Napori u rješavanju rodne nejednakosti mogu igrati ključnu ulogu u tome kako se zemlje prilagođavaju rastućim rizicima od klimatskih promjena, kaže nova studija pod nazivom “Prevladavanje rodne nejednakosti za prilagođavanje na klimatske promjene”. Sve je više dokaza koji pokazuju da su žene generalno ranjivije na negativne uticaje klimatskih promjena od muškaraca. Sada novo istraživanje, objavljeno u Nature Communications, pokazuje da bi osnaživanje žena kroz poboljšanu zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i veću zastupljenost u donošenju odluka moglo pomoći društvu da se brže i lakše prilagodi uticajima klimatskih promjena.
Trenutno, više od 70% žena i djevojčica doživljava visok nivo rodne nejednakosti – pretežno u zemljama u razvoju gdje spada i BiH. Međutim, ako društvo može slijediti put održivog razvoja u narednim decenijama, napredak ka postizanju rodne ravnopravnosti mogao bi dovesti do toga da bi ovaj broj mogao pasti ispod 25% do 2030. godine.
Ranjivost zemlje na uticaje klimatskih promena u velikoj meri zavisi od toga koliko brzo i lako se može prilagoditi promjenama. Na primjer, zemlja koja može brzo izgraditi odbranu za zaštitu od porasta nivoa mora ili rijeka može biti manje osjetljiva na negativne utjecaje poplava od zemlje koja to ne može.
Za zemlje u kojima ljudi, institucije i sistemi mogu brzo da reaguju na uticaje klimatskih promjena se kaže da imaju visoku „ sposobnost prilagođavanja “. Razvijene zemlje često imaju veće kapacitete prilagođavanja od zemalja u razvoju – dijelom zato što imaju više sredstava za ulaganje u mjere prilagođavanja.
Međutim, postoji i niz faktora – uključujući prihod, zanimanje i obrazovanje – koji mogu uticati na ranjivost osobe na uticaje klimatskih promjena. U mnogim zemljama, žene su posebno u nepovoljnom položaju zbog ovih faktora zbog ukorijenjenih društvenih normi i socio-ekonomskih struktura . Kao rezultat toga, žene su često ranjivije na uticaje klimatskih promjena, objašnjava Marina Andrijević , istraživačica u Climate Analyticsu i vodeća autorica studije. Ona kaže:
“Postoji solidna količina dokaza koji pokazuju da su žene nesrazmjerno ranjivije na klimatske promjene, ne zato što postoji nešto inherentno ranjivo kod žena, već zbog socio-kulturnih struktura koje ženama uskraćuju pristup resursima, donošenju odluka, informacijama, itd.”
Andrijević je kroz svoj rad otkrila i da su društva sa najmanje rodne ravnopravnosti često najranjivija na klimatske promjene. Zemlje sa nižim nivoom rodne nejednakosti obično poduzimaju više aktivnosti na klimatskim promjenama i manje su podložne negativnim uticajima klimatskih promjena, kaže Andrijević. Ona napominje da „poboljšanja rodne ravnopravnosti doprinose otpornosti na klimu“, dodajući da je rodna ravnopravnost ključna „ne samo za žene već i za društvo u cjelini.
Dr Mavisakalyan, glavna istraživačica na Univerzitetu Curtin – koja nije bila uključena u studiju – kaže da postoji dvosmjerna veza između poboljšane rodne ravnopravnosti i povećane otpornosti na klimu. Ona dodaje da napredak u jednom može potaknuti napredak u drugom kako bi se stvorio “ krug održivog i pravičnog razvoja”.
Zastupljenost žena u nacionalnim parlamentima navodi zemlje da usvoje strožije politike klimatskih promjena; a kroz ovaj učinak na strogost politika klimatskih promjena, zastupljenost žena dovodi do nižih emisija CO2. Postoji niz razloga za ovaj rezultat. Mavisakalyan sugeriše da bi osobine kao što su “saradnja i pažnja” mogle biti “više naglašene kod žena”. Ona također objašnjava da političarke više naglašavaju potrebe žena civila:
„Možda su preferencije političarki slične preferencijama žena u opštoj populaciji, tako da su one zaista više zabrinute za klimatske promjene od svojih muških kolega, i tu zabrinutost prenose I kroz kreiranje politike.”
Prethodno spomenute autorice pronašle su način da potvrde i predstave dokaze koji ukazuju na važnost rodne ravnopravnosti za poboljšane klimatskih ishoda na način koji se uklapaju u alate za planiranje scenarija koji se široko koriste u klimatskoj zajednici… Možda ovo uokvirivanje problema može pružiti određenu motivaciju za djelovanje i jasnoću na putu aktivizma i u Bosni i Hercegovini.
Izvor: nature.com
