U okviru saradnje sa novinarima/kama u sklopu projekta “Osnaživanje pružalaca pravne pomoći za borbu protiv diskriminacije na temelju roda na tržištu rada, u BiH” donosimo vam tekst novinarke Minje Šuković iz Nezavisnih novina o stereotipima sa kojima se žene suočavaju na tržitu rada.
,,Samo 33,5 odsto žena u Bosni i Hercegovini je formalno zaposleno, iza njih stoji armija žena koje su dugoročno nezaposlene, no u prosjeku sve žene u BiH, bilo da su zaposlene ili ne, provode više od 50 sati sedmično u neplaćenom radu, tačnije obavljanju kućanskih poslova.
Otprilike, oko sedam i po sati žene u BiH provode u obavljanju kućanskih poslova, dok je evropski prosjek 4,1 sat dnevno. Naravno, riječ je o prosjeku, dakle i o ženama koje su na tržištu rada i onima koje su dugoročno nezaposlene. Pored nejednakih plata za muškarce i žene, jako važna kategorija je i ženski neplaćeni rad, koji podrazumijeva kuvanje, čišćenje, brigu o drugim ukućanima i slične aktivnosti. Time žene imaju manje vremena da se usavršavaju i postanu još konkurentnije na tržištu rada, te se svakodnevno pri zapošljavanju bore sa pitanjima koja se odnose na njihov bračni status te da li planiraju potomke.
Podaci istraživanja koje je sproveo “UN Woman” govore da naše društvo još nije spremno da se odmakne dalje od stereotipa da žena treba da bude ta koja će da vodi brigu o kući i djeci, te je upravo ovo jedan od razloga što je većina njih primorana da bira između profesionalne karijere i porodice.
“Naše društvo još nije spremno da pomiri stare predrasude i stereotipe o tome da je dobra majka i domaćica samo ona koja je u potpunosti posvećena djeci, mužu i porodici, a da žena ‘od karijere gleda samo sebe'”, rekla je Lana Jajčević, pravna savjetnica u Fondaciji “Udružene žene”.
Ona je dodala da je situacija drugačija kada je riječ o muškarcima te da oni ne nose epitet “lošeg oca i slabog domaćina” ukoliko su zaposleni i odsutni od kuće zbog posla.
“Mi imamo ‘ekonomiju brige’ gdje je ženi nametnuta uloga domaćice i osobe koja se brine o djeci i starim roditeljima – i muževim i svojim, gdje je samo ona obavezna da s posla trči kući da pravi ručak, radi s djecom zadaću i gdje se ta ‘ekonomija brige’ podrazumijeva i nije pretočena u cijenu takozvanog ženskog neplaćenog rada, a posljedica je da imamo žene čiji rad nije vrednovan, niti je adekvatno plaćen.”
Žene su izloženije različitim oblicima nepovoljnog postupanja u postupku zapošljavanja, na radnom mjestu, kod osiguravanja jednake plate i uslova za napredovanje na radnom mjestu. Na položaj žena na tržištu rada jasno utiču tradicionalne predrasude i stereotipi o ženama, njihovoj društvenoj ulozi, interesima i radnim sposobnostima. Ovaj uticaj se jasno vidi iz činjenice da je značajno veći broj žena nego muškaraca radno neaktivan jer ostaju da brinu o djeci i domaćinstvu, te jasna podzastupljenost žena na višim rukovodećim i upravljačkim pozicijama.
Cijeli tekst dostupan na: Nezavisne novine
Slika preuzeta sa: Pixnio | Stereotipi bh. društva prepreka ženama da postanu konkurentnije na tržištu rada-Nezavisne novine
