještaj o rodno zasnovanoj diskriminaciji (RZD) u oblasti rada u Bosni i Hercegovini je drugi izvještaj objavljen u okviru regionalne inicijative sa ciljem adresiranja problematike postojanja rodne diskriminacije na tržištu rada u šest zemalja zapadnog Balkana.
Istraživanje je kombinovalo različite metode, uključujući pregled literature, pravnu analizu, onlajn anketu, intervjue sa relevantnim zaštitnim mehanizmima i dubinske intervjue sa ženama koje su doživjele takvu diskriminaciju na poslu ili prilikom zapošljavanja. Intervjui
odražavaju realnu sliku kada je riječ o prisutnosti različitih oblika RZD na tržištu rada, kao što su seksualno uznemiravanje, uznemiravanje zasnovano na polu ili mobing, kao najčešći oblik diskriminacije na radnom mjestu.
Pored toga, istraživanje identifikuje slabo poznavanje osnovnih radnih prava i opštu nedosljednost u primjeni zakonskih propisa koji nadziru RZD na radnom mjestu, kao i nedostatak sudske prakse u rješavanju slučajeva RZD u oblasti rada.
Slično izvještaju iz 2019. godine1, ponovljeno istraživanje pokazuje da je svijest o postojanju RZD izuzetno niska, te da se slabo poznavanje prava i propisa koji regulišu ovu oblast odnosi i na zaposlene i na poslodavce. Ovo se ogleda u identifikaciji, izvještavanju i procesuiranju slučajeva RZD. Generalno, postoji malo podataka o pritužbama na diskriminaciju
u BiH iz različitih razloga: opravdani strah od prijave diskriminacije, nedostatak svijesti o tome šta je diskriminacija i kako postupiti nakon obraćanja nadležnim institucijama. Ozbiljan problem u otkrivanju RZD-a predstavlja nizak broj evidentiranih slučajeva rodno zasnovane
diskriminacije u nadležnim pravosudnim institucijama i nedostatak statističkih podataka u ovom području.
Izuzetno komplikovan sistem nadležnosti i ogroman broj zakona na različitim nivoima čine pravni okvir u BiH koji se odnosi na rodnu diskriminaciju pri zapošljavanju poprilično fragmentiranim i nedosljednim. Većina sudskih postupaka u ovoj oblasti vodi se u skladu sa
entitetskim zakonima o radu, što ukazuje na nedovoljno razumijevanje i provođenje Zakona o zabrani diskriminacije BiH i Zakona o ravnopravnosti polova BiH te uopšteno disparitete sa zakonima o radu. Osim toga, dugi i iscrpljujući procesi dodatno obeshrabruju žrtve da prijave rodno zasnovanu diskriminaciju na radnom mjestu.
S druge strane, gotovo nepostojeća sudska praksa predstavlja još jedan izazov u procesuiranju slučajeva diskriminacije.
Pandemija COVID-19 dodatno je zakomplikovala položaj žena na tržištu rada, posebno u sektorima u kojima su žene najviše zastupljene (uslužni sektor te sektor tekstila i obuće).
Institucije besplatne pravne pomoći i javni posrednici u radnim sporovima, zbog zakonskih ograničenja, nemaju ovlašćenja za mirno rješavanje ovakvih slučajeva, a ona bi mogla ubrzati rješavanje sporova ili, eventualno, izostaviti sudski postupak, ukoliko se stranke sporazumiju.
U izvještaju se pozdravljaju napori organizacija civilnog društva koje su u svojim zajednicama pružile pravnu pomoć ženama čija su radna prava povrijeđena tokom pandemije, a značajan je porast organizacija koje su povećale svoje kapacitete za te svrhe. Najveći izazov ostaje povjerenje u sindikate i veća promocija pravne pomoći koju sindikati pružaju, te
uspostavljanje saradnje između sindikata i organizacija civilnog društva koje djeluju u oblasti RZD na tržištu rada.

Publikacija je dostupna na: Rodno zasnovana diskriminacija u oblasti rada u BiH 2018-2020

Engleska verzija publikacije dostupna na: Gender based discrimination and labour in BiH 2018-2020

COPYRIGHT © 2014. ALL RIGHTS RESERVED.