Uprkos konvencijama i preporukama koje je Bosna i Hercegovina ratifikovala i usvojila, diskirminacija, zanemarivanje ženskih prava i rodne ravnopravnosti vidljivi su u skoro svim oblastima života i na svim nivoima, poručile su predstavnice šest organizacija civilnog društva u svom zajedničkom obraćanju na 74. seseiji CEDAW komiteta u Ženevi. Naglašeno je da BIH već pet godina nije uzela u razmatranje inicijativu za ustavnu reformu kojom bi najviši zakonodavni akt države konačno bio orodnjen, što bi ujedno bila i pretpostavka za izmjenu i prilagođavanje preostalog zakonodavstva. Članovima CEDAW komiteta predočena je i statistika koja ukazuje na i dalje nedovoljno učešće žena u političkom i javnom životu, kao i nedefinisane mjere u zaštiti žrtava porodičnog nailja i neusvajanje strategije o zaštiti žena- žrtava ratnog nasilja. Istaknuto je i zanemarivanje prava marginalizovanih grupa, posebno žena sa invaliditetom, Romkinja i LBTI žena, kao i potreba brisanja stereotipa iz obrazovnog sistema na svim novima iz kojeg i kreću problemi u vezi sa predrasudama, a kasnije i diskriminacijom žena.
Članovi CEDAW komiteta uputili su niz dodatnih pitanja u vezi sa problemima koji su predočeni, a koje bi, kako se očekuje, mogli postaviti i zvaničnoj delegaciji Bosne i Hercegovine koja, sa Agencijom za ravnopravnost polova BiH na čelu, sutra predstavlja svoj izveštaj pred komitetom.
Predstavnice organizacija civilnog društva iz BiH koje su učestvovale u predstavljanju Alternativnog CEDAW izvještaja su: Jadranka Miličević (Fondacija CURE), Lejla Gačanica (Inicijativa Građanke za ustavne promjene), Aleksandra Petrić (Fondacija Udružene žene),
Maida Omerćehajić (Prava za sve), Rajna Radosavljević (Helsinški parlament građana), Amina Dizdar (Sarajevski otvoreni centar) i Lamija Tiro (Trial International).
