U okviru saradnje sa novinarima/kama u sklopu projekta “Građani/ke u borbi protiv tihe korupcije“ donosimo vam saradnju sa portalom Interview.ba i tekst na temu o seksualnoj iznudi.
Zašto se uglavnom ćuti o seksualnoj korupciji, znamo li šta je sextortion, koje su opasnosti, šta kažu podaci iz pravosuđa i koje su aktuelne inicijative?
U Facebook grupi „Nisam tražila“ je opisan slučaj u kom je profesor ucjenjivao doktoranticu seksom i prijetio joj svojim vezama.
– Cijelu noć sam preplakala i u glavi vrtila scenarije koliko daleko oni mogu ići, ti predatori. Mogu spriječiti obrazovanje, sabotirati poslove, ucjenjivati, prijetiti i na kraju ubiti i porodice. Mogu žrtvu dovest do ruba suicida… To je pakao – napisala je članica grupe.
U svojoj objavi nije napisala da li se odlučila da prijavi ucjenjivača, ali prema opisu – njen slučaj bi mogao biti okarakterisan kao sextortion ili seksualno iznuđivanje, ucjena, seksualna korupcija.
Jedna do dvije prijave godišnje
Krivični zakoni u Bosni i Hercegovini ne prepoznaju sextortion, ali prepoznaju pojmove obljuba zloupotrebom položaja (Krivični zakon FBiH) i polni odnos zloupotrebom položaja i prinudu na polni odnos (Krivični zakon RS).
Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u BiH, sudovi u BiH godišnje bilježe po jednu do dvije prijave za ove vrste krivičnih djela i isto toliko istraga.
Preciznije, 2018. godine je izrečena po jedna zatvorska kazna za seksualni odnos zloupotrebom položaja i za obljubu zloupotrebom položaja-
Godinu kasnije izrečena je po jedna zatvorska i uslovna kazna za spolni odnos zloupotrebom položaja i potvrđene dvije optužnice.
Pa onda, 2020 godine po jedna zatvorska kazna za seksualni odnos zloupotrebom položaja i uslovna kazna za polnu ucjenu, a 2021. godine dvije uslovne kazne za seksualnu ucjenu i 2022. godine nije bilo presuda za ova djela.
Izrečene pravosnažne presude kreću se od 5 mjeseci zatvora (uslovno 12 mjeseci – vrijeme provjeravanja) do 3 godine i 8 mjeseci zatvora.
******
Šta je zapravo sextortion?
Jedina dostupna analiza o postojanju sextortiona u BiH je analiza koju je uradio Transparency International u BiH.
Prema njihovoj publikaciji termin sextortion kao vrsta korupcije upotrijebljen je prvi put 2008. godine kada su članovi Međunarodne asocijacije žena sudija primijetili da sudije iz različitih dijelova svijeta uočavaju vrstu korupcije o kojoj se rijetko govori.
Od tada pa do danas termin sextortion se koristi kada se želi definisati zloupotreba povjerenog položaja i moći s ciljem seksualne iznude.
Sextortion je koruptivna radnja i oblik seksualnog iskorištavanja koji upotrebljava nefizičku prinudu isključivo radi iznuđivanja seksualnih usluga od žrtve, piše u istraživanju TI BiH.
******
Zloupotreba pozicije moći
– Kaznena politika u BiH je generalno takva da sudovi idu prema donjoj granici prilikom izricanja sankcije, što je evidentno i u analiziranim presudama, ali postoje i otežavajuće i olakšavajuće okolnosti koje sud uzima u razmatranje prilikom izricanja sankcije. Dok se pod otežavajućim okolnostima obično uzima u obzir prethodna osuđivanost optuženog, kao olakšavajuće okolnosti uzimaju se u obzir njegova ugledna ličnost, korektno ponašanje optuženog, obećanje optuženog da više neće ponoviti to djelo, iako ne postoji valjano obrazloženje suda za ovakvu ocjenu dokaza i olakšavajućih okolnosti – pojašnjava Maštalo.
****
A da je važno govoriti o ovom obliku krivičnog djela pokazuje inicijativa iz Hrvatske gdje su Agencija za elektroničke medije i UNICEF u septembru 2022. godine kreirali nastavni materijal za srednje škole i starije osnovce pod nazivom Sexting i sextortion koji će učenicima pomoći da shvate i znaju objasniti šta su sexting i sextortion, te navesti njihova glavna obilježja.
Helsinški parlament građana Banja Luka u periodu od 14.07.2023-30.07.2023. sprovodi istraživanje o rasprostranjenosti seksualnog iznuđivanja u privatnom i javnom sektoru u BiH, te da Anketni upitnik je u potpunosti ANONIMAN i dostupan na: Istraživanje o rasprostranjenosti seksualnog iznuđivanja. Cilj istraživanja je da se dođe do podataka o raširenosti ovog oblika tihe korupcije u bh. društvu.
Ova aktivnost je realizovana u sklopu projekta “Građani/ke u borbi protiv tihe korupcije“ koji je dio šireg programa “Podrška građanima u borbi protiv korupcije” implementiranog od strane CCI uz finansijsku podršku USAID. Sadržaj je isključiva odgovornost Helsinškog parlamenta građana Banja Luka i ne mora nužno održavati stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Slika preuzeta sa Interview.ba
