Uklanjanje rodne nejednakosti za velike promjene u politici i poslu
Evropski Institut za rodnu ravnopravnost je objavio najnovije statističke podatke o učešću žena i muškarca na polju politike i liderstva, posebno u odlučivanju širom EU.
Baza podataka o rodnoj statistici Evropskog instituta za ravnopravnost polova (EIGE) sadrži podatke o broju žena i muškaraca na ključnim položajima u donošenju odluka u velikom broju životnih područja kako bi se pružili pouzdani statistički podaci koji se mogu koristiti za praćenje trenutne situacije, kao i njihovi trendovi.
Podaci o odlučivanju prikupljali su se za 27 država članica EU, Ujedinjeno Kraljevstvo, pet kandidata za EU (uključujući Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju, Srbiju i Tursku), dva potencijalna kandidata (Bosna i Hercegovina i Kosovo) i preostale tri zemlje (Island, Lihtenštajn i Norveška). Obuhvaćeni sektori uključuju: politiku, javne uprave, pravosuđe, poslovanje i finansije, nevladine organizacije, okolina i klimatske promjene, mediji, nauka, istraživanje i sport.
Podaci o političkom odlučivanju uključuju statistiku o ženama i muškarcima među političarima na evropskom, nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Tijela koja su obuhvaćena uključuju visoke političke institucije (npr. Vlade), predstavnička tijela (parlamenti i vijeća) i glavne političke stranke.
Ključni nalazi u oblasti politike
Muškarci i dalje imaju više mjesta od žena u parlamentima širom Evrope. U novembru 2019. dvije trećine parlamentaraca EU bili su muškarci (67,8%), a jedna trećina žene (32,2%). Samo Crna Gora (kao kandidat za EU) ima uravnoteženu zastupljenost muškaraca i žena.
U novembru 2019. žene su imale 17,1% liderskih pozicija u glavnim političkim strankama u državama članicama EU. Nijedna od glavnih političkih stranaka u Češkoj, Mađarskoj, Malti ili Slovačkoj nije imala ženu kao liderku od prvog prikupljanja podataka 2011. godine. Manje od polovine zemalja EU ima zakonske kvote koje ih obavezuju na istu zastupljenost prema polu. Te zakonodavne kvote kandidata, koje imaju za cilj osigurati minimalni udio svakog pola među kandidatima, trenutno postoje u 11 država članica EU. Osiguravanje minimalnog udjela svakog pola na kandidatnim listama ne znači nužno izborni dobitak i samo su španski i portugalski parlament do sada postigli svoje ciljne kvote.
Udio žena članica parlamenta u zemljama koje imaju zakonodavne kvote kandidata gotovo se udvostručio od 2004, s 18,2% na 34%. Ovo je povećanje od 15%. Zemlje bez kvota povećale su taj procenat sa 24,8% na 30,8% od 2004. To je povećanje od samo 6 procentnih bodova. Bez promjena, zemlje sa zakonodavnim kvotama postići će se ravnotežu polova za šest godina, dok će onima koje ne preduzmu mjere biti potrebne više od dvije decenije.
Ključni nalazi u oblasti posla
U oktobru 2019. udio žena u odborima najvećih kompanija u EU više se nego udvostručio: na 28,8% u odnosu na 11,9% u 2010. godini. Međutim, u vodećem broju odbora i dalje su vođe muškarci. Francuska je jedina zemlja u kojoj je postignut rodni balans u odborima kompanija (45,2%).
Od 2010. godine, zemlje koje su preduzele zakonodavne mjere zabilježile su porast od 27,2 %, što je rezultiralo sa 36,5% žena u odborima. Zemlje koje su primijenile neregulativne mjere vidjeli su polovinu tog napretka od 2010. godine, uz porast od 14,3%, što je rezultiralo sa 28,1% žena u odborima. Zemlje koje nisu poduzele ništa gotovo nisu zabilježile napredak.
U EU žene su zastupljene na samo 18,6% rukovodećih pozicija u najvećim kompanijama koje kotiraju na burzi.
