„Snaga svake knjige je fascinirajuća, hrabra i jasno predstavlja svoju priču. Misija ovih ljudi je ono što treba biti misija svih ljudi ovog svijeta“ – učesnica Žive biblioteke
Tokom marta i aprila Helsinški parlament građana Banjaluka organizovao je 7 sesija „Živih biblioteka“ u 7 različitih PRO-Budućnost gradova i opština na kojima je učestvovalo više od 300 čitalaca. Sesije su organizovane u Doboju, Bratuncu, Istočnom Sarajevu, Goraždu, Gornjem Vakufu/Uskoplju, Tešnju i Gračanici, uz veliku podršku lokalnih nevladinih organizacija, osnovnih i srednjih škola i radnih grupa u ovim mjestima. Cilj ovih sesija je smanjenje predrasuda i ksenofobije prema drugima i drugačijima, a posebno prema žrtvama proteklog rata koji dolaze iz drugih naroda, odnosno koji pripadaju različitim etničkim grupama.
Građani i građanke, a posebno mladi ljudi iz osnovnih i srednjih škola imali su priliku da „čitaju“, odnosno razgovaraju sa osam različitih „živih knjiga“: ratnim veteranom, samohranom majkom, civilnom žrtvom rata, povratnicom, vjerskim liderom koji se bavi mirovnim radom, slijepom osobom koja je istovremeno i samohrana majka i žrtva porodičnog nasilja, sa djetetom koje je tokom rata preživjelo smrtonosnu bolest, te sa sestrom koja je u ratu izgubila brata.
Pošto se radi o novoj metodologiji, jako je bilo teško unaprijed objasniti ljudima o čemu je, zapravo, riječ i šta je to „Živa biblioteka“? „Živa biblioteka“ funkcioniše baš kao i prava biblioteka, ima prostor, bibliotekare, članske kartice i knjige. Međutim, razlika je u tome što su kod „Žive biblioteke“, za razliku od klasične biblioteke, knjige, u stvari, živi ljudi koji pričaju svoje lične priče, a predstavljaju neku marginalizovanu ili ranjivu društvenu grupu. Ideja je da se ljudi, kroz razgovor i ličnu priču jednog čovjeka ili žene upoznaju sa cijelom jednom društvenom grupom i njihovim načinom života, sa poteškoćama kroz koje svakodnevno prolaze i da razumiju diskriminaciju i odbacivanje sa kojima se određene grupe ljudi susreću. „Živa biblioteka“ počiva na premisi da ako upoznamo čovjeka sa imenom i prezimenom, i čujemo njegovu ličnu priču, da će nivo predrasuda ne samo prema tom čovjeku, nego i prema cijeloj jednoj grupi, rapidno pasti.
Živa biblioteka se može koristiti u razne svrhe. Kad se prvi put pojavila 2000. godine na Roskild festivalu u Danskoj, cilj joj je bio borba protiv nasilja među mladima. Koristi se kao zvanična metodologija Savjeta Evrope u borbi protiv govora mržnje. Može se koristiti svugdje gdje su stereotipi i predrasude uzroci društvenih podjela.
„Žive biblioteke“ koje smo organizovali u sklopu mirovnog projekta PRO-Budućnost, koji finansira USAID, imale su za cilj da upoznaju, prije svega mlade ljude, sa strahotama i posljedicama rata. Da mladi ljudi kroz priče žrtava i učesnika rata uvide svu bezobzirnost i patnje koje rat nosi, da bi više cijenili mir i borili se za njega.
Posjetioci živih biblioteka, su u početku bili poprilično sumnjičavi i stidljivi da dođu na sesiju i „iznajme“ nepoznatu knjigu (osobu) i sa njom razgovaraju. Da je pitaju pitanja iz ličnog života. Neki posjetitelji su dolazili ciljano da razgovaraju sa pojedinim knjigama zato što su imali ista iskustva ili imaju nekog bliskog u porodici koji pripada istoj populaciji koju predstvalja knjiga.
Ali bez obzira na motive dolaska na Živu biblioteku, većina čitalaca nakon prvog čitanja i razgovora je bila oduševljena i tražila je nove slobodne knjige za čitanje.
Naprimjer, dvojica mladića iz Bratunca, koji su bili anagažovani kao volonteri i kojima u prvih sat vremena nije padalo na pamet da čitaju, odnosno da razgovaraju sa bilo kojom knjigom. Međutim, nakon pročitane prve knjige, njih dvojica su zajedno pročitali većinu knjiga. Pročitali bi sve, ali zbog ograničenog vremena (živa biblioteka je trajala 4 sata) i zauzetosti knjiga nisu sve uspjeli.
Evo još nekoliko utiska koje su posjetioci ostavili nakon učešća na nekoj od Živih biblioteka:
„Dosta me je naučilo o tome koliko smo svi jednaki. Jer sam prije ovoga imala predrasuda prema drugim nacijama u BiH ali sam shvatila da smo svi isti. Da razmišljaju poput nas, da se tako ponašaju i izgledaju…“
„Dobra ideja da kroz Živu biblioteku doživimo iskustvo knjiga i shvatimo način življenja između različitih naroda, drugačije vjerske pripadnosti, bez predrasuda.“
„Snaga svake knjige je fascinirajuća, hrabra i jasno predstavlja svoju priču. Misija ovih ljudi je ono što treba biti misija svih ljudi ovog svijeta.“
Sesije Žive biblioteke će biti nastavljene i u narednom periodu. Veću septembru je planirana Živa biblioteka u paru opština Ugljevik – Teočak, koje su takođe dio ProBudućnost projekta.
